DOBITNICI NOBELA

‘Pogledajte ih, oni su vam dokaz što najrazornije oružje u povijesti radi ljudima. Neka se ta strahota nikad ne ponovi!‘

Iako je dočekana kao iznenađenje, ovogodišnja Nobelova nagrada važna je poruka

Ovako je izgledala Hiroshima nakon udara atomske bombe

 Photo12 Via Afp

Ovogodišnja Nobelova nagrada za mir pripala je japanskoj organizaciji Nihon Hidankyo koja okuplja osobe preživjele nakon atomske bombe bačene 1945. na Hirošimu i Nagasaki.

- Taj masovni pokret onih koji su preživjeli atomsku bombu bačenu na Hirošimu i Nagasaki, poznat i kao Hibakuša, dobiva nagradu za mir za napore u nastojanjima da stvorimo svijet bez nuklearnog oružja i za svjedočanstva koja pokazuju zašto se nuklearno oružje nikada više ne smije upotrijebiti - rekao je na konferenciji za novinare u Oslu Jorgen Watne Frydnes, predsjednik norveškog Nobelova komiteta.

- Nuklearne sile moderniziraju i nadograđuju svoje arsenale; čini se da se nove zemlje pripremaju nabaviti nuklearno oružje; i prijeti se korištenjem nuklearnog oružja u trenutnim ratovima. U ovom trenutku ljudske povijesti vrijedi se podsjetiti što je nuklearno oružje: najrazornije oružje koje je svijet ikada vidio - dodao je Frynedes.

image
/Leemage Via Afp

Iako je dočekana kao iznenađenje, ovogodišnja Nobelova nagrada važna je poruka da se ni po koju cijenu ne ponove strašni događaji iz kolovoza 1945. Podsjetimo, ujutro 6. kolovoza 1945. američki bombarder Enola Gay u 8.14 sati iznad grada Hirošime ispustio je atomsku bombu Little Boy (mali dječak), koja je eksplodirala nakon 45 sekundi na visini od oko 600 metara iznad kirurške klinike. Toga strašnoga dana u Hirošimi je poginulo između 60.000 i 80.000 ljudi, a ranjeno ih je 70.000. Tri dana poslije, atomska bomba Fat Man (debeljko) bačena je na grad Nagasaki (prvotni cilj bio je grad Kokura, no vremenske prilike nisu bile povoljne za bombardiranje) i tom prilikom poginulo je oko 75.000 ljudi i približno još toliko je ranjeno. Tri dana poslije 10. kolovoza 1945. Japan je potpisao kapitulaciju, čime je okončan Drugi svjetski rat.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata u Japanu je bilo oko milijun ljudi koji su preživjeli atomski napad, a oni su nazvani Hibakuša. Danas ih ima oko 106.000, a njihova prosječna dob je oko 86 godina. Proteklih desetljeća preživjeli stanovnici Hirošime i Nagasakija bili su predmet brojnih istraživanja utjecaja radioaktivnog zračenja na zdravlje ljudi.

image

Žrtva nakon eksplozije atomske bombe u Hiroshimi

Photo12 Via Afp

Nekoliko sati nakon eksplozije atomske bombe mnogi od preživjelih stanovnika Hirošime su povraćali, a poslije dva-tri dana imali su i prve simptome radijacijske bolesti: mučninu, glavobolju i povišenu temperaturu. Svi oni koji su primili najviše doze zračenja umrli su u idućih 10-20 dana. Porast oboljelih od raka zapažen je sredinom 1950-ih i rastao je idućih desteljeća. Istraživanja su pokazala da je do 2000. godine oko 1900 stanovnika Hirošime, koji su preživjeli atomsku bombu, umrlo od tumora povezanih s radioaktivnim zračenjem. Najčešći su bili rak štitnjače, dojke, pluća i želuca. Nadalje, učestale su bile i leukemije, posebice kod djece, i to dvije-tri godine nakon bombardiranja.

- Nisam ni sanjao da bi se ovo moglo dogoditi - rekao je na konferenciji za novinare uplakani Toshiyuki Mimaki (81), potpredsjednik organizacije Nihon Hidankyo. Osnovana 1956., organizacija Nihon Hidankyo šalje preživjele iz Hirošime i Nagasakija diljem svijeta kako bi podijelili svoja svjedočanstva o patnji koju je prouzročila upotreba nuklearnog oružja.

image

Preživjeli u Hirošimi

/Photo12 Via Afp

- Rečeno je da zahvaljujući nuklearnom oružju svijet održava mir. Ali teroristi mogu koristiti nuklearno oružje. Na primjer, ako ih Rusija upotrijebi protiv Ukrajine, Izrael protiv Gaze, tu neće biti kraj. Političari bi trebali znati te stvari. Zabluda je da nuklearno oružje donosi mir - rekao je Toshiyuki Mimaki, koji je u vrijeme atomskog napada bio trogodišnji dječak.

- Bila bi velika sila apelirati na svijet da se ukidanje nuklearnog oružja može postići. Nuklearno oružje treba apsolutno ukinuti - poručio je Mimaki.

Ovo je treći put da se Nobelova nagrada za mir dodjeljuje za aktivnosti povezane s borbom protiv nuklearnog naoružanja. Tako su 1995. nagradu dobili mirovni pokret Pugwash i jedan od njegovih utemeljitelja Joseph Rotblat, poljsko-američki fizičar koji se krajem 1944. godine povukao s Projekta Manhattan iz moralnih razloga jer je tada postalo jasno da Njemačka nije blizu razvoja atomske bombe. Nadalje, 2005. godine Nobela za mir dobili su Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i njezin tadašnji čelnik Mohamed El Baradei za napore u sprječavanju korištenja nuklearne energije u vojne svrhe i osiguranju da se nuklearna energija koja se koristi u mirnodopske svrhe koristi na najsigurniji mogući način.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 15:33