NETAKNUTE REZERVE

Prijelomno otkriće Kineza: ‘Stoljećima se ratuje zbog toga, a sada smo pronašli taj izvor dovoljan za idućih 60 tisuća godina!‘

Sve zvuči predobro da bi bilo istinito, ali kineski eksperti tvrde da nema nikakvih caka

Ilustrativna fotografija

 Huang Bohan/xinhua News/profimedia

U pustopoljinama sjeverne Kine, u autonomnoj regiji Unutarnja Mongolija, geolozi su otkrili "beskrajan" izvor energije koji bi mogao napajati državu punih 60 tisuća godina, tvrde kineski znanstvenici.

Rudnički kompleks Bayan Obo, naime, mogao bi sadržavati dovoljno elementa torija (Th) da teoretski osigura kineskim kućanstvima dovoljno energije "gotovo zauvijek", pokazalo je interno kinesko istraživanje.

Torij je kemijski element s jednim malim problemom - blago je radioaktivan. Zahvaljujući tome može se koristiti za stvaranje nuklearnog postrojenja koje za generiranje struje koristi reaktor hlađen rastaljenom soli (Molten-Salt Reactor ili MSR). Takav reaktor može proizvoditi ogromne količine energije, prenosi Daily Mail.

Torij je nazvan prema nordijskom bogu rata Thoru i može generirati 200 puta više energije od uranija. A za razliku od uranijskih reaktora, MSR-ovi s torijem kao gorivom su puno manji, ne postoji opasnost do taljenja jezgre reaktora, ne trebaju vodu za hlađenje i proizvode minimalne količine radioaktivnog otpada.

Sve to zvuči otprilike predobro da bi bilo istinito, ali kineski eksperti tvrde da nema nikakvih caka povezanih uz ovu priču.

Prema podacima iz deklasificiranog dosjea koji je dostavljen South China Postu, znanstvenici procjenjuju da bi Bayan Obo mogao iznjedriti milijun tona torija.

Studija nadalje navodi kako su rezerve torija u tom kompleksu "potpuno netaknute" i ako bi se pravilno izvukle mogle bi biti dovoljno obilne da okončaju globalnu ovisnost o fosilnim gorivima.

Recimo, kineski znanstvenici tvrde kako petogodišnja zaliha otpada od rudarenja željezne rude u jednom od rudnika u Unutarnjoj Mongoliji sadrži dovoljno torija da pokrije američke energetske potrebe za punih 1000 godina. Naime, torij obično nastaje kao nusprodukt prililkom rudarenja rijetkih metala.

Autori studije pronašli su 233 zone bogate torijem širom zemlje i pod pretpostavkom da su ti nalazi točni, to znači da kineske rezerve tog elementa značajno premašuju dosadašnje procjene.

Kina je prošle godine u pustinji Gobi odobrila izgradnju prve svjetske nuklearne elektrane s MSR tehnologijom s torijem kao pogonskim gorivom.

Reaktor bi trebao generirati 10 megavata električne energije, prema navodima znanstvenika iz ustanove Shanghai Nuclear Engineering Research and Design Institute.

U Pekingu tvrde kako će pogon ući u pogon do 2029. godine i pomoći Kini da postigne "energetsku neovisnost". Kina, inače, dramatično povećava ulaganja u civilni nuklearni program i planira izgraditi 24 nuklearna reaktora do 2030. godine.

Prema procjenama, rezerve torija su 500 puta veće od rezervi uranija 232 koji se koristi za tradicionalne nuklearne reaktore. U MSR reaktoru torij se miješa s kemikalijom litijev fluorid i grije do temperature od 1400 stupnjeva Celzija.

Ta se mješavina potom "bombardira" neutronima sve dok se dio torija ne počne transformirati u uranij-232, koji se onda raspada u fisijskoj reakciji.

U tom procesu uranij proizvodi još neutrona koji pretvaraju dodatni torij u gorivo. U teoriji, piše Daily Mail, ovakav reaktor mogao bi pretvarati taj element u gotovo neograničen izvog energije.

"Više od stoljeća nacije su ratovale oko fosilnih goriva. A ispada da izvor neograničene energije leži posvuda ispod naših nogu", kazao je neimenovani pekinški znanstvenik za South China Post.

Dodao je kako svaka zemlja na svijetu ima zalihe torija i da bi taj element stvorio revoluciju u energetskoj industriji.

"Zamislite teretne brodove koje pogoni reaktor veličine kontejnera kako plovi oceanima po nekoliko godina bez nadopunjavanja gorivom", dodao je taj anonimni geolog.

A iako se Svjetska nuklearna orgnaizacija (World Nuclear Association) slaže kako torij može generirati 200 puta više energije od uranija, ukazuju na problem: efikasno i povoljno vađenje elementa iz zemlje i dalje je krajnje izazovno i komplicirano.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. ožujak 2025 20:12