UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Poljska Ukrajini šalje MiG-ove; Vučić odgovorio na optužbe da izvozi oružje u Ukrajinu i Rusiju

Zbivanja u Ukrajini pratimo iz minute u minutu

MiG 29

 Radoslaw Jozwiak/Afp

Ključni događaji:

Amerikanci priznali vojnu prisutnost u Ukrajini

Bruxelles: Slijede optužbe za ratne zločine

Pentagon: Rat bi mogao potrajati i nakon 2023.


Ukrajinski zastupnici traže sankcije protiv ruskog LNG-a

Zastupnici ukrajinskog parlamenta žele da Europska unija i Sjedinjene Države sankcijama blokiraju ruske planove za širenje proizvodnje LNG-a i da Europa ne kupuje više gorivo od Rusije.

Zastupnici žele mjere koje bi dodatno smanjile europski uvoz ruskih fosilnih goriva i da se Rusiji oteža širenje proizvodnje LNG-a i LNG projekata kako bi joj se smanjilo prihode.

U pismu Europskoj komisiji i američkom ministarstvu financija, koje je Reuters dobio na uvid, Odbor za energetiku ukrajinskog parlamenta zatražio je nove sankcije, uključujući zabranu da europske i američke tvrtke pružaju usluge koje pomažu Rusiji u izvozu LNG-a.

Pismo predlaže i "puni skup sekundarnih sankcija protiv ruskog LNG sektora kako bi se blokiralo ruske planove za širenje LNG proizvodnje, osobito projekta Arktik LNG-2."

Ukrajinski zastupnici smatraju da će taj projekt, najveći na svijetu, pogoršati klimatske promjene i da će "ponovno učiniti Europu taocem" ako poraste njezina ovisnost o ruskom LNG-u.

Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva energetike rekao je Reutersu da je ministarstvo odobrilo pismo zastupnika.

Rusija je obustavila opskrbu Europe plinom nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022. EU je zato obećao da će okončati svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima do 2027.

EU je već uveo neke sankcije protiv ruskog LNG sektora, uključujući zabranu za europske tvrtke koje Rusiji osiguravaju tehnologiju za ukapljivanje plina.

EU je zabranio uvoz ruskog ugljena i nafte koju se prevozi morskim putem, ali ne i plina i LNG-a, o kojem neke države članice još ovise.

SAD je zabranio uvoz ruskog LNG-a premda je on bio malen.


Vučić: Srbija nije i neće izvoziti oružje i streljivo u Ukrajinu i Rusiju

Srbija nije i neće izvoziti oružje i streljivo u Ukrajinu niti ga prodaje ni Rusiji niti Ukrajini, izjavio je u četvrtak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, komentirajući podatke iz dokumenata što su procurili u Washingtonu.

Mi ne prodajemo ni Ukrajini, ni Rusiji i vodimo računa o tome, rekao je Vučić novinarima u Raški poslije sastanka s predstavnicima kosovskih Srba.

Srbijanski predsjednik komentirao je ranije informacije Reutersa iz povjerljivih dokumenata Pentagona da je Srbija pristala izvoziti oružje u Ukrajinu ili je to već učinila.

Vučić je rekao da streljivo iz Srbije u rusko-ukrajinski sukob "može doći s treće strane".

Ne postoji nijedan papir koji bi slično pokazao, ustvrdio je Vučić.

Srbija će izvoziti streljivo sukladno međunarodnim pravilima i "neće se služiti petparačkim pričama" koje služe da ponize Srbiju, rekao je Vučić.

Britanska agencija javila je u srijedu da je Srbija, premda jedina zemlja u Europi koja je odbila priključiti se sankcijama protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, "pristala isporučiti oružje Kijevu ili ga je već poslala".

Reuters je to prenio navodeći da je riječ o povjerljivom dokumentu Pentagona koji rezimira odgovore europskih vlada na zahtjeve Ukrajine za vojnu obuku, pomoć i oružje, a bio je među desecima povjerljivih materijala objavljenih na društvenim mrežama prije mjesec dana, što se smatra najvećim curenjem američkih tajni posljednjih godina.

