Puše hašiš, prodaju puške i nisu navikli na autoritet

WASHINGTON - Oni su uglavnom napušeni - kaže jedan američki vojnik o svojim afganistanskim kolegama. Dok razgovara s pripadnicima inozemnih medija, pokazuje prstom prema pojedincima i procjenjuje na čemu su.

- Sjede i šale se, a onda iznenada uzmu puške i izlete van pa troše streljivo na gađanje ptica - nastavlja.

Prodaju oružje

Slična priča o profesionalnosti afganistanskih kadrova nedavno je objavljena u Newsweeku.

- Jedan se muškarac pet puta prijavljivao u vojsku. Upisali bi ga, dobio bi 120 dolara plaće i tri topla obroka dnevno. Nakon nekoliko mjeseci bi dezertirao, prodao svoje oružje za dobru cijenu, obrijao bradu i prijavio se ponovo. Šesti su ga put napokon ‘provalili’ - opisao je probleme u afganistanskoj vojsci ministar obrane Abdul Rahim Wardak izvoru američkog tjednika.

Predsjednik Barack Obama najavio je povlačenje američkih trupa u srpnju 2012. godine, kada bi sigurnost zemlje preuzela afganistanska nacionalna vojska, kao što je napravljeno u Iraku. Obama zato šalje 30.000 vojnika da brzo počiste zemlju od militanata i uvježbaju Afganistance, a najmanje 25 članica NATO-a, među kojima je i Hrvatska, obvezalo se poslati još 7000 ljudi, uglavnom za obuku vojske i policajaca. No, analitičari i poznavatelji situacije tvrde da je to u slučaju Afganistana nemoguća misija.

Puno dezertera

Naime, od svojeg upada u zemlju 2001. američke snage nisu uspjele stvoriti učinkovitu nacionalnu vojsku. Svaki četvrti Afganistanac, procjenjuje se, dezertirao je nakon što je bio regrutiran. Oni koji su odlučili ostati uglavnom su ovisnici o drogama, uglavnom hašišu i opijumu. Većina ih pripada Tadžicima, što pridonosi razdoru u etnički podijeljenoj zemlji. Većinski narod, Paštuni, čiji pripadnici popunjavaju glavninu talibanskih redova, ne podržava niti vjeruje vojsci koju čine pripadnici drugog naroda. Za razliku od Iraka, Afganistan nije imao vojsku.

Afganistanska stvarnost

Zemlja je podlijegala zakonima pojedinaca, tzv. gospodara rata, pod čijom su upravom bila određena područja. Centralna vlast i jedinstvo zemlje nikada nisu bili dio afganistanske stvarnosti. Za razliku od Iraka, zemlja nije bogata naftom pa se postavlja pitanje kako će se uopće financirati vojska. Uza sve to, Afganistan je i službeno proglašen najkorumpiranijom zemljom na svijetu.

- Mislim da bi za Obamin plan trebalo najmanje deset godina - smatra jedan anonimni vojni izvor. Demokratska predstavnica Jane Harman također misli da bi broj od 400.000 kvalitetnih afganistanskih vojnika, koji je u planu do 2013., bio realan tek za nekoliko desetljeća.