PROGONE GA POPUT ZVIJERI Janukovič će u Rusiju pobjeći luksuznom jahtom 'Bandido'?

Gdje je već bivši predsjednik Viktor Janukovič, hoće li Rusija intervenirati na Krimu i “oteti” taj poluotok Ukrajini te kako i čime obrisati paučinu u državnoj blagajni trenutačno su ključna pitanja “nove revolucionarno-prevratničke majdanovske ukrajinske vlasti”.

Već se tri dana ne zna gdje se nalazi odbjegli predsjednik Viktor Janukovič. On je trenutačno progonjena zvijer poput svojedobno Ceausescua ili Gadafija.

Iz Kijeva je u petak 21. veljače helikopterom pobjegao u Harkov pa je u subotu 22. veljače pokušao iz Donjecka avionom odletjeti iz zemlje, ali mu kontrola leta nije dala odobrenje. Nakon toga mu se izgubio svaki trag. U međuvremenu je novi ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov izdao tjeralicu i uhidbeni nalog za Janukoviča zbog odgovornosti za krvoproliće u Kijevu.

Informacije su kontradiktorne. Jedni tvrde da je Janukovič negdje na Krimu, da bježi sam u pratnji tek nekoliko najvjernijih ljudi te da je možda već u Sevastopolju, u ruskoj crnomorskoj bazi u tom gradu, odakle će ruskim vojnim brodom otići u egzil kod svog prijatelja Vladimira Putina.

Poznata novinarka Tatjana Čornovil kaže da je za njega spremna jahta znakovita naziva Bandido, a zastupnik Batkivščine Oleksandr Briglenec navodi da se skriva u manastiru Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovskog patrijarhata. Analitičar Pavlo Nuss čak je iznio teoriju da je Janukoviča likvidirala jedna strana tajna služba.

I dok traje potraga za Janukovičem koji spašava svoj imetak, ali i živu glavu, oko Krima je sve nespokojnije. Vođa nacionalističkog pokreta Sloboda i jedan od prosvjedne “svete trojke” Oleg Tjagnibok pribojava se ruske intervencije.

Naime, u nekim sredinama, poput grada Kerča, na Gradsku je skupštinu izvješena ruska zastava, a na skupu u Sevastopolju, gdje se okupilo oko 30 tisuća ljudi, spaljena je ukrajinska zastava. Nedavno je i krimski parlament najavio da će pokrenuti proces priključenja Rusiji.

- Branit ćemo naš grad i nikome nećemo dopustiti da nam nameće svoje uvjete, pogotovo ne nacionalistima - izjavio je Aleksej Čalij kojega su proruski prosvjednici izabrali za svog čelnika u Sevastopolju.

- Spasimo naš grad od kijevskog protektorata - kažu, pak, prosvjednici na Krimu.

I izjave ruskog premijera Dmitrija Medvedeva da je “sadašnja situacija opasna za ruske nacionalne interese” te da je “Rusija zabrinuta za zdravlje i život svojih građana u Ukrajini” pojačavaju takve priče i spekulacije. Rusi su svog veleposlanika u Ukrajini, Mihaila Zurabova, hitno pozvali u Moskvu na konzultacije.

Na skupu zastupnika iz jugoistočnih regija u Harkovu čulo se da je trenutak za federalizaciju Ukrajine.

Treće pitanje koje brine novu vlast jest ispražnjena državna blagajna. Naime, već površnim pregledom financija ustanovljeno je da Ukrajina treba najmanje 35 milijardi dolara. Ta sredstva trebaju im odmah kako bi spriječili bankrot države, devalvaciju domaće valute grivnje i hiperinflaciju. No, iz EU su poručili da im mogu pomoći sa 20 milijardi dolara, što Ukrajini nije dovoljno.

- S takvom financijskom katastrofom Ukrajina nije bila suočena tijekom svih godina neovisnosti - istaknuo je Arsenij Jacenjuk koji je zatražio hitni sastanak s MMF-om.

Rusija je s Janukovičem dogovorila kredit od 15 milijardi dolara, od kojih je uplaćeno tek tri milijarde, a ostatak je neizvjestan. Osim toga, Putin je obećao da će Ukrajini prodavati plin po povlaštenim cijenama pa su umjesto tržišnih 400 dolara, cijenu spustili na 268,5 dolara za 1000 kubnih metara. No, sada se u Kijevu pribojavaju da će Rusi ne samo vratiti cijenu na nepovoljnu razinu, nego i tražiti da se plati enormni dug koji je samo u posljednjih šest mjeseci dosegnuo sedam milijardi dolara, a 3,3 milijarde trebalo bi platiti do kraja veljače.