Krajem siječnja, visoki dužnosnik NATO-a James Appathurai, ali i neki američki i njemački dužnosnici, potvrdio je vijest koju su svjetski mediji, pa tako i Jutarnji list, prenijeli u srpnju prošle godine, a prema kojoj je postojala zavjera za ubojstvo Armina Pappergera, moćnog šefa Rheinmetalla, njemačkog diva vojne industrije, točnije proizvođača oružja.
Taj je plan, kako je javio Politico, bio dio šire strategije Rusije za eliminaciju vodećih figura u obrambenoj industriji diljem Europe, kako je rekao Appathurai, zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za inovacije, hibride i kibernetsku tehnologiju.
Nije čudno da je Papperger za Kremlj predstavljao veliku opasnost s obzirom na zapadnu mobilizaciju u naoružavanju Ukrajine nakon početka invazije ruskog vladara Vladimira Putina na tu zemlju krajem veljače 2022. godine, a sada bi, nakon donošenja ambicioznog europskog plana o naoružavanju upravo zbog ruske prijetnje, ta ‘nezgodacija‘ za Moskvu mogla biti i veća. Naime, kako piše Financial Times, šef Rheinmetalla ima namjeru ponovno naoružati Europu, a transatlantske napetosti, odnosno jasan razdor između Washingtona i ključnih europskih prijestolnica, on vidi kao "dobre za posao".
Europski dužnosnici koji su sudjelovali na prošlomjesečnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu ostali su osupnuti kada su nezapamćen ton i sadržaj govora potpredsjednika SAD-a JD Vancea razotkrili opasno stanje transatlantskih odnosa. No, kako se navodi, jedan je čovjek ostao ravnodušan - Papperger.
"To je dobro za posao", rekao je izvršni direktor Rheinmetalla, čije su dionice skočile jer je nova administracija u Washingtonu pokrenula mirovne pregovore u Ukrajini bez Kijeva i zaprijetila ukidanjem desetljeća dugih sigurnosnih jamstava za Europu.
Govoreći za Financial Times na marginama konferencije, 62-godišnji Bavarac rekao je da Europa nije imala izbora nego dramatično pojačati svoje obrambene sposobnosti i da je Rheinmetall tvrtka koja to može učiniti.
Malo je tvrtki koje su profitirale od rata u Ukrajini i rastućih napetosti u odnosima SAD-a s Europom koliko taj proizvođač streljiva i oklopnih vozila s tradicijom od 136 godina, koji predstavlja rijedak uspjeh u njemačkom industrijskom krajoliku pogođenom padom. Očekuje se da će tvrtka u srijedu izvijestiti o prošlogodišnjoj prodaji u visini od otprilike 10 milijardi eura, što je gotovo dvostruko više od 5,7 milijardi eura koliko je ostvarila 2021. godine, posljednje prije ruske invazije na Ukrajinu. Istovremeno, ciljana brojka ide do 40 milijardi eura do 2030.
Posao cvjeta
Dionice Rheinmetalla su porasle jer su europski ulagači odbacili svoju etičku averziju prema gomilanju zaliha oružja i sada vrijede više od 10 puta više nego prije invazije - porasle su za gotovo 140 posto od pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima u studenom. "Tijekom posljednjih 12 mjeseci sklopili smo više ugovora nego u posljednjih 15 godina", ističe Papperger.
Porast potražnje, barem se tako očekivalo, nastavio bi se i nakon dramatičnih izbora i prošlomjesečne izborne pobjede CDU-a Friedricha Merza. Budući kancelar prošlog je tjedna, naime, najavio planove - koji sada čekaju odobrenje njemačkog parlamenta - da ukine ograničenja zaduživanja svoje nacije kako bi omogućio gotovo neograničenu potrošnju na obranu, i obećao da će učiniti "što god je potrebno" da obrani slobodu u Europi. Iako, to je bilo prije najave Zelenih da plan neće podržati.
PROČITAJTE VIŠE: Bombastična tvrdnja visokog dužnosnika NATO-a: ‘Rusi su naredili ubojstvo europskog ‘šefa oružja‘!‘
Ipak, to je mantra koja se postupno usvaja u većem dijelu EU-a, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen također je najavila plan mobilizacije 800 milijardi eura za obranu. Ipak, sve veći javni izdaci za oružje - i tvrtke koje od toga profitiraju - možda neće biti prihvatljivi nekima u Europi, gdje su mnoge države koje su dugo uživale ‘dividendu mira‘ štedjele na svojim vojskama u korist obrazovanja i zdravstva.
No, stručnjaci za obranu upozoravaju da golemi napor za proširenjem vojne proizvodnje mora uspjeti ako europske države žele imati ikakvu nadu da će se moći nositi s dvostrukim izazovom - jačanja potpore Ukrajini i istovremeno ponovnog naoružavanja vlastitih vojski suočenih s prijetnjom američkog povlačenja iz igre.