Također, Reuters tvrdi da nije mogao neovisno provjeriti autentičnost dokumenta.

Veleposlanstva Sjedinjenih Država i Ukrajine u Beogradu objavila su da nemaju saznanja o tome da Srbija prodaje ili isporučuje oružje Kijevu, prenio je Radio Slobodna Europa (RFE).

Vučić je u četvrtak komentirao i napetosti s Kosovom, potaknute zadnjih dana ranjavanjem Srbina sa sjevera zbog čega su suspendirana četiri kosovska policajaca, Vučić je rekao da bi bilo kakav sukob značio sukob s NATO-om, a ne s Prištinom.

Važno je da to ne krijemo od ljudi, rekao je srbijanski predsjednik i dodao da je važno izbjeći svaki sukob.

Vučić je najavio da idućih dana očekuje poziv iz Bruxellesa za sastanak na najvišoj razini u nastavku dijaloga s Prištinom.


Njemačka odobrila poljski zahtjev za izvozom MiG-29 Ukrajini

Njemačka je odobrila poljski zahtjev za izvozom starih njemačkih borbenih zrakoplova MiG-29 Ukrajini, objavilo je njemačko ministarstvo obrane u četvrtak.

Poljska je zatražila odobrenje Berlina za izvoz pet starih njemačkih aviona MiG-29 kako bi ojačala ukrajinske zračne snage u obrani od ruske agresije.

Poljsko ministarstvo obrane zasad nije komentiralo objavu Berlina, dodaje Reuters.

Njemačka je naslijedila 24 zrakoplov MiG-29 od bivše Istočne Njemačke (DDR) u procesu ponovno ujedinjenja 1990. U to vrijeme takvi su borbeni zrakoplovi smatrani jednima od najnaprednijih na svijetu.

Berlin je 2004. proslijedio 22 taka zrakoplova zračnim snagama Poljske. Od preostalih dva jedna je uništen u padu, a drugi je u muzeju.

Da bi mogla proslijediti te zrakoplove trećoj zemlji, u ovom slučaju Ukrajini, Poljska treba zatražiti pristanak Berlina.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je za posjeta Varšavi prošli tjedan da će Poljska pomoći oformiti koaliciju zapadnih sila koje će isporučivati borbene zrakoplove Kijevu.

Još šest zrakoplova MiG-29s iz poljskih zaliha upravo se priprema za isporuku, najavio je nedavno poljski predsjednik Andrzej Duda.

Ukrajina već mjesecima poziva na isporuku borbenih aviona kako bi se suprotstavila ruskim napadima i ojačala prije početka protuofenzive kojom želi vratiti dijelove svoje okupirane zemlje.

Ukrajina se nada početi protuofenzivu idućih tjedana ili mjeseci i želi prikupiti borbene zrakoplove kako bi se mogla braniti od ruskih zračnih napada.

Zapadne zemlje do sada su oklijevale slati napredne borbene avione kao što su primjerice F-16 Kijevu, no neke su zemlje odabrala poslati MiG-29 kojima se Ukrajina već koristi.

Poljska koja graniči s Ukrajinom na zapadu, smatra se velikim saveznikom Kijeva u borbt protiv ruske invazije i na svome je tlu prihvatila velik broj izbjeglih Ukrajinaca.

Također je Poljska među najgorljivijim zagovornicima isporuke zapadnog oružja Ukrajini.


Njemačka šefica diplomacije će u Kini razgovarati o ratu u Ukrajini

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock stigla je u četvrtak u posjeti Kini gdje bi se tijekom dvodnevnog boravka trebala susresti s ministrom vanjskih poslova Qin Gangom, a u središtu razgovora bi trebao biti rat u Ukrajini.

