-
Trump uveo carine za osam europskih država zbog Grenlanda
-
Trump: Plaćat će dok ne preuzmem Grenland
-
Carine stupaju na snagu 1. veljače
-
Vlada RH izrazila solidarnost s Danskom i narodom Grenlanda
-
Već danas krizni sastanak predstavnika EU-a usred Trumpovih prijetnji carinama
-
Dopisnik Jutarnjeg iz Bruxellesa Augustin Palokaj: EP stavlja na led transatlantski trgovinski sporazum s Amerikom
-
Nacije na meti Trumpovih carina: Prijetnje potkopavaju transatlantske odnose
-
Analitičarka: Cilj Trumpove prijetnje carinama jest podijeliti Europu
Sve događaje vezane uz grenlandsku krizu pratili smo uživo i jučer, opširnije pročitajte OVDJE
Osam europskih država o Trumpovim carinama zbog Grenlanda: "Opasna silazna spirala"
Osam europskih država, mete najavljenih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog podrške Danskoj po pitanju Grenlanda, u nedjelju su u zajedničkoj izjavi upozorile da te mjere stvaraju rizik od „opasne silazne spirale“.
„Prijetnje carinama potkopavaju transatlantske odnose i donose rizik od opasne silazne spirale. Nastavljamo biti ujedinjeni i koordinirani u našem odgovoru. Predani smo zaštiti našeg suvereniteta“, stoji u zajedničkoj izjavi Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Norveške i Švedske.
Tih osam zemalja koje su odlučile poslati svoje vojnike na Grenland naglasile su da su spremne na „dijalog na temelju principa suvereniteta i teritorijalnog integriteta“ iza kojeg čvrsto stoje.
Ponovile su da su „u potpunosti solidarne s Kraljevinom Danskom i narodom Grenlanda“.
Poručile su i da su kao članice NATO-a predane jačanju arktičke sigurnosti – „zajedničkog transatlantskog interesa“.
Vojna vježba NATO-a ‘Arktička izdržljivost‘ odgovor je na tu potrebu te „ne predstavlja prijetnju nikome“, dodaje se.
Suradnici francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u nedjelju su otkrili da Pariz od Europske unije traži aktiviranje Instrumenta za borbu protiv prisile, mehanizma EU-a za borbu protiv gospodarskih prijetnji prozvanog ‘gospodarskom bazukom‘.
Njime bi se SAD-u, ako Trump ne odustane od najavljenih carina, mogao ograničiti pristup javnim natječajima ili se ograničiti trgovina u sektorima u kojima američka strana ima suficit.
Hoće li biti rata zbog Grenlanda? Neće, ali opcija koja bi značila pobjedu Rusije i Kine nije isključena
Vojni sukob SAD-a i bilo koje NATO-ove članice oko Grenlanda nije moguć. Čak i kada bi se SAD odlučio za veliku vojnu invaziju na ovaj otok nezamislivo je da bi Danci ili neki drugi vojnici okrenuli puške protiv američkih vojnika.
Spominjanje "vojnog zauzimanja Grenlanda", ili to što američka administracija "ne isključuje niti takvu opciju", vjerojatno je dio taktike predsjednika Donalda Trumpa da bi "na lakši način" postigao cilj, a to je vlasnički list za Grenland.
Više pročitajte OVDJE.
Meloni: ‘Carine bi bile greška, čula sam se s Trumpom i rekla mu što mislim‘
Iako Italija nije jedna od zemalja kojima prijete nove američke carine, to nije spriječilo talijansku premijerku da Donaldu Trumpu kaže što misli o njegovoj odluci, piše Sky News.
Giorgia Meloni rekla je novinarima tijekom posjeta Južnoj Koreji jutros da se ne slaže s Trumpovom najavom carina i da je taj potez bio "pogreška".
"Predviđanje povećanja tarifa protiv onih zemalja koje su odlučile doprinijeti sigurnosti Grenlanda je pogreška i ne slažem se s tim", rekla je.
Meloni je otkrila da je prije nekoliko sati razgovarala s Trumpom i rekla mu što misli o toj temi.
"Mislim da je bio zainteresiran slušati, ali čini mi se da s američke točke gledišta poruka koja je dolazila s ove strane Atlantika nije bila jasna."
Nije otkrila Trumpovu reakciju na njezine riječi.
Meloni je sugerirala da je vjerojatno postojao "problem razumijevanja i komunikacije" između Europe i SAD-a zbog odluke nekoliko europskih država da rasporede ograničen broj vojnika na Grenland.
Ta odluka, naglašava, ne bi se trebala tumačiti kao "antiamerička". Stoga se "dijalog mora nastaviti i izbjeći eskalacija".
Inače, Donald Trump i Giorgia Meloni njeguju prijateljske odnose, a američki ju je predsjednik više puta pohvalio i nazvao ‘prekrasnom mladom ženom‘.
