Britanski soj koronavirusa koji je prvi put zabilježen u Kentu u rujnu prošle godine mogao bi postati dominantan u cijelom svijetu, prognozirala je profesorica Sharon Peacock, voditeljica britanskog programa za genetski nadzor.
U podcastu BBC-a izjavila je da je nova, zaraznija varijanta koronavirusa poharala Veliku Britaniju i da će, po svoj prilici, poharati cijeli svijet.
Izjavila je da bi njezin rad sekvencioniranja virusa mogao biti tražen najmanje idućih 10 godina. Britanski soj ili Kent varijanta virusa zabilježena je u najmanje 50 zemalja svijeta. Prvi put je soj detektiran u rujnu 2020. na jugoistoku Engleske, a njegovo ubrzano širenje idućih mjeseci istaknuto je kao razlog uvođenja strogog lockdowna diljem Velike Britanije u siječnju.
- Ono što nas trenutačno pogađa je prenosivost virusa. Jednom kada pobijedimo virus ili on mutira tako da više nije virulentan možemo prestati brinuti o njemu. Ali gledajući u budućnost, radit ćemo ovo godinama. Po mom mišljenju, idućih 10 godina radit ćemo istu stvar, rekla je.
- Zabrinjavajuće je što soj 1.1.7 koji tjednima i mjesecima kruži počinje ponovno mutirati, a nove mutacije bi mogle utjecati na način na koji pristupamo virusu u pogledu imuniteta i djelotvornosti cjepiva, kazala je za BBC.
Nova mutacija E484K na proteinskom šiljku identificirana je u Bristolu, a zasad je otkriven 21 slučaj.
Znanstvenike trenutno brinu tri raširena soja: onaj južnoafrički, takozvani britanski soj, te onaj brazilski.
Trenutačno dostupna cjepiva razvijena su prema prvim varijantama koronavirusa, ali znanstvenici vjeruju da bi trebala biti učinkovita i protiv novih sojeva virusa, ali možda ne baš tako dobro.
Profesorica Peacock kaže da cjepiva koja su odobrena u Velikoj Britaniji zasad učinkovito djeluju protiv postojeće varijante virusa. Pandemija koronavirusa dosad je ubila 2,35 milijuna ljudi i preokrenula živote za milijarde, a novi sojevi potiču strah da će biti nužno izmijeniti dosad razvijena cjepiva te da će biti potrebne dodatne doze.
Pri britanskom Konzorciju za genomiku covida-19, mreži javnozdravstvenih tijela i laboratorija, analizira se dnevno 30.000 pozitivnih testova dnevno.
Zadnjih tjedana, izdvaja se slučajnim odabirom između 5 i 10% pozitivnih testova te se šalju na daljnju analizu genoma, ali konzorcij ističe kako je cilj genetski pregledati svaki pozitivan test na koronavirus.
Profesorica Peacock istaknula je kako je normalno imati varijante virusa, no da samo mali broj testova ima posebne značajke. Te značajke mogu virus učiniti prenosivijim, zaobići imunološki odgovor ili imati potencijal za izazivanje ozbiljnije bolesti.
- To su stvari na koje obraćamo pažnju. Rekla bih da se to rijetko događa, ali moramo pripaziti, rekla je Peacock koja je ranije bila direktorica vladine Nacionalne službe za infektivne bolesti.
Cjepivo AstraZenece zadnjih je dana izazvalo mnoštvo kontroverzi zbog navodno slabe učinkovitosti protiv novoga soja. Sve više zemalja ne preporučuje to cjepivo za starije od 65 a kao razlog navode premalo podataka o njegovoj učinkovitosti kod starije populacije.
Prvi podaci iz Južnoafričke Republike sugeriraju da to cjepivo nudi minimalnu zaštitu od blagog ili umjerenog oblika bolesti kod mlađe populacije. No direktorica za cijepljenje pri WHO-u Katherine O'Brien tvrdi da je to istraživanje nepotpuno te da cjepivo i dalje štiti od teškog oblika bolesti.
Znanstvenici s Oxforda koji su pomogli stvoriti cjepivo AstraZenece i dalje očekuju da njihovo cjepivo štiti od težih oblika bolesti izazvanih covidom-19.
U Velikoj Britaniji dosad je prvu dozu cjepiva primilo 13 milijuna ljudi, a očekuje se da bi ta zemlja do 15. veljače mogla imati 15 milijuna ljudi cijepljenih prvom dozom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....