VOJSKA JE SPREMNA

Priprema li Izrael napad na Iran? ‘Teheranu bi mogli napraviti isto što i Siriji 2007.‘

Je li Lapid spreman poslati zračne snage da napadnu iranska nuklearna postrojenja? Odgovor ne možemo sa sigurnošću znati

Nuklearno postrojenje Natanz i izraleski borbeni avioni F-35 Adir

 Profimedia/

Izraelski parlament je raspušten 30. lipnja, čime je otvoren put za Yaira Lapida da naslijedi Naftali Bennetta na mjestu premijera sljedećeg dana. Izbori su najavljeni za 1. studenog, ali aktualna politička situacija sugerira da će puno mjeseci proći prije nego zakonodavci uspiju formirati stabilnu koaliciju, piše Shalom Lipner za National News.

No, političke promjene nisu preusmjerile fokus izraelskih lidera od izazova kojeg predstavlja Iran. Međutim, ciljevi se u velikoj mjeri mijenjaju, tvrdi Lipner, stručnjak za Bliski istok u organizaciji Atlantic Council, a koji je kao vanjskopolitički ekspert služio više od 25 godina u Uredu izraelskog premijera.

Nuklearni sporazum međunarodnih sila s Iranom, koji je potpisan pod administracijom Baraka Obame, a razvrgnut pod Trumpom, bio je kontroverzan među izraelskom političkom elitom. Kritičari su isticali da sporazum ignorira podosta problematičnih elemenata u pitanju iranskog naoružanja. Oni koji su podupirali sporazum su ukazivali na niz kontrola iranskog nuklearnog programa i nužnost izbjegavanja otvorene konfrontacije s glavnim saveznikom Izraela - SAD-om.

Povlačenje američkog predsjednika Trumpa iz ovog sporazuma je pojačalo debatu, kad je njegova kampanja ‘maksimalnog pritiska‘, bez obzira da li zbog svojih nedostataka ili zbog prerane propasti, svjedočila kako Iran sve više obogaćuje uranij.

U srpnju 2021. Bennett, samo par tjedana nakon što je postao premijer, je optužio svog prethodnika da je ‘zaspao‘ tijekom mandata. - Nikad u povijesti države Izrael nije bilo nekoga tko je govorio tako puno i napravio tako malo po pitanju Irana, kazao je o Benjaminu Netanyahuu.

Neoprezni Netanyahu

Kasnije te godine je otkriveno da je 2019. Netanyahu dvaput negirao zahtjev Izraelskih obrambenih snaga za financiranjem rezervnih planova u vezi Irana, ističući ono što je Bennett nazvao ‘rascjepom između velike retorike i nemara koje je uslijedilo‘.

Bennettova vlada je predstavila ‘strategiju hobotnice‘ kojom se kroz niz akcija napada direktno Iran, a ne njegovi saveznici. Od početka 2022. napadi na iranske dronove blizu Kermanshaha, na zapovjednika Islamske revolucionarne garde u Teheranu i na industriju čelika su pripisani Izraelu. Uhićenja izraelskih agenata u Iranu, stvarna ili izmišljena, pojačala su dojam da su se agenti Mossada infiltrirali duboko u Islamsku Republiku.

Posjet američkog predsjednika Bidena Izraelu je dodatno naglasio problem. Biden je 14. srpnja potvrdio svoje uvjerenje ‘da je diplomacija najbolji put‘ da se osigura da Iran neće doći do nuklearnog oružja. U Jeruzalemskoj deklaraciji, koju su on i Lapid potpisali tog popodneva, Biden je potvrdio da su SAD spremne upotrijebiti sve elemente svoje nacionalne snage kako bi se osigurao takav ishod.

Lapid, koji je govorio uz Bidena, odmah je izrazio svoj skepticizam. - Diplomacija ih neće zaustaviti, kazao je premijer prije nego je Biden govorio. - Jedini način da ih se zaustavi je da se stavi jasnu vojnu prijetnju na stol.

