TRENDOVI

Populizam ozbiljno gubi podršku, no stručnjaci upozoravaju: ‘Tu se skriva viši stupanj radikalizacije‘

Ovi trendovi zabilježeni su u anketi u sklopu YouGov-Cambridge Globalism Projecta koji se provodi u suradnji s Guardianom

Marine Le Pen i Viktor Orban

 Attila Kisbenedek/AFP

Populizam u europskim zemljama u zadnje tri godine ozbiljno gubi podršku. U Francuskoj se tako postotak odraslih osoba koje vjeruju kako osnovni princip u politici njihove zemlje treba biti "volja naroda", što je ključno populističko načelo, s 66 posto koji je bio zabilježen 2019. godine, već 2020. smanjio na 62 posto, da bi tijekom ove 2021. godine pao na 55 posto.

U istom razdoblju u Njemačkoj je podrška populizmu s 66 posto pala na 63 posto lani, do 61 posto ove godine. U Danskoj je sa 61 posto u 2019. godini podrška populizmu pala na 56 posto u 2020. godini, a ove godine na 50 posto. Španjolska također slijedi taj trend i on se kreće u promatranom razdoblju sa 75 posto, prema 68 posto, da bi ove godine populizam podržavalo 65 posto odraslih ispitanika. U Italiji je 2019. godine 72 ispitanika podržavalo načelo "volje naroda", lani 71 posto, a ove godine 64 posto. U Poljskoj koja bilježi vrlo visoku sklonost populizmu zabilježen je isti trend i on se kreće od 80 posto, preko 71 do 65 ove godine.

Ovi trendovi zabilježeni su u anketi YouGov/Guardian, odnosno u sklopu YouGov- Cambridge Globalism Project koji se provodi s Guardianom koji je objavio ove podatke.

Uz rezultate istraživanja Guardian je objavio i stavove politologa koji kažu da najnoviji rezultati pokazuju jasan obrazac smanjenja potpore populizmu, ali napominju kako bi se iza njih mogao skrivati viši stupanj radikalizacije među populističkim biračima čemu bi znatno mogla pridonijeti pandemija coronavirusa.

Populizam koji politiku predstavlja kao bitku između običnih ljudi i korumpiranih elita doživio je veliki uzlet, a podrška populističkim strankama, navodi Guardian, na nacionalnim izborima diljem Europe u zadnjih je 20 godina porasla sa 7 na više od 25 posto. Kao rezultat toga uglavnom na krajnjoj desnici etablirali su se populistički lideri kao Marine Le Pen u Francuskoj, Matteo Salvini u Italiji ili Viktor Orban u Mađarskoj.

Iz istraživanja je vidljivo i kako, unatoč tome što su manjinske antivakserske skupine vrlo radikalne i glasne, tijekom pandemije je ipak poraslo povjerenje u znanost, a donekle i u vlade.

U istraživanju je bilo obuhvaćeno više od 24.000 birača u 22 zemlje, no Guardian među njima ne spominje Hrvatsku. Isti trendovi zabilježeni su i izvan Europske unije, primjerice u Brazilu i Meksiku, ali ne svugdje. U Indiji, Tajlandu, a posebice SAD-u nije zabilježen pad podrške populizmu što navodi na zaključak kako je u tim zemljama nezadovoljstvo s establišmentom ima dublje korijenje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 07:59