„To koju ulogu će Kina preuzeti svojim utjecajem na Rusiju biti će presudno za buduće odnose Europe i Kine“, rekla je Baerbock (Zeleni) uoči odlaska u Kinu.

Ona je rekla da će rat u Ukrajini biti glavna teme njezinih razgovora u Kini.

„Kao stalna članica Vijeća sigurnosti Kina nosi posebnu odgovornost“, rekla je Baerbock.

Osim s ministrom vanjskih poslova Qin Gangom, njemačka ministrica vanjskih poslova bi se trebala susresti i s potpredsjednikom Kine Han Zhengom.

Posjet Annalene Baerbock odvija se u sjeni pojačanih napetosti između Kine i Tajvana, kojeg službeni Peking smatra teritorijem Kine.

Političari vladajuće koalicije u Njemačkoj izrazili su uvjerenost da će Baerbock Kini jasno prenijeti stajalište Europske unije glede Tajvana.

„Ja sam uvjerena da se ministrica vanjskih poslova neće dati ‘motati oko malog prsta‘. Kod predsjednika Macrona je bombardiranje šarmom kineskog državnog vrha očito urodilo plodom“, rekla je potpredsjednica njemačko-kineske parlamentarne skupine Gyde Jensen (Liberalno-demokratska stranka FDP).

Ona je time aludirala na izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je nakon povratka iz Kine rekao kako Europa ne mora pod svaku cijenu slijediti pravac SAD-a kada je u pitanju Tajvan.

Uoči posjeta Baerbock Kini, kineska vlada je kritizirala raspravu u Njemačkoj oko mogućeg preuzimanja kontejnerskog terminala u Hamburškoj luci, koji bi preuzela kineska tvrtka Cosco.

„Mi se nadamo da će njemačka strana odustati od politizacije jedne gospodarske kooperacije“, priopćila je kineska vlada. U istom priopćenju je izražena nada da njemačka strana neće u prvi plan stavljati pitanje „ideologije i sigurnosti“.

Njemačka vlada je kontejnerski terminal u Hamburškoj luci u međuvremenu označila kao osjetljivi infrastrukturni objekt te iznova preispituje dozvolu za ulazak kineske državne tvrtke Cosco u vlasničku strukturu ovog poduzeća.


Odobrena milijarda eura za nabavu streljiva za Ukrajinu

Vijeće Europske unije odobrilo je u četvrtak u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) milijardu eura koja će biti isplaćena državama članicama kao naknada za troškove streljiva doniranog Ukrajini iz postojećih zaliha.

“Današnjom odlukom operacionaliziramo prvi dio povijesnog dogovora koji su postigli čelnici EU-a o trenutačnoj isporuci topničkog streljiva vrijedne milijardu eura za ukrajinske oružane snage. Ne postoji bolji dokaz zajedničke odlučnosti EU-a da nastavi podržavati ukrajinsko legitimno pravo na samoobranu od brutalnog ruskog agresora”, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Čelnici EU-a podržali su na svom samitu u ožujku plan nabave milijun topničkih projektila kalibra 155 mm u sljedećih godinu dana.

U tu svrhu osigurana je milijarda eura iz Europskog instrumenta mirovne pomoći za nabavu streljiva iz postojećih zaliha te još milijardu za narudžbu streljiva kalibra 155 milimetara kako bi se popunile ispražnjene zalihe.

U okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći do sada je Ukrajini odobrena pomoć u iznosu od 4,6 milijardu eura, uključujući današnju odluku.

EPF je uspostavljen 2021. kao kao izvanproračunski fond za za podršku partnerima diljem svijeta u područjima vojske i obrane, s krajnjim ciljem sprječavanja sukoba, očuvanja mira i jačanja međunarodne sigurnosti i stabilnosti.


Rusija vodi istragu o snimci navodnog odrubljivanja glave ukrajinskom vojniku

Ured ruskog državnog tužitelja priopćio je u četvrtak da vodi istragu o videosnimci navodnog odrubljivanja glave ukrajinskom vojniku.