Ako povećanje proizvodnje bude realizirano, to može pomoći u opskrbi Europe, Njemačke i drugih obrambenom opremom koja im je prijeko potrebna, navodi Ben Schreer, voditelju programa za europsku sigurnost i obranu pri londonskom think-tanku Međunarodni instituta za strateške studije (IISS). On kaže da je Rheinmetall "dobro pozicioniran da odigra glavnu ulogu u ponovnom naoružavanju Europe".
Papperger, inženjer po obrazovanju, pridružio se tvrtki 1990. godine i popeo se do funkcije izvršnog direktora 2013. U 2023. godini, prema novim dostupnim podacima, ukupno je osobno utržio 3,6 milijuna eura, ali imat će koristi od daljnjeg meteorskog uspona tvrtke jer je nastavio kupovati dionice. Kupnja dionica u vrijednosti od oko 250.000 eura prošlog mjeseca u međuvremenu je generirala porast vrijednosti od oko 140.000 eura.
‘Prijete i dalje, ali vlada brine o meni‘
I dok direktori tvrtki proizvođača oružja obično vole ostati u sjeni, šef Rheinmetalla je odabrao drugačiji pristup otkako je Putin pokrenuo svoj napad na Ukrajinu. Nekoliko dana nakon što je kancelar Olaf Scholz bio proglasio "prijelomni trenutak" u njemačkoj obrambenoj i sigurnosnoj politici te predstavio poseban fond od 100 milijardi eura za ponovno naoružavanje zapuštenog Bundeswehra, Papperger je izašao u javnost s popisom proizvoda Rheinmetalla za koje je sugerirao da bi na njih mogle biti utrošene 42 milijarde eura iz novog fonda.
Otada je postao stalni gost na televizijskim ekranima i naslovnicama novina, izdajući upozorenja o opasnom europskom osjećaju samozadovoljstva u odnosu na Rusiju, žalosnom stanju nacionalnih skladišta oružja i potrebi povećanja potrošnje za obranu. Njegova rastuća važnost dovodi ga i u osobni rizik - prošle godine su američke obavještajne službe otkrile navodnu rusku zavjeru da ga ubiju. "Da, ne prestaje, ali vlada brine o meni", odgovorio je Papperger na pitanje FT-a živi li još pod prijetnjama.
Rheinmetall nije jedini europski obrambeni izvođač koji je imao koristi od porasta europske vojne potrošnje, a koja je dosegla 457 milijardi dolara u 2024. godini - što je 50 posto više nego 2014., prema podacima IISS-a. I svi konkurenti, uključujući britanski BAE Systems, švedski Saab i talijanski Leonardo, uživali su u procvatu prodaje, kao i nekoliko njemačkih privatnih i nešto diskretnijih tvrtki kao što su proizvođač projektila i streljiva Diehl Defence i Krauss-Maffei Wegmann, tvrtka koja stoji iza njemačkog tenka Leopard 2.
No, Rheinmetall je taj koji je odigrao ključnu ulogu u europskom nastojanju da povećaju proizvodnju streljiva velikog kalibra od 155 mm, koje ukrajinske snage nemilice troše u rovovskom ratu duž linije bojišnice duge 1000 km. Tijekom protekle tri godine, tvrtka je povećala svoj proizvodni kapacitet granata od 155 mm 10 puta na 700.000 komada, i to kroz akviziciju svog španjolskog konkurenta Expal u iznosu od 1,2 milijarde eura, proširenjem svoje glavne proizvodne lokacije u Unterlüssu i pokretanjem novih pogona u drugim zemljama.
PROČITAJTE VIŠE: ‘Krećemo u utrku, moramo pobijediti!‘: Čelnici EU otkrili kako misle nabaviti 800 milijardi eura za oružje
Dok je EU doživjela debakl sa svojim ciljem isporuke milijun granata od 155 mm Kijevu do kraja 2023., Rheinmetall namjerava sam premašiti tu brojku krajem iduće godine, a Papperger napominje da je velik učinak poboljšanja iskorištenosti kvalitete materijala smanjio troškove proizvodnje do 30 posto.Osim streljiva, tvrtka također stoji iza borbenog vozila pješaštva Marder, kao i topovskih cijevi za tenkove Leopard 2 i samohodne haubice Panzerhaubitze 2000, a sve je to poslano u Ukrajinu.
Analitičar Bank of America Benjamin Heelan kaže da je Rheinmetall bio neuobičajeno "spreman uložiti vlastiti kapital u povećanje proizvodnje", u nekim slučajevima i prije nego što su vlade poslale narudžbe. Prošlogodišnja odluka da se u nove pogone u Unterlüssu uloži 300 milijuna eura temeljila se isključivo "na dogovoru između kancelara i mene", rekao je Papperger. Nova tvornica na tom mjestu, koja bi trebala biti otvorena idućeg mjeseca, s vremenom će imati godišnji kapacitet od 200.000 granata godišnje. U ovom trenutku, kaže Papperger, istovremeno se gradi 10 tvornica diljem svijeta, pritom misleći na pogone u izgradnji u zemljama kao što su Rumunjska, Mađarska i Litva.
