AMERIKA NA NOGAMA

Počela rasprava o opozivu Trumpa, evo kakva je procedura i kada bi se mogao dogoditi ključni trenutak

Danas će predsjednik biti opozvan u Donjem domu, no suđenje u Senatu moglo bi odrediti budućnost republikanske stranke
 Mandel Ngan

Donji dom američkog Kongresa danas je oko 15 sati započeo raspravu o opozivu predsjednika Donalda Trumpa, već drugom za njegova mandata, nakon što su ga mediji i brojni zastupnici optužili za poticanje nasilnog juriša na Kapitol, zgradu Kongresa, koji se dogodio prije tjedan dana.

Za razliku od prvog opoziva, koji je također prošao u Donjem domu uz podršku demokratske većine, najnoviji su opoziv podržali i pojedini republikanci, od kojih su mnogi strahovali i za vlastite živote kada je razularena gomila provalila u sjedište američke zakonodavne vlasti.

Očekuje se kako će između 10 i 20 republikanaca podržati novi opoziv predsjednika, među njima i treća najmoćnija desna zastupnica u Donjem domu, Liz Cheney, kćer bivšeg republikanskog podpredsjednika za mandata Georga W. Busha.

Cheney se našla osobno prozvanom kada je Trump na skupu prije juriša na Kapitol nju imenovao kao primjer zastupnika kakvih je “potrebno manje”. Nakon što su se neredi smirili, bila je među prvima i najglasnijima koji su osudili Trumpovo ponašanje. Još najmanje četvero republikanskih zastupnika već je javno najavilo da će stati uz demokrate na današnjem glasanju, no vjerojatno će ih biti i više.

Demokrati su danas sigurni da će ponovno imati potrebnu većinu za izglasavanje opoziva u Donjem domu, no onaj ključni korak za smjenu predsjednika - suđenje i osuda u Senatu, Gornjem domu Kongresa - i dalje je pod velikim znakom upitnika.
Čelnik republikanske većine u Senatu, Mitch McConnell, jasno je dao do znanja kako Senat ne može zaprimiti odluku Donjeg doma, pa tako ni započeti svoj dio procesa, dok je službeno na stanci, koja traje do 19. siječnja.

Proces opoziva u Senatu tako bi najranije mogao započeti tek 20. siječnja u 13 sati - sat vremena nakon što će izabrani predsjednik Joe Biden položiti predsjedničku prisegu i preuzeti dužnost.

Po nekima bi i takav proces imao svoju svrhu, jer bi nakon osude bivši predsjednik Trump izgubio pravo na povlastice na račun poreznih obveznika - ured, mirovinu, naknadu putnih troškova i doživotnu zaštitu tajne službe. Još važnije bilo bi i to što bi se Trumpa moglo diskvalificirati da se više nikad ne može kandidirati.

image
Mandel Ngan

Drugo je ključno pitanje hoće li dovoljan broj desnih senatora biti voljan osuditi predsjednika kojem su do jučer bili apsolutno odani. Za osudu i smjenu u Senatu potrebna je dvotrećinska većina zastupnika, što znači da bi barem 17 republikanaca moralo javno osuditi Trumpa.

Za sada je smjenu javno podržalo dvoje republikanskih senatora - Pat Toomey koji zastupa Pennsylvaniju, te Lisa Murkowski koja zastupa Alasku. Senator iz savezne države Utah, Mitt Romney, jedini republikanac koji je i u prošlom procesu glasao za opoziv Trumpa, natuknuo je da bi bio spreman to učiniti ponovno.

Presudni faktor bit će stav Mitcha McConnella, koji je kao vođa većine bio ključna osoba za blokiranje brojnih inicijativa predsjednika Baracka Obame. Otkad je Trump izgubio većinu u Donjem domu, McConnell je ponovno bio presudan u zaustavljanju demokratskih inicijativa, čuvajući imidž zajedništva vlastite stranke time što bi izbjegavao na dnevni red staviti glasanja oko kojih bi se republikanci mogli podijeliti.

Nakon juriša na Kapitol prošli tjedan, čak je i McConnellu postalo dosta Trumpa. I prije nereda je osudio pokušaje dvojice republikanskih senatora da dovedu u pitanje rezultate izbora, a nakon provale u Kapitol bio je bijesan. Dok se za prošle procedure opoziva borio protiv suđenja u Senatu, ovaj put nije progovorio ni riječi protiv same procedure.

Pozivajući se na ljude bliske McConnellu, New York Times piše kako je republikanski veteran zaključio kako je Trump stvarno počinio krimene koji mu se stavljaju na teret, te da bi njegov opoziv olakšao brisanje Trumpa i njegove ostavštine iz stranke.
McConnell navodno ne razgovara s Trumpom još otkada su republikanci izgubili dva zastupnička mjesta - i time većinu u Senatu - u drugom krugu izbora u Georgiji. Njegova mlaka podrška vlastitim kandidatima i skup na kojem je više pričao o tome kako je pokraden na izborima i kako je glasanje namješteno, smatra McConnell, pomogli su demokratima da sruše republikansku utvrdu koja više od dva desetljeća nije slala demokrate u Senat.

Da je vezati se uz Trumpa postalo opasno po stranku navodno smatra sve više vodećih članova, koji su prihvatili prošlogodišnji poraz i gledaju u budućnost, na izbore 2022, kada će se ponovno birati 34 zastupnika u Senatu i svih 435 mjesta u Donjem domu. Ukoliko Trump i dalje bude bio značajan čimbenik unutar stranke u to vrijeme, brojni utjecajni republikanci privatno strahuju kako bi to moglo znatno naškoditi njihovim šansama.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da sve manje republikanskih glasača podržava Trumpove planove za ponovnu kandidaturu 2024. Tek 40 posto republikanaca i neodlučnih glasača glasalo bi za Trumpa u republikanskim predizborima 2024., pokazala je Morning Consult anketa provedena za Politico. U studenom, ta je brojka iznosila 53%. Čak 55% svih glasača smatraju da bi Trump trebao podnijeti ostavku, a 54% smatra kako bi Senat trebao osuditi predsjednika.
Vođa demokrata u Senatu - uskoro vođa većine - Chuck Schumer, pozvao je jučer McConnella da zajedno iskoriste izvanredne ovlasti i sazovu raniju sjednicu Senata, kako bi što ranije započeli suđenje. Odgovor će dobiti čim iskusni republikanac odluči što je najbolje po njegovu stranku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 08:21