"Da bismo utvrdili vjerodostojnost ovih materijala i donijeli pravu odluku, proslijedili smo ih istražnim vlastima radi provjere", rekao je.

Na snimci se vidi ruski vojnik koji snima sebe dok nožem odsijeca glavu ukrajinskom zarobljeniku. Kremlj je u srijedu rekao da je snimka koja kruži društvenim mrežama "užasna" i da se njezina vjerodostojnost mora provjeriti.

Ukrajina je u srijedu usporedila Rusiju s džihadističkom skupinom Islamskom državom nakon objave te videosnimke, prenijeli su mediji.

Agencija Reuters objavila je da nije mogla potvrditi autentičnost ili porijeklo snimke koja se dijelila na društvenim mrežama, a prikazuje muškarca u vojnoj odori koji odsijeca glavu muškarcu sa žutom trakom na rukavu, a takve oznake nose ukrajinski vojnici.

Ranije je Moskva redovito opovrgavala navode da njezini vojnici čine zločine u ratu.

Militanti Islamske države u Iraku i Siriji bili su zloglasni po videosnimkama odrubljivanja glava svojim zarobljenicima u vrijeme kad su kontrolirali velike dijelove tih zemalja od 2014. do 2017.

Ukrajinska agencija za unutarnju sigurnost (SBU) rekla je da je pokrenula istragu o videosnimci.


Kijev poziva NATO da osigura Crno more i integrira ukrajinsku obranu

NATO bi trebao imati veću ulogu u sigurnosti na Crnom moru i integrirati ukrajinsku protuzračnu i proturaketnu obranu sa savezničkima, rekao je u četvrtak ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.

"Crno more je od ključne važnosti da cijela Europa bude mirna i orijentirana prema budućnosti", rekao je Kuleba u govoru putem video-veze na konferenciji o sigurnosti u crnomorskoj regiji koja se održava u Bukureštu.

"Nažalost, to je također primjer kako se brzo stvari mogu pogoršati ako se ignorira prijetnje. Vrijeme je da Crno more postane ono što je postalo Baltičko more, more NATO-a."

Crno more i ukrajinska crnomorska obala ključne su bojišnice u ruskom ratu protiv Ukrajine koji je započeo u veljači prošle godine.

I Moskva i Kijev ovise o njemu za izvoz. Ruska blokada ukrajinskih luka zaprijetila je globalnom glađu prošle godine dok UN i Turska nisu dogovorili sporazum koji je omogućio nastavak izvoza žita, što je i dalje u fokusu intenzivnih diplomatskih napora.

"Moramo pristupiti rješavanju zajedničkog problema Rusije zajedno. Na primjer, ja podržavam ideju stručnjaka da se integrira ukrajinske protuzračne i proturaketne sustave sa saveznicima NATO-a na Crnom i Baltičkom moru", rekao je Kuleba.

Sigurnosna karta na Baltičkom moru promijenila se u proteklih godinu dana jer su Finska i Švedska aplicirale za ulazak u NATO zbog čega će Rusija uskoro biti jedina zemlja na Baltiku izvan Sjevernoatlantskog saveza.

Ulazak Ukrajine i Gruzije u NATO imao bi jednak učinak na Crnom moru, gdje su Bugarska, Rumunjska i Turska već članice.

Kuleba je rekao da je predstojeći samit NATO-a u Vilniusu u srpnju prilika za napredak kad je riječ o primanje Ukrajine u NATO "kako bi se pokazalo da vrata nisu samo otvorena, nego da postoji jasan plan o tome kada i kako će Ukrajina ući."