‘Dobro mijenja brzine pri promjenama vjetra‘
Camille Grand, bivša viša dužnosnica NATO-a, koja sada radi u Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR), kaže da je Rheinmetall igrao pametno izbjegavajući ‘igru okrivljavanja‘ između obrambenih kompanija i dužnosnika o sporom ponovnom naoružavanju Europe. "Bili su prilično hrabri, pratili tempo i nisu ulazili u ove rasprave", kaže ona.
Alexander Wahl, analitičar u Stifelu, američkoj tvrtki za brokersko i investicijsko bankarstvo, navodi kako ne poznaje nijednu drugu proizvodnu tvrtku koja je "rasla tako brzo u tako malo vremena". U posljednje dvije godine Rheinmetall je potrošio gotovo 8 milijardi eura za povećanje kapaciteta. Proširenje uključuje i planove za izgradnju tvornica u Ukrajini, pri čemu se oslanjaju na svoju procjenu da će europske vlade nastaviti podržavati vojne snage te zemlje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se više puta susreo s Pappergerom - posljednji put prošlog mjeseca u Münchenu - pohvalio je "posvećenu i iskrenu" potporu izvršnog direktora tvrtke Kijevu.
Ipak, tvrtka nije uvijek bila tako odlučno usmjerena protiv Putina i njegovih vojnih nastojanja. Sklopila je 2011. godine zloglasni dogovor kako bi pomogla ruskoj vojsci da razvije postrojenje za obuku, koje je postalo baza za veliku vojnu vježbu u kojoj je sudjelovalo 200.000 vojnika i koja je izvedena u mjesecima prije invazije na Ukrajinu. Taj je posao zaustavila njemačka vlada nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, što je natjeralo kompaniju da smanji svoje procjene za profit i tuži službeni Berlin potražujući 120 milijuna eura.
PROČITAJTE VIŠE: Kad EU shvati da će prije doći do novca, nego što će uspjeti proizvesti oružja, okrenut će se jednom čovjeku
No, Papperger je ubrzo shvatio kako bi ruska invazija na Ukrajinu promijenila dinamiku ne samo za europsku sigurnost, već i za njegovu industriju. "Dobar je u mijenjanju brzina s promjenjivim udarima vjetra", slikovito je opisao Pappergerove poslovne vještine jedan insajder u Rheinmetallu. Pappergerove česte javne objave povremeno su znale naljutiti dužnosnike u njemačkom ministarstvu obrane, navodi insajder, ali ističe da je uspostavio bliske odnose s ministrom obrane Borisom Pistoriusom i vjerojatnim budućim kancelarom Merzom.
‘Trumpov pristup je pragmatičan i racionalan‘
Tvrtka je privlačna i za mlade snage na tržištu rada u Njemačkoj - prošle godine je, prema anketi, pozicionirana među 10 najatraktivnijih poslodavaca za mlade inženjerske stručnjake. Kao još jedan znak promjene stavova u Njemačkoj, zemlji s dubokom pacifističkom crtom, Rheinmetall je prošle godine najavio sponzorski ugovor s nogometnim klubom Bundeslige Borussijom Dortmund. Neki navijači kluba izrazili su nelagodu, ali regionalna ministrica zelenog gospodarstva, Mona Neubaur, stala je u obranu tvrtke, poručivši da je ukrajinska kriza jasno pokazala da "trebamo tvrtke poput Rheinmetalla kako bismo mogli braniti našu demokraciju i slobodu".
Rheinmetall se također brzo prilagodio promjenjivim okolnostima u Washingtonu, pozicionirajući se kao korisnik novog transakcijskog poretka koji preoblikuje transatlantske obrambene odnose. U prosincu su zatvorili 950 milijuna dolara vrijedno preuzimanje Loc Performancea sa sjedištem u Michiganu, što će im omogućiti da se natječu za unosne ugovore američke vojske, čineći tako SAD ključnim tržištem za svoj budući rast.
I dok mnogi europski dužnosnici kritiziraju Trumpov pristup Ukrajini i europskoj sigurnosti kao nepredvidiv i nestalan, Papperger ga opisuje kao pragmatičan i racionalan. "Znam da Trumpova administracija strahuje da, ako ne budu dovoljno oštri, Europljani opet neće učiniti ništa" kako bi povećali potrošnju za obranu, rekao je on u Münchenu, netom nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.
Papperger je također podsjetio da je bivša kancelarka Angela Merkel obećala potrošiti 2 posto BDP-a na obranu i da se "nije dogodilo ništa". Sada je, zaključuje, svijet ušao u novo doba. "Amerikanci više neće plaćati račune", upozorio je Armin Papperger, kako piše Financial Times.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....