EKSPLOZIVNI PODACI

Procurili detalji tajnog izvješća američkih špijuna koje je silno iznerviralo Trumpa: ‘Putin traži potpunu kontrolu u Kijevu!‘

U izvješću američkih obavještajaca propitkuje se Putinova spremnost za mir

Donald Trump i Vladimir Putin

 /Profimedia

Povjerljiva američka obavještajna izvješća, među kojima i onaj sastavljen ranije ovog mjeseca, bacaju sumnju na spremnost Vladimira Putina da prekine rat protiv Ukrajine, ocjenjujući da ruski čelnik nije odustao od svog maksimalističkog cilja dominacije nad susjednom zemljom, navode anonimni izvori upoznati sa sadržajem dokumenata, kako piše The Washington Post.

U jednoj od tajnih procjena podijeljenih kreatorima politike u predsjedničkoj administraciji Donalda Trumpa, onoj od 6. ožujka, stoji da je Putin i dalje odlučan zadobiti i zadržati kontrolu nad Kijevom, navodi jedan izvor.

Izvješća, napominje WP, nisu sastavljena s namjerom da se procijene diplomatski napori američkog predsjednika s visokim ulozima za okončanje trogodišnjeg rata u Ukrajini ili izglede za provedbu prijedloga o 30-dnevnom prekidu vatre koji su američki i ukrajinski dužnosnici dogovorili ranije ovoga tjedna u Džedi u Saudijskoj Arabiji, ali naglašavaju težinu zadatka s kojim se Trump i njegov tim za nacionalnu sigurnost suočavaju te propitkuju tumači li Bijela kuća pogrešno Putinovu spremnost za mir.

Putin je u četvrtak, kako se navodi, oprezno reagirao na prijedlog prekida vatre. Iako ga nije izravno odbacio, nagovijestio je da bi Moskva mogla postaviti uvjete za bilo koji sporazum u obraćanju prije sastanka u Moskvi s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom. U međuvremenu, ruske snage ostvaruju značajan napredak u istiskivanju Ukrajine s u kolovozu okupiranog teritorija u ruskoj regiji Kursk, koji se Kijev nadao koristiti kao teritorijalni adut u pregovorima.

image

Donald Trump, Volodimir Zelenski i Vladimir Putin

Afp/

Neki sadašnji i bivši američki dužnosnici procjenjuju da će ruski čelnik, čak i ako pristane na privremeno primirje, iskoristiti to za oporavak od golemih gubitaka i ponovno opremanje svojih snaga te da će vjerojatno prekršiti uvjete dogovora insceniranjem provokacije za koju bi okrivio Ukrajinu.

‘Ni prekid vatre ni primirje nije kraj priče‘

Drugi dužnosnici ističu da su izvješća opreznija u pogledu mirovnih uvjeta koje bi Putin mogao prihvatiti, no priznaju kako nema znakova da ruski vladar popušta u svom zahtjevu da se Ukrajinu ugradi u rusku sigurnosnu i gospodarsku orbitu. "On ima dugogodišnju želju obnoviti ‘majku Rusiju‘", komentirao je slikovito jedan američki dužnosnik, kako prenosi američki dnevnik, ističući da su CIA i Ured direktora Nacionalne obavještajne službe (DNI) odbili komentirati temu.

"Ne vjerujem da bi prekid vatre ili čak primirje ili sporazum bili kraj priče", smatra Eugene Rumer, bivši američki obavještajni dužnosnik i stručnjak za Rusiju u Zakladi Carnegie za međunarodni mir. "Ovo je novi stalni sukob između Rusije i ostatka Europe", ocijenio je on.

PROČITAJTE VIŠE: Analitičari nemaju sumnje: ‘Ako Trump doista želi stisnuti Putina, preostaje mu samo jedna jedina opcija‘

image

Donald Trump i Vladimir Putin

Brendan Smialowski/afp/profimedia/Brendan Smialowski/afp/profimedia

Neki drugi analitičari smatraju da bi razgovori mogli polučiti pozitivan ishod ako Washington i Europa dobro odigraju svoje karte. "Da bi se Putin prestao boriti, mora misliti da može pobijediti u pregovorima", kaže Eric Ciaramella, također bivši američki obavještajni dužnosnik i sada stručnjak za pitanja Rusije u Carnegieju. "No, to ne znači da će pobijediti. Ključ za postizanje povoljnog i trajnog sporazuma o prekidu vatre bio bi uspostavljanje sigurnosnih aranžmana za Ukrajinu, koji bi joj omogućili da obnovi svoju vojnu snagu i odvrati ponovni napad".

Pojačavanje zahtjeva

Iako nije poznato je li Trump osobno informiran o obavještajnom izvješću od 6. ožujka, jedan od izvora upoznat s izvješćem napominje da je to vrsta analize koja se tradicionalno dijeli s predsjednikom. No, drugi izvor ističe kako se čini da neke američke procjene Putinove nepopustljivosti poprilično iritiraju Trumpa. Trump i njegovi suradnici posljednjih su dana također spominjali izglede za uvođenje novih oštrih sankcija Moskvi ako Kremlj odbije pristati na završetak rata.

