U Bakuu, glavnom gradu Azerbajdžana, danas počinje godišnja UN-ova klimatska konferencija COP29 koja će potrajati do 22. studenoga.
U plenarnom dijelu konferencije, 13. i 14. studenoga, očekuju se govori lidera niza zemalja, uključujući i našeg premijera Andreja Plenkovića.
No u Azerbajdžan neće doći još uvijek aktualni američki predsjednik Joe Biden, kao niti predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Što je COP29?
Riječ je o 28. konferenciji članica UN-ove okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC) koja je donesena 1992. u Rio de Janeiru.
Neke od prošlih klimatskih konferencija bile su posebno važne. Primjerice, COP3 u Kyotu 1997. rezultirao je Kyotskim protokolom, a COP21 u Parizu 2015. doveo je do povijesnog Pariškog klimatskog sporazuma koji predviđa poduzimanje svih raspoloživih mjera kojima bi se zagrijavanje trebalo zadržati ispod dva Celzijeva stupnja do kraja ovog stoljeća.
Prošle godine u Dubaiju na COP28 postignut je i dogovor o osnivanju Fonda gubitaka i štete.
Što je Fond gubitaka i štete?
Riječ je o fondu koji pokriva treći oblik klimatskih aktivnosti koji ide za time da se državama koje se najpogođenije klimatskim promjenama pokušaju nadoknaditi štete koje trpe u infrastrukturi i prirodi jer, nažalost, nikad ne možemo nadoknaditi izgubljene ljudske živote - pojasnio je klimatolog dr. Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Koji je glavni cilj konferencije?
Ove godine fokus je na financijama.
- Kad govorimo o iznosima potrebnima za klimatske aktivnosti, procjene se iz godine u godinu razlikuju. No okvirno se radi o oko pet posto svjetskog BDP-a, odnosno 100 bilijuna dolara. Dakle, kad sumiramo financiranje sva tri oblika klimatskih aktivnosti, dolazimo do iznosa od pet bilijuna dolara godišnje - rekao je Güttler.
Zašto se COP29 održava u Azerbajdžanu?
Država u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero, Azerbajdžan se čini kontroverznim izborom za održavanje klimatske konferencije jer fosilna goriva čine više od 90 posto ukupnog izvoza te zemlje.
Nadalje, između Azerbajdžana i susjedne Armenije i dalje postoji politička napetost, a autoritarna vlast u zemlji ograničava slobodu medija i civilnog društva.
No prema pravilima UN-a ovogodišnji COP se trebao održati u istočnoj Europi, a kako je Rusija blokirala zemlje EU da budu domaćini, izbor je pao na Azerbajdžan.
Kako će se Trumpov izbor odraziti na pregovore?
SAD će u Azerbajdžanu predstavljati administracija aktualnog predsjednika Bidena koji je vratio zemlju u okrilje Pariškog klimatskog sporazuma.
Podsjetimo, Donald Trump je u svom prvom predsjedničkom mandatu povukao SAD iz toga sporazuma, što je najavio i sad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....