Rusi: Imamo novog osumnjičenika za ubojstvo Tatarskog

Ruska državna novinska agencija Tass izvještava da su vlasti u Rusiji identificirale još jednog osumnjičenika za eksploziju koja je ubila proratnog vojnog blogera Vladlena Tatarskog u kafiću u Sankt Peterburgu.

image

Vladlen Tatarski

Kako piše Tass, pozivajući se na izvor iz vlasti, napad je ‘pripremio član ukrajinske diverzantsko-terorističke grupe, državljanin Ukrajine Jurij Denisov, rođen 1987., koji joj je ekspresnom dostavom preko posrednika u Moskvu prebacio eksplozivnu napravu kamufliranu u gipsanu bistu vojnog komesara.‘

Tass dodaje da je ‘pokrenut postupak za njegovo stavljanje na međunarodnu tjeralicu‘.


Rusiji naloženo da plati 5 milijardi dolara za gubitke ukrajinske državne plinske tvrtke

Čelnik ukrajinske državne plinske tvrtke Naftogaz kaže da je arbitražni sud u Haagu naredio Rusiji da plati 5 milijardi dolara odštete za nezakonitu zapljenu imovine na okupiranom Krimu.

Izvršni direktor Oleksij Černišov poručio je u izjavi da je ovaj potez "ključna pobjeda na energetskom frontu".

Tvrtka je priopćila da je arbitražni sud u Nizozemskoj odbacio tvrdnju Moskve da nema pravo na naknadu zbog izvlaštenja svoje imovine.

"Rusija se sada mora pridržavati ove odluke u skladu sa svojim obvezama prema međunarodnom pravu", dodao je Černišov.


EU: Slijede optužbe za ratne zločine

Bruxelles tvrdi da će protiv ruskih vojnika, ako se snimka odrubljivanja glave pokaže istinitom, biti podignuta optužba za ratne zločine. Podsjećamo, stravična snimka jučer je počela kolati raznim društvenim mrežama, a reagirao je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Video prikazuje vojnika koji drži nož i reže glavu čovjeku za kojeg se kaže da je zarobljeni borac.

"Ako ovo bude potvrđeno, to je još jedan brutalan podsjetnik na nehumanu prirodu ruske agresije", rekla je glasnogovornica Europske komisije Nabila Massrali. Kremlj je snimak nazvao užasnim, ali su također naglasili da se autentičnost videa tek treba potvrditi.


Amerikanci priznali vojnu prisutnost u Ukrajini

Američki i latvijski vojni dužnosnici priznali su malu vojnu nazočnost u Ukrajini. Navode da ona nije prisutna u borbama koje se odvijaju na teritoriju ove zemlje. "Nije bilo odluka u mandatu predsjednika da u Ukrajini neće biti američkih trupa koje se bore u ovom ratu", rekao je glasnogovornik Vijeća sigurnosti SAD-a John Kirby za Fox News. Prema Kirbyju, postoji mala američka vojna prisutnost stacionirana u američkom veleposlanstvu s obrambenim atašeima za nadzor oružja i druge potpore koja se isporučuje Ukrajini.

Latvijsko ministarstvo obrane također je potvrdilo da je njegovo vojno osoblje bilo u Ukrajini, ali samo radi obavljanja funkcija poput čuvanja latvijskog veleposlanstva ili pošiljke tereta.


Tajni dokumenti Pentagona: Rat bi mogao potrajati i nakon 2023.

Rat bi mogao potrajati i nakon 2023. godine, navodi gomila procurjelih tajnih dokumenata Pentagona, a koji su objavljeni na internetu. Vjerojatnost dokumenata ne može se neovisno provjeriti. Američki dužnosnici tvrde da su neki od dosjea izmijenjeni, a Bijela kuća i dalje nije pronašla izvor iza curenja dokumenata.

No, tamo se tvrdi da je "malo vjerojatno da će Rusija zauzeti cijelu regiju Donbasa na istoku kao što namjerava ove godine." "Mučni rat iscrpljivanja smanjio je ruske snage i zalihe streljiva na razinu koja, osim u slučaju nepredviđenog oporavka, može iscrpiti ruske jedinice i osujetiti ratne ciljeve Moskve, što može rezultirati dugotrajnim ratom nakon 2023.", navodi se.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 17:27