Iako nisu precizirali kakve bi to sankcije bile, američki predsjednik je u srijedu rekao da bi "mogle biti razorne". "Predsjednik očajnički želi dogovor. A Rusi ne pokazuju znakove popuštanja. Oni pojačavaju svoje zahtjeve", rekao je jedan izvor, kako piše WP.

image

Ruske samohodne tablice 2S33 Msta-SM2 u oblasti Zaporižja

-/Sputnik/Profimedia/-/sputnik/profimedia

Prijedlog o prekidu vatre objavljen u utorak nakon američko-ukrajinskih pregovora u Saudijskoj Arabiji uključivao bi 30-dnevni prekid borbi i zamrzavanje vojnih položaja duž linije bojišnice. Dogovor je najnoviji preokret u posljednja dva tjedna, u kojima su odnosi između Washingtona i Kijeva bili gotovo prekinuti nakon sukoba Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tijekom sastanka u Ovalnom uredu.

Donald Trump je nakon toga blokirao američku vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini, navodno kako bi potaknuo Zelenskog da se uključi u mirovne pregovore. Nakon što je postignut sporazum u Džedi, Washington je objavio da ukida odluku o prekidu isporuke vojne pomoći i dijeljenja obavještajnih podataka.

Trump je, pak, u srijedu odbio procijeniti izglede za postizanje dogovora s ruskim čelnikom. "Mislim da to ima smisla za Rusiju", rekao je Trump novinarima. "Također, razgovarali smo i o teritoriju", dodao je.

Ne odustaje od maksimalističkih zahtjeva

Rusija je zauzela i nezakonito anektirala Krim 2014. godine, da bi u veljači 2022. pokrenula invaziju punog opsega. Kremlj sada kontrolira oko 20 posto ukrajinskog teritorija i nezakonito je anektirao četiri istočne ukrajinske regije u blizini ruskih granica, koje ne kontrolira u potpunosti. Moskva inzistira da se svi ti teritoriji priznaju kao ruski.

Ukrajinski dužnosnici, pak, ističu da im je namjera vratiti se na međunarodno priznate granice od prije 2014. godine, iako mnogi dužnosnici i analitičari kažu kako je malo vjerojatno da će Krim povratiti bilo diplomacijom, bilo silom. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prošlog je mjeseca oštro odbacio francusko-britanski prijedlog da se europske mirovne snage rasporede u Ukrajini kako bi nadgledale provođenje eventualnog mirovnog sporazuma.

image

Ruske samohodne tablice 2S33 Msta-SM2 u oblasti Zaporižja

-/Sputnik/Profimedia/-/sputnik/profimedia

Još tijekom mandata bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena, šefovi američke obavještajne službe javno su govorili kako ne vide znakove da je ruski čelnik umanjio svoje ciljeve u Ukrajini, unatoč značajnim vojnim neuspjesima u mjesecima nakon invazije punog opsega.

PROČITAJTE VIŠE: Evo što će Putin sada tražiti od Zapada: ‘Ovo je zamka. Mogao bi imati poseban zahtjev od NATO-a‘

Putin je javno izjavio da njegovi uvjeti za mirovni sporazum uključuju zadržavanje pune kontrole nad četiri istočne ukrajinske pokrajine koje je Rusija djelomično okupirala, očuvanje "kopnenog mosta" između Rusije i Krima i stjecanje posjeda nad teritorijem koji Ukrajina trenutačno kontrolira u ‘anektiranim‘ regijama, poput gradova Herson i Zaporižja.

image

Ukrajinsko ukopavanje

Dmytro Smolienko/Nurphoto Via Afp

On također želi da Ukrajina bude nominalno neovisna, ali zapravo podređena Moskvi, kako je ocijenio jedan bivši američki dužnosnik. Putinova računica mogla bi se promijeniti ukoliko se ruska vojna situacija počne pogoršavati, kaže bivši dužnosnik.

U međuvremenu, jedan dužnosnik obavještajne službe EU-a, pozivajući se na obavještajne podatke prikupljene u proteklom mjesecu, rekao je kako dužnosnici u Moskvi vjeruju da je Trump slab, da mu nedostaje temeljni skup načela i da bi mogao biti otvoren za manipulaciju. On je procijenio da će se Moskva, ako bude postignut trajni prekid vatre, vjerojatno vratiti "hibridnim" ili nekim ne-vojnim sredstvima potkopavanja Ukrajine, kao što je to učinila 2014. nakon invazije na Krim i potpore proruskim separatistima na istoku te tijekom cijele invazije pokrenute 24. veljače 2022.

Ta sredstva uključuju ekonomsku i diplomatsku prisilu, infiltraciju u ukrajinske elite, poslovne krugove, sigurnosne službe i vojsku te utjecanje preko ruske crkve u Ukrajini, zaključio je obavještajni dužnosnik, kako piše The Washington Post.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. ožujak 2025 23:11