BRAK IZ INTERESA

Putin i Xi prvi put oči u oči: Njihovo prijateljstvo djeluje ‘bezgranično‘, ali ovaj detalj otkriva prave namjere Kine

Trgovina među dvjema zemljama buja, iako na zaobilazan način, jer Rusija očajnički traži nova tržišta

Ruski i kineski predsjednici Vladimir Putin i Xi Jinping

 Alexei Druzhinin/Afp

Prvi puta od početka ruske invazije na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski Xi Jinping susrest će se oči u oči na SCO (Shanghai Cooperation Organization) samitu koji se ovoga tjedna održava u Uzbekistanu.

Njihov posljednji susret bio je tijekom Zimskih olimpijskih igara u veljači ove godine u Pekingu, kada su naglasili da je ‘njihovo prijateljstvo bezgranično‘. Od tada Rusija traži načine kako se još čvršće povezati s Kinom s obzirom na to da su joj Europa i SAD udarili žestoke sakncije nakon što je pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Peking se dosad jako trudio ne prekršiti sankcije Zapada ili Moskvi pružiti izravnu vojnu pomoć. To pažljivo održavanje ravnoteže, kažu stručnjaci, znak je da Xi nije spreman žrtvovati kineske ekonomske interese kako bi spasio Putina, piše CNN.

No trgovina među dvjema zemljama buja, iako na zaobilazan način, jer Rusija očajnički traži nova tržišta, a Kina - čija je ekonomija deset puta veća od ruske - traži načine kako doći do jeftinih roba.

Bilateralna razmjena roba je na rekordnoj razini jer Kina kupuje mnogo ruskog plina i nafte kako bi se nosila s energetskom krizom. U međuvremenu je Rusija postala glavno tržište za kinesku valutu, a kineske kompanije žure se ispuniti prazninu nastalu odlaskom zapadnih brendova iz Rusije.

Rekordna trgovina

Kineska potrošnja na robu iz Rusije u kolovozu je bila čak 60 posto veća u odnosu na godinu dana ranije i iznosila je 11,2 milijarde dolara, pokazuje kineska statistika o carini, čime je nadmašen porast od 49 posto iz srpnja.

Kineski izvoz u Rusiju je, u međuvremenu, u kolovozu narastao za 26 posto, te sada iznosi osam milijardi, čime su nadmašeni rezultati od mjeseca ranije.

Ukupna robna razmjena između Kine i Rusije u prvih osam mjeseci ove godine porasla je 31 posto i iznosi 117,2 milijarde dolara. To je već sada 80 posto od ukupne prošlogodišnje razmjene koja je iznosila rekordnih 147 milijardi dolara.

‘Rusija treba Kinu više nego Kina Rusiju‘, kazao je Keith Krach, bivši zamjenik tajnika za ekonomski rast, energiju i okoliš Sjedinjenih Država.

‘Kako se rat u Ukrajini odugovlači, Putin ubrzano gubi prijatelje i saveznike te postaje sve ovisniji o Kini, čija je ekonomija deset puta snažnija od ruske‘, dodao je.

Što se Kine tiče, na Rusiju sada otpada 2,8 posto njihove ukupne trgovine, što je nešto više od 2,5 posto koliko je iznosila krajem prošle godine. Udjeli Europske unije i Sjedinjenih Država mnogu su veći.

I prije rata, Kina je bila najveći pojedinačni ruski trgovinski partner te činila 16 posto njihove ukupne vanjske trgovine.

No druga najveća svjetska ekonomija postala je mnogo značajnija za Rusiju, koja je utonula u recesiju zbog sankcija Zapada.

Ruska središnja banka je nakon početka rata u Ukrajini prestala objavljivati detaljne podatke o trgovini. No Bruegel, europski think tank, analizirao je nedavne statističke podatke 34 najveća ruska trgovinska partnera i procijenio da se na Kinu u srpnju odnosilo, ugrubo, oko 24 posto ruskog izvoza.

‘Kinesko-ruska trgovina cvjeta jer Kina iskorištava ukrajinsku krizu kako bi kupila rusku energiju po niskim cijenama i zamijenila zapadne tvrtke koje su napustile rusko tržište‘, kazao je Neil Thomas, viši analitičar zadužen za pitanje Kine u konzultantskoj kući Eurasia Group.

Rusija je u svibnju izgurala Saudijsku Arabiju s mjesta glavnog dobavljača nafte za Kinu. Moskva je zadržala poziciju na vrhu tri uzastopna mjeseca sve do kraja srpnja, pokazuju posljednji kineski podaci o carini.

I kineski uvoz ugljena iz Rusije dosegao je najvišu razinu u posljednjih pet godina s 7,42 milijuna metričkih tona koliko je iznosio u srpnju.

image

Luka Vladivostok na krajnjem istoku Rusije

Kirill Kudryavtsev/Afp

Je li juan u Rusiji novi dolar?

Rat u Ukrajini također je u Rusiji povećao potražnju za kineskim juanom, kako su sankcije Zapada u velikoj mjeri odsjekle Moskvu od globalnog financijskog sistema i ograničile pristup dolaru i euru.

Trgovina juanom na moskovskoj burzi iznosila je u srpnju 20 posto od ukupnog obujma trgovanja glavnim valutama, što je značajno povećanje u odnosu na ne više od 0,5 posto koliko je iznosila u siječnju, pokazuju podaci medijske kuće Kommersant.

Stopa dnevnog obujma razmjene juana i rublje dosegla je rekordnu razinu prošli mjesec i prvi puta u povijesti premašila je trgovinu između dolara i rublje, prema podacima Russia Todaya, medija pod kontrolom države.

