ODLUČNA PORUKA

POZADINA IZNENADNOG POSJETA ŠEFA CIA-e SARAJEVU Bosanski paradžemati postali najveća prijetnja regiji: 'Morate razbiti ekstremiste!'

Islamska država snažno je uzdrmana na terenu i zbog toga postoji velika vjerojatnost da želi uzvratiti terorističkim napadom
 Screenshot

General bojnik američke vojske Peter E. Gersten potvrdio je za CNN da je teroristička skupina Islamska država u velikim problemima. Naime, obavještajci su se dokopali dokumenata koji potvrđuju da postoje problemi s financiranjem, s obzirom na to da je snažno ograničena trgovina naftom i artefaktima pa se plaće borcima opet smanjuju. No, bitno je veći problem od toga podatak da se snažno smanjio dotok stranih boraca: prije godinu dana mjesečno ih je stizalo 1500 do 2000, a sada jedva 200. Upravo stoga je snažno aktivirana protuteroristička kampanja u zemljama iz kojih je u redove IS-a i drugih terorističkih organizacija na Levantu otišao veći broj boraca.

Likvidacije u Siriji

Naime, dio njih se vratio, a među njima ima onih koji su toliko radikalizirani da su spremni na terorističke napade kakve smo vidjeli u studenom prošle godine u Parizu i u ožujku ove u Bruxellesu. Koliko je riječ o važnoj operaciji potvrđuje informacija da su specijalne snage američke vojske likvidirale gotovo 40 pripadnika IS-a koji su bili povezani s terorističkim napadima od Egipta do Bruxellesa kao planeri i poticatelji, među kojima su i neki od vodećih ljudi te terorističke organizacije kao Hadži Imam. Slične operacije provode i europske zemlje pa je tako Italija - šef američkih obavještajaca James Clapper nedavno je rekao kako ondje postoji jedna od najjačih ćelija IS-a u Europi - u četvrtak uhitila dvije osobe osumnjičene da su planirale napade. Rusija je, pak, u srijedu izvijestila kako je uhitila četiri osobe, dvije žene i dva muškarca, koji su sudjelovali u novačenju boraca za IS.

Bijela točka

U cijelom tom planu čini se da je postojala jedna “bijela točka”, Bosna i Hercegovina. Naime, prije tjedan dana u Sarajevu je, nakon što je pratio američkog predsjednika Baracka Obamu u posjet Saudijskoj Arabiji, osvanuo John Brennan, direktor CIA-e. O sastanku se doznalo malo iz šturih priopćenja, ali jedan je podatak od posebne važnosti. Naime, domaćini su Brennana upoznali s problematikom paradžemata, skupine vjernika koja ne priznaje nadležnost Islamske zajednice BiH, već tumače muslimanski nauk kako to njima odgovara.

Riječ o vrlo ozbiljnom problemu jer se upravo u takvim skupinama pojavljuju radikalni propovjednici koji potiču mlade muslimane da se uključe u “sveti rat” u Siriji, Iraku, Libiji. Naime, teza o tome da se neki od muslimana radikaliziraju zbog siromaštva ili problema s asimilacijom u zemljama u koje su došli je odbačena. To je ovog utorka u Europskom parlamentu razložio bivši radikalni islamist Ed Husain: “Kad bi siromaštvo bilo razlog radikalizacije, najviše bi ekstremista bilo u Bangladešu”. Ključni je problem kombinacija izopačene teologije i ideologije koju on naziva islamizmom, dakle pogrešnim tumačenjem Kurana i salafizam. I upravo je islamističko-salafistička toksična mješavina glavni problem paradžemata u BiH (dobro objašnjeno u filmu “Na putu” redateljice Jasmile Žbanić) koji i šalju mladiće u rat, ali i dočekuju ih kad se vrate s istim idejama: treba napasti nevjernike i naše neprijatelje. BiH je, u želji da smanji opasnost radikala povratnika, ponudila svima onima koji se vrate i prijave samo godinu dana zatvora, što također nailazi na kritike, među ostalim, i zbog moguće dodatne radikalizacije u zatvoru (kao što je, primjerice, slučaj u Velikoj Britaniji).