Očiti problem je izraelski zahtjev za preciznijim, ‘dugoročnijim i jačim‘ sporazumom s Iranom od onog kojeg SAD trenutno nudi. Ministar obrane Benny Gantz je to rekao 27. lipnja kad je pojasnio da se ‘Izrael ne protivi nuklearnom sporazumu kao takvom, nego se odupire lošem sporazumu‘. Dva dana nakon što je Biden otišao iz Izraela Lapid je objasnio izraelskoj vladi da ‘želi da osnova za pregovore s Iranom bude jasna vojna prijetnja‘, u čemu se nužno ne slaže s Amerikancima.

Ta razlika u mišljenju može biti sporna. Josep Borrell, šef EU za vanjske poslove i sigurnost je u Financial Timesu 26. srpnja iznio da je ‘ prostor za dodatne kompromise s Iranom‘ iscrpljen. SAD nisu ništa manje pesimistične o putu naprijed. Brett McGurk, koordinator Bijele kuće za Bliski istok i Sjevernu Afriku je navodno o šansama za oživljavanje ovog sporazuma govorio kao o ‘vrlo nevjerojatnim‘.

‘Mrtvi sporazum‘

Pregovarač iz State Departmenta Rob Malley je otišao i dalje te kazao da je ugovor ‘mrtav‘. U listopadu 2021. Malley, predviđajući sadašnju slijepu ulicu u pregovorima, zaključio je da ‘će na nekoj točki šanse za sporazum biti previše narušene jer je Iran napravio poteze koji se ne mogu povući, a u tom slučaju ne možemo razgovarati - ne može se oživiti mrtvaca‘.

Nova realnost se može uskoro pojaviti. Prema nekadašnjem izraelskom premijeru Ehudu Baraku ‘ovog ljeta Iran će biti na pragu da postane nuklearna sila‘, a na toj točki će biti doslovno nemoguće zaustaviti put Teherana prema nuklearnom naoružanju. Izrael se, ako je Barakova tvrdnja točna, bliži trenutku odluke.

Lapid ostaje u čvrstoj koordinaciji s Bidenovom administracijom s kojom namjerava zadržati otvorenu diskusiju o tome koji je najbolji način ophođenja prema iranskoj prijetnji uz tvrdnju da Izrael ima pravo slobodno odlučiti o ovom problemu.

Operativno, izraelska uključenost u područje odgovornosti američke Centralne komande, zajedno s konsolidacijom Abrahamskih ugovora (potpisanih s nekoliko arapskih država, op. a.), olakšala je pojavu Bliskoistočnog zračnog obrambenog saveza kojim se odvraća agresivno iransko ponašanje.

Veliko pitanje je hoće li Izrael upotrijebiti svu svoju snagu da spriječi Iran u razvoju nuklearnog oružja. Kad su ga prošli mjesec pitali o sposobnosti Izraela da se suprotstavi Iranu, Gantz je odgovorio ‘da su u stanju ozbiljno oštetiti nuklearni program‘. Njegove riječi stižu nakon što je Biden u Jeruzalemskoj deklaraciji potvrdio da će Amerika očuvati i ojačati izraelsku sposobnost da odvrati svoje neprijatelje i da se obrani od prijetnji ili kombinacije prijetnji.

Je li Lapid spreman poslati izraelske zračne snage da napadnu iranska nuklearna postrojenja? Odgovor ne možemo sa sigurnošću znati, ali je poznato da ako bi Izraelci krenuli u takvu misiju, to ne bi bio prvi put.

Izrael je 2007. bio suočen s prijetnjom da blizu svoje granice sa Sirijom dobije aktivni nuklearni reaktor - odluka je bila brza, postrojenje su izraelske snage uništile. Predsjednik SAD-a George W. Bush je rekao o tome: - Premijer Ehud Olmert me nije pitao za zeleno svjetlo i ja ga nisam dao. Učinio je što je vjerovao da je potrebno kako bi se obranio Izrael.

Današnje okolnosti nisu onakve kakve su bile prije 15 godina. Ali ako izraelski lideri sada ili u budućnosti pretpostave da nema vremena za neki drugi plan, takva situacija ne bi bila iznenađujuća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 07:06