Crnogorski povjesničar i pravnik Novak Adžić u tekstu za beogradski list Danas optužio je režim Aleksandra Vučića za izmišljanje povijesnih činjenica. Konkretno, postavio je pitanje o "tko može vjerovati u izmišljenu i politički motiviranu priču", koja u Srbiji figurira kao povijesna činjenica, da je "izvjesni Blagoje Jovović izvršio atentat na poglavnika NDH-a Antu Pavelića u Buenos Airesu".
Naime, kako Adžić piše, priče o atentatoru Blagoji Jovoviću, koji usput slovi kao "srpski nacionalni heroj" i "osvetnik", a ima i svoju ulicu u Beogradu, odnosno u Zemunu, nije bila poznata do 1998. godine, kada je on to sam ispričao bez ijednog dokaza.
"Dakle, u modernoj srpskoj historiografiji, sve dok Blagoje Jovović nije krajem 1998. godine posjetio Crnu Goru i ispričao vlastitu (i četničku) bajku, izmišljotinu, da je strijeljao Pavelića, srpska historiografija nigdje nije spominjala četničku emigraciju, a posebno ne Blagoja Jovovića, izvršitelja atentata na Pavelića. Postavlja se pitanje tko ozbiljan u okvirima moderne znanstvene historiografije može vjerovati u tu izmišljenu priču", piše Adžić.
Blagoje Jovović, porijeklom iz Kosića, kasniji četnički emigrant, naime, bio je sporedna i gotovo nepoznata osoba unutar četničkog pokreta i njegovih oružanih formacija, kako navodi Adžić. Dodaje da je Jovović srpskom mitropolitu Amfilohiju Radoviću ispričao tu priču, s ciljem da se "proslavi kao junak" i tako postane "srpski heroj" koji je pucao i ranio ustaškog poglavnika 1957. godine, a što je ostavilo ozbiljne posljedice, od kojih je Pavelić skončao u Madridu dvije godine poslije.
"Niti jedan ozbiljan povjesničar u Crnoj Gori, regiji i Europi nikada i nigdje nije iznio tezu o Jovovićevom atentatu na Pavelića, niti je prihvatio čak i kao održivu publicističku i propagandnu bajku. No, navedenu izmišljotinu je režim Aleksandra Vučića u Srbiji proglasio nepobitnom istinom", piše crnogorski povjesničar.
Spominje pritom da u to sumnja i Dubravka Stojanović, srpska povjesničarka, profesorica na Odsjeku za povijest Sveučilišta u Beogradu. Tvrdi i da povjesničar Bogdan Krizman, koji je pisao o Paveliću i ustašama, nigdje ne spominje Blagoja Jovovića. Na kraju, zaključuje Adžić, ne postoji niti jedan poznati dokument, izvor ili zapis iz Jugoslavije koji spominje "da su četnički emigranti pucali na Pavelića u Argentini i ranili ga, a još manje navode da je to učinio osobno Blagoje Jovović".
