Europa se ovoga ljeta suočava s jednom od najtežih suša posljednjih godina. Nakon višemjesečnog manjka oborina i već drugog ekstremnog toplinskog vala u samo mjesec dana, posljedice su vidljive diljem kontinenta – od presušenih jezera i rekordno niskih vodostaja rijeka do velikih problema u poljoprivredi i gospodarstvu. Stručnjaci procjenjuju da bi šteta uzrokovana sušom i ekstremnim vrućinama do 2029. mogla narasti na čak 126 milijardi eura godišnje, piše HRT.
Između travnja i lipnja od Portugala do južne Finske palo je znatno manje kiše od prosjeka, a kombinacija suše i visokih temperatura dovela je do rekordno niskih vodostaja velikih europskih rijeka, ponajprije Dunava i Rajne. Problemi nisu zaobišli ni manja jezera – gotovo je presušilo jezero Brenets na švicarsko-francuskoj granici koje već više od tjedan dana nije plovno.
‘Zabrinut sam jer su ovo nepogode kakve nismo mogli ni zamisliti. Mnogo toga smo očekivali, ali ne i suše u tako brzom slijedu. I to nas veoma pogađa jer smo jednostavno nemoćni pred ovakvim klimatskim promjenama‘, rekao je Yvan Durig iz švicarskog mjesta Les Brenets.
Posljedice suše osjećaju se diljem Europe. Francuska očekuje najmanji urod kukuruza u posljednjih 50 godina, Španjolska je ograničila vodu za navodnjavanje, Nizozemska je uvela posebne mjere zbog nestašice vode, a sedam grčkih otoka proglasilo je izvanredno stanje.
‘Ekstremne temperature u skladu su s globalnim zagrijavanjem. Ne nazivam ovo novim normalnim jer je to već trend koji će se nastaviti pogoršavati‘, upozorio je klimatolog Stefan Rahmstorf.
Suša pogađa i europsko gospodarstvo. Zbog niskog vodostaja Rajne otežan je prijevoz robe, što je pojedine njemačke tvornice prisililo na smanjenje proizvodnje. Rajna je jedna od najvažnijih europskih prometnih arterija koja povezuje industrijska središta Švicarske, Njemačke i Nizozemske s lukom Rotterdam, pa poremećaji plovidbe imaju posljedice za cijelo europsko tržište.
Iako klimatske promjene nisu izravno uzrokovale ovogodišnji manjak oborina, znanstvenici ističu da upravo rekordne temperature i sve češći toplinski valovi postaju glavni pokretač suše. Topliji zrak ubrzano izvlači vlagu iz tla, rijeka i jezera, zbog čega suše postaju sve intenzivnije i razornije, piše HRT.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....