Puca strpljenje ‘neutralnih‘ sa sankcijama Rusiji: Ima li europski naftni embargo uopće smisla?

Prema pisanju The New York Timesa u svibnju je kineski uvoz nafte iz Rusije narastao 28 posto u odnosnu na prethodni mjesec, čime je Rusija postala najveći kineski dobavljač nafte, ispred Saudijske Arabije. Istodobno, Indija je počela kupovati oko 760.000 barela ruske nafte dnevno, što je ogromno povećanje u odnosu na dosadašnju trgovinu ključnim energentom. U članku NYT-a analitičari stoga zaključuju kako je "…Azija spasila rusku proizvodnju nafte".

Prema podacima Rystad Energyja, neovisne analitičke kuće, prodaja sirove ruske nafte u Europi pala je za 544.000 barela dnevno, ali je istodobno porasla isporuka u azijskim državama za 503.000 barela dnevno. Rusija azijskim državama naftu prodaje uz velike diskonte, ali su cijene toliko visoke da Putinov režim ima osigurane stabilne devizne prihode. U svibnju su tako uspjeli zaraditi 1,7 milijardi dolara više nego u travnju. Ovi podaci o ruskom izvozu nafte u Aziju otkrivaju kako Putin uživa jasnu podršku kineskog predsjednika Xi Jinpinga, ali još nije jasno može li Rusiji supstituirati sav izvoz u Europu nakon punog aktiviranja ruskog naftnog embarga.

Bilo kako bilo, čini se da se pri ovim cijenama stvaraju i novi neobični putevi opskrbe naftom. Finski Centar za istraživanje energije i čistoće zraka primijetio je da se zbog cijena ruske nafte udvostručila profitabilnost indijskih rafinerija, koje su dio naftnih prerađevina počeli izvoziti u Sjedinjene Države, Veliku Britaniju, Francusku i Italiju. Ako je tako, ima li europski naftni embargo smisla, ili nanosi više štete EU kroz dizanje cijena nego Rusiji?

Rusija zarađuje više nego prije invazije na Ukrajinu

Bez obzira kakav je odgovor na ovo pitanje, američki i europski političari odlučili su ugušiti izvoz ruske nafte, a Rusija trenutačno izvozom nafte zarađuje više nego prije invazije na Ukrajinu. Novinari NYT-a cinično su primijetili kako nitko nakon pretvaranja ruske nafte u dizel ili benzin više ne može pratiti da li se ruska nafta isporučuje na zapadnim tržištima, pa tako imamo situaciju u kojoj stotine milijuna vozača samo misle da plaćaju ekstremno visoke cijene goriva zbog toga što dizel i benzin koje toče u rezervoare više nemaju veze s ruskom naftom. No, predsjednik konzultantske kuće F.G.E Jeff Brown upozorava kako to nije točno jer Zapad uvozi mnoge rafinirane proizvode.

I kod izvoza plina Rusija pad volumena kompenzira kroz rast cijena. Aleksej Miller, šef Gazproma, na ekonomskoj je konferenciji u St. Petersburgu izjavio kako je prodaja prirodnog plina u Europi pala nekoliko desetaka postotnih poena, ali je cijena porasla još više. Prema procjenama ruskog Ministarstva financija Rusija će uprihoditi na izvozu nafte i plina 6 milijardi dolara više zbog rasta cijena nego što su planirali prema ranijim projekcijama.

Sada je ključno pitanje može li Rusija uz sve sankcije izdržati financiranje rata u Ukrajini. Ti troškovi su enormni i čak ih je teško kvantificirati. Već neko vrijeme Rusija prikriva proračunske podatke koje je ranije objavljivala. Pretpostavka je da Putinov režim ne želi otkriti koliko još dugo može plaćati potrošnju na vojne operacije u Ukrajini. Neke pukotine u mogućnosti Rusije da vodi dugi rat u Ukrajini mogu se naslutiti kroz sporadične podatke o lošoj opskrbi ruske armije oružjem, municijom, projektilima i opremom.

Puca strpljenje 'neutralnih' sa sankcijama

Istodobno, Bloomberg je objavio kako je Njemačka aktivirala drugu fazu izvanrednih procedura po pitanju opskrbe plinom. Već su pokrenuli neka stara energetska postrojenja na ugljen te planiraju do 1. listopada podići popunjenost skladišta sa sadašnjih 58 posto na 80 posto te do 1. studenog na 90 posto. Najveća europska ekonomija već se sučeljava s pitanjem mogu li pojedine velike kemijske i metalne industrije dovoljno brzo smanjiti ili potpuno zaustaviti proizvodnju kako bi izbjegli prevelike gubitke zbog previsokih cijena i nestašice. Ako bi se preračunala cijena goriva u cijenu po megawatt/satu, ispada da je ona samo u ovom mjesecu porasla 33 posto te je dosegla 125 eura, dok je taj trošak iznosio 30 eura u 12 ranijih mjeseci. Izvanredno energetsko stanje u Njemačkoj utjecat će na energetiku cijele EU.

Međunarodna energetska agencije (International Energy Agency – IEA) upozorila je kako se EU mora pripremiti na mogućnost dodatnog reduciranja isporuke ruskog plina tijekom zime jer postoji mogućnost da tu opciju Putinov režim iskoristi kao ucjenu zbog rata u Ukrajini. Šef IEA, Fatih Birol, poručuje kako "Europa mora biti spremna na potpuni prekid opskrbe ruskim plinom". On vjeruje da će Rusija smanjivati isporuke kako bi onemogućila punjenje skladišta u EU te stoga u cijeloj Uniji preporučuje pokretanje starih energetskih pogona na ugljen, usporavanje planova gašenja pojedinih nuklearki te upozorava kako sve hitne mjere koje su poduzele članice EU neće biti dovoljne u zimskim mjesecima ako Rusija blokira isporuke. Birol kaže kako vjeruje "… da će biti potrebne opsežnije i snažnije mjere", uključujući one na strani potražnje, pa čak i racionalizaciju opskrbe. Posebno je šef IEA naglasio kako bi u svim članicama trebali odgoditi bilo kakvo gašenje nuklearnih elektrana u EU sve dok za to postoje sigurnosni preduvjeti.

Pri ovome je zanimljivo kako neke zemlje gube strpljenje sa sankcijama Rusiji, čak i kad nije u pitanju nešto tako važno kao što je energetska sigurnost. Tako je, primjerice, zabilježeno da je Švicarska po prvi put nakon početka rata u Ukrajini uvezla zlato iz Rusije. Teško je tumačiti značenje i težinu te informacije, ali je očigledno kako je dio švicarske industrije spreman zbog dobiti preuzeti dio srama zbog trgovine s Putinovim režimom. Prema podacima Švicarske carinske administracije, u Švicarsku je iz Rusije uvezeno tri tone zlata. Takvog uvoza nije bilo još od veljače.