Prema statističkim podacima koje je objavio SWIFT, globalni sustav za razmjenu poruka koji financijske institucije koriste za međunarodna plaćanja, Rusija je u srpnju bila treće najveće trgovinsko područje na svijetu za plaćanja u juanima izvan Kine, odmah nakon Hong Konga i Velike Britanije. Za usporedbu, u veljači ta zemlja nije bila niti među prvih 15 na SWIFT-ovom popisu zemalja koje plaćaju u juanu.

Ruske kompanije i banke sve se češće okreću juanu za međunarodna plaćanja.

Prošli tjedan, ruski Gazprom je rekao da će Kini početi naplaćivati isporuke prirodnog plina u juanu, dok je ruska VTB banka rekla da pokreće transfer novca u Kinu također u juanu.

Za Peking ovo predstavlja vjetar u leđa njegovim ambicijama da juan učini globalnim valutom.

‘Povećana ruska upotreba juana pomaže u približavanju Kine njezinom dugoročnom cilju da svoju valutu učini globalnom te se tako izolira od Zapadnih financijskih sankcija i poveća moć svojih institucija u međunarodnim financijama‘, kaže Thomas iz Eurasia Group.

Za Rusiju je, pak, ovo partnerstvo s Kinom ‘nastalo iz čistog očaja‘, kaže Krach. ‘S obzirom da je Rusija znatno oslabljena, dijelom i zbog sankcija, Putin je voljan ući u kombinaciju s predatorskom silom sve dok time dobiva pristup kapitalu‘, dodao je.

Kineske kompanije popunjavaju prazninu

Kineske kompanije također ispunjavaju prazninu nastalu odlaskom zapadnih kompanija iz Rusije.

Između travnja i lipnja je čak dvije trećine ukupne prodaje novih pametnih telefona u Rusiji otpadalo na kineske pametne telefone, objavio je Reuters citirajući vodećeg ruskog trgovca elektroničkom opremom M.Video-Eldorado. Njihov ukupni udio u Rusiji stalno se povećavao od 50 posto u prvom kvartalu, na 60 posto u travnju i više od 70 posto u srpnju, izvijestila je tvrtka M.Video-Eldorado.

U srpnju je najprodavaniji pametni telefon u Rusiji bio Xiaomi i držao je 42 posto tržišta, prema podacima ruskog Kommersanta. Samsung, nekad vodeći na tržištu, u srpnju je držao tek 8,5 posto tržišta, dok je Apple držao 7 posto. Dvije su kompanije prije invazije na Ukrajinu držale skoro polovicu ruskog tržišta, no zaustavili su prodaju novih proizvoda u toj zemlji nakon početka rata.

I kineski automobili preplavili su Rusiju.

U kolovozu su osobni automobili kineskih proizvođača činili gotovo 26 posto ruskog tržišta, što je najviše u povijesti, pokazala je ruska agencija za analizu podataka Autostat. Za usporedbu, u prvom kvartalu ove godine to je iznosilo samo 9,5 posto.

Glavni globalni igrači u autoindustriji, uključujući Ford i Toyotu, povukli su se iz Rusije ranije ove godine.

image

Moskva

Yuri Kadobnov/Afp

Ograničenja u partnerstvu ‘bez granica‘

No u kinesko-ruskom partnerstvu postoje i ozbiljna ograničenja, kažu analitičari.

Kina Rusiji ne pruža vojnu, komercijalnu ili tehnološku pomoć, kojom bi riskirala ‘značajne američke sankcije usmjerene protiv Kine‘‘, kaže Thomas iz Eurasia Group.

‘Peking nije voljan žrtvovati svoje ekonomske interese kako bi podržao Moskvu‘, kaže.

Bojeći se američke odmazde, Kina je dosad ‘nepokolebljivo‘ odbijala prekršiti međunarodne sankcije protiv Rusije, prisiljavajući Moskvu da se za vojnu pomoć obrati Sjevernoj Koreji, kaže Craig Singleton, viši suradnik zadužen za pitanja Kine u Zakladi za obranu demokracije iz Washingtona.

‘Odbijanje Pekinga da prekrši sankcije pokazuje da ipak priznaje, premda nerado, da Kina i dalje ovisi o kapitalu i tehnologiji sa Zapada ako želi nastaviti sa svojim razvojem, iako je Xi osobno sklon tome da pomogne u Putinovim ratnim nastojanjima‘, kazao je.

Štoviše, ovogodišnje rapidno usporavanje kineske ekonomije dodatno će ograničiti Xijevu spremnost da pomogne Putinu. Kineski predsjednik neće željeti dalje riskirati da destabilizira ekonomiju Kine nekoliko tjedana prije izbora na kojima želi učiniti povijesni iskorak i osigurati si treći mandat na kongresu Komunističke partije.

Što donosi budućnost

I u budućnosti će odnosi vjerojatno ostati zategnuti, a Kina će željeti ostaviti sve opcije otvorenima, kažu analitičari.

‘Između dvaju režima uvijek je vladalo nepovjerenje i povijesno su se uvijek tretirali kao suparnici‘, kazao je Krach.

Ovo trenutno kinesko-rusko partnerstvo uglavnom je ‘obrambeno‘, naglašeno zajedničkim gledištem Pekinga i Moskve da NATO i Sjedinjene Države predstavljaju ‘opipljivu prijetnju nacionalnoj sigurnosti‘, kaže Susan Thornton, viša suradnica i gostujuća predavačica na Školi prava na Sveučilištu Yale.

‘Ruski rat u Ukrajini nije u interesu Kine, no s obzirom na neprijateljstvo sa Zapadom, Kina se neće suprotstaviti Rusiji‘, dodala je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 01:03