Islamska zajednica (IZ) BiH pokušala je riješiti ovaj problem pozivajući sve paradžemate da se uključe u IZ. Od utvrđenih 38 zajednica njih je samo 14 na to pristalo, za dvije situacija i dalje nije jasna, dok su njih 22 odbile poziv. Tako se, recimo, zajednica muslimana u Bočinji kod Maglaja, koja se dugo smatrala rasadnikom ekstremizma, uključila u zakonite strukture, dok je to, očekivano, odbila ona u Gornjoj Maoči kod Brčkog, za koju se smatra da je sjedište vehabističkog pokreta u BiH, te zajednica iz Ošvama kod Maglaja iz koje je Emrah Fojnica otišao u Siriju i ondje poginuo 2014. godine boreći se na strani terorista.

U ruke državne vlasti

IZ je nakon toga objavila da je učinila sve u svojoj moći te da sada prepušta ovaj “vrući krumpir” u ruke državne vlasti. Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, potvrdio je da je riječ o “problemu države” te da su ti paradžemati prijetnja za državu. Jasno je da je riječ o sigurnosnom problemu koji prelazi granice BiH jer bi esktremisti mogli svoje mete potražiti u susjednim ili drugim zapadnim državama. Stoga je i Brennana, a i sve ostale, zanimalo što BiH kani učiniti po tom pitanju. Mektić je sada potvrdio da će “država djelovati” kako bi onemogućila djelovanje paradžemata te da djelovanje uključuje i represivne mjere. Takve, pak, akcije izazivaju reakcije pa je stoga BiH trenutno pod povećanim nadzorom susjeda, ali i cijelog Zapada.

Riječ dana: Džemat

Džemat je u islamu vjerska općina, osnovna organizacijska jedinica u islamskoj zajednici, u neku ruku pandan kršćanskoj župi. Džematom se naziva i skupina vjernika koji zajedno, dakle: džematile, mole Boga. U prenesenom smislu džemat je općenito grupa, skupina, zajednica, društvo.

U džematu, kao organizacijskoj jedinici, muslimani ostvaruju svoja vjerska prava i zajedničke obaveze, te organiziraju i provode zajedničke aktivnosti. U pravilu džemat čini skupina od najmanje 100 muslimanskih domaćinstava koja su nastanjena na istom području, pa se tako mogu djelotvorno povezati u izvršavanju islamskih dužnosti.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini legalnima smatra džemate koji su okupljeni u teritorijalnim muftijstvima i djeluju u skladu sa njenim Statutom te se pridržavaju fetvi svojih muftija. Drugačije tipove organiziranja smatra “paradžematima” i u njih uvršćuje ne samo džemate koji su se izdvojili ili se samoorganizirali izvan Zajednice, nego i selefijske (salafitske) te šijske (šijitske) skupine, a isto tako i derviške grupe (tekije) koje nisu formalno uključene preko Tarikatskog centra u udrugu tradicionalnih derviških redova u sklopu Islamske zajednice.

“Džemat” je u hrvatskome usvojenica iz bosanskoga, preko turskoga “cemaat” iz arapskoga “جَمَاعَة/ǧämā̕a” (skupina, zajednica). Korijen je “ج م ع/ǧ-m-’ “ (skupa, zajedno), odakle i “džuma” (“džuma namaz”, zajednička podnevna molitva petkom, iz arapskoga “اَلْجُمْعَة/al-ǧum’a” preko turskoga “cuma”), i “džamija” (preko turskoga “cami”, čiji je određeni akuzativ “camiyi”, iz arapskoga “جَامِعْ/ǧā̕mi’ “). Srodni pojmovi su i arapske složenice “džumhurija” (zajednica naroda, tj. republika, turski “cumhuriyet”) odnosno “džamahirija” (masa naroda, narodna masa u terminologiji naših četrdesetih prošlog stoljeća).

Kuriozno je da u arapskome “džamija” (جامعة/ ǧā̕mi’a) nema isto značenje, nego je to uobičajeni kolokvijalni naziv za fakultet (dakle mjesto gdje se okupljaju studenti), dok se bogomolja pogodna za džumu zove “mesdžid”, jer se tu pada na sedždu (klanja dotičući tlo istodobno čelom, nosom šakama, koljenima i stopalima). Arapski je izvorni naziv “المسجد‎/al-masǧid”, odakle je na Zapadu preuzeta usvojenica “mošeja” preko talijanskoga “moschea”. U bosanskome je mesdžid naziv bogomolje bez munare. (Inoslav Bešker)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 03:00