Prvi zračni udar na Sinaj u 40 godina

Egipatske vojne snage udarile su jučer vojnim helikopterima na uporišta islamističkih ekstremista na sjeveru Sinajskog poluotoka u blizini granice s Izraelom i ubili najmanje 20 terorista, čime je Kairo odgovorio na sve nestabilniju situaciju u pograničnoj zoni.

Osvetnički pohod

Ovo je prvi put da su egipatske vojne snage djelovale u tom području nakon 1973. i rata s Izraelom kad je Egipat ponovno pokušao preuzeti nadzor nad poluotokom koji je tada bio pod izraelskom kontrolom.

Sigurnosna situacija u pograničnom području, koje je već dugo jedno od najpogodnijih utočišta za islamističke terorističke i kriminalne skupine, drastično se pogoršala nakon svrgavanja režima Hosnija Mubaraka, a kulminirala je terorističkim napadima ovaj vikend u kojima je ubijeno 16 egipatskih graničnih čuvara.

Nakon tih napada Izrael je objavio da je ubio nekoliko militanata koji su prebjegli na izraelski teritorij.

Zatvoreni prijelazi

Teroristi su i jučer napali nekoliko egipatskih kontrolnih točaka u gradu Al-Arišu, nakon čega su egipatski vojni helikopteri uzvratili napadima na uporišta militanata u selima Toumi i Šeik Zuvajedu, smještenima oko 30 kilometara od graničnog prijelaza Rafah između Egipta i pojasa Gaze, pri čemu je ubijeno 20 militanata.

Egipatske postrojbe, također, počele su se masovno grupirati u području oko Al-Ariša, a tijekom jučerašnjeg dana trajala je potjera za preostalim militantima, dok je zatvoren prijelaz Rafah. Prema izvješćima koje navodi BBC, egipatske snage počele su zatvarati tunele koji su korišteni za krijumčarenje u pojasu Gaze.

“Dobili smo informaciju da su se militanti grupirali u Toumi, nakon čega smo napali njihova uporišta. Operacije su i dalje u tijeku”, rekao je agenciji Reuters zapovjednik egipatskih postrojbi na Sinajskom poluotoku.

Tim vojnim operacijama nedavno izabran egipatski predsjednik Muhamed Morsi očito je ispunio svojedobno obećanje dano Izraelu da će što prije poduzeti korake za stabiliziranje situacije na sjevernom dijelu Sinajskog poluotoka. Situacija u tom pograničnom području potpuno je izmakla nadzoru nakon revolucije koja je dovela do promjene vlasti u Egiptu, ali i do sigurnosnog i pravnog vakuuma koji su iskoristili islamistički militanti i krijumčari.

Demilitarizirana zona

Prema mirovnom sporazumu iz 1979. između Izraela i Egipta, kojim je Sinaj ponovno vraćen pod nadzor Kaira, poluotok je postao demilitarizirana zona i egipatske vojne snage mogu djelovati unutar te zone samo uz suglasnost Izraela, što se očito dogodilo u ovom slučaju. Kako tvrde analitičari, Izrael je već dulje zabrinut zbog jačanja ekstremističkih snaga na svojim granicama, ali je u Jeruzalemu procijenjeno da intervenciju na Sinaju treba prepustiti egipatskim vlastima da ne bi bilo novih komplikacija. Tijekom nedavnog posjeta Kairu, američka državna tajnica Hillary Clinton također je upozorila da Sinaj postaje “logistička baza” za islamističke militante i da je potrebno što prije poduzeti akciju koja bi to spriječila.

Pravi vladari: beduini

Mnogi, međutim, upozoravaju da ti napadi egipatske vojske neće puno promijeniti na Sinaju. Riječ je o području izmučenom siromaštvom, niskom stopom obrazovanja i kriminalom koji nastanjuju osiromašena beduinska plemena i koje će još dulje biti plodno tlo za stvaranje i jačanje ekstremističkih uporišta.

Naoružane bande zagospodarile su sjevernim dijelom poluotoka koji je postao jedna od glavnih točaka na ruti krijumčarenja ljudi, narkotika i oružja iz Afrike, a neke od njih sve su više pod utjecajem islamističke ideologije.

Područjem prolazi i istočnomediteranski plinovod koji je već nekoliko puta napadnut, čime je učinjena šteta od više milijuna dolara.