Danski ministar o Grenlandu s predstavnicima Norveške, Britanije i Švedske
Danski ministar vanjskih poslova u nedjelju započinje diplomatsku ofenzivu tijekom koje će posjetiti Norvešku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedsku, tri zemlje saveznice iz NATO-a s čijim će predstavnicima razgovarati o jačanju sigurnosti na Arktiku, objavilo je njegovo ministarstvo.
Lars Lokke Rasmussen u nedjelju boravi u Oslu, u ponedjeljak u Londonu, a u utorak u Stockholmu, prenosi agencija France Presse.
Ti posjeti događaju se nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da će uvesti carine za osam zemalja koje su odlučile stacionirati svoje vojnike na Grenlandu, autonomnom danskom teritoriju kojeg američki republikanac svojata.
Američki predsjednik optužuje te države – Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemsku i Finsku – da su se time uključile u „vrlo opasnu igru“. Svoja dva časnika šalje i Slovenija, no domovina prve dame SAD-a zasad nije dio Trumpovih sankcija.
„U nestabilnom i nepredvidljivom svijetu Danskoj su potrebni prijatelji i bliski saveznici. Naše zemlje dijele mišljenje o nužnosti jačanja uloge NATO-a na Arktiku i imam očekivanja od rasprave o tome kako to postići“, priopćio je Rasmussen.
U nedjelju je planiran i izvanredni sastanak veleposlanika EU-a u Bruxellesu.
Danska je „u suradnji s nekoliko europskih saveznica“ objavila deklaraciju o Grenlandu u kojem stoji da je taj otok dio NATO-a i „kolektivna odgovornost“ njegovih članica, podsjeća Rasmussen u priopćenju.
Vlada RH priopćila: Izražavamo solidarnost s Danskom i narodom Grenlanda
Stav hrvatske Vlade je da se saveznici u okviru NATO-a trebaju međusobno poštovati te uvažavati činjenicu da je Grenland dio Danske, priopćeno je danas iz Banskih dvora.
‘Ne slažemo se s nametanjem bilo kakvih dodatnih carina koje bi narušile uravnoteženost trgovinskih odnosa EU-a sa SAD-om i oslabile transatlantsko partnerstvo u okolnostima brojnih globalnih izazova‘, priopćili su iz Vlade.
Više pročitajte OVDJE.
Nizozemski ministar Trumpovu prijetnju carinama za Grenland nazvao ‘ucjenom‘
Nizozemski ministar vanjskih poslova u nedjelju je izjavio da je prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti nove carine europskim saveznicima dok ne pristanu prodati Grenland Sjedinjenim Državama "ucjena".
„To što radi je ucjena... i nije potrebno. Ne pomaže savezu (NATO-u), a također ne pomaže Grenlandu“, rekao je David van Weel u intervjuu na nizozemskoj televiziji.
U objavi na mreži Truth Social u subotu Trump je rekao da će dodatne uvozne carine od 10% stupiti na snagu 1. veljače na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Finske i Velike Britanije - zemalja koje su pristale doprinijeti osobljem za NATO-ovu vježbu na Grenlandu.
Van Weel je rekao da je misija na Grenlandu imala za cilj pokazati spremnost SAD-a i Europe da pomogne u obrani Grenlanda te da se protivi Trumpovoj ideji vezanja diplomacije oko otoka i trgovine.
Trump je rekao da se neće zadovoljiti ničim manjim od potpunog vlasništva nad Grenlandom, autonomnim teritorijem Danske, za koji je rekao da je ključan za sigurnost SAD-a zbog svog strateškog položaja i mineralnih nalazišta.
Čelnici Danske i Grenlanda rekli su da otok nije na prodaju i da ne želi biti dio Sjedinjenih Država.
Veleposlanici 27 zemalja Europske unije sastat će se u nedjelju na hitnom sastanku kako bi razgovarali o svom odgovoru na Trumpovu carinsku prijetnju.
Što očekivati od kriznog sastanka EU ambasadora?
Krizni sastanak stalnih predstavnika država članica EU u Bruxellesu neće dati izravan odgovor na prijetnje Donalda Trumpa o uvođenju carina na neke europske zemlje zbog Grenlanda. Sastanak će vjerojatno poslužiti ponajprije za konzultacije među državama članicama, kako bi se Europska unija Trumpu suprotstavila ujedinjena, a ne podijeljena.
Stalni predstavnici prenijet će stavove svojih vlada, saslušati stajališta Europske komisije i Vijeća, ali neće donijeti konkretnu odluku. Do početka sastanka u Bruxellesu, u nedjelju predvečer, već će manje-više javno biti poznati stavovi većine država članica, kao i institucija EU.
Što misle Europsko vijeće i Europska komisija već su zajedničkom izjavom poručili njihovi predsjednici Antonio Costa i Ursula von der Leyen. Naglasili su da bi carine naštetile transatlantskim odnosima i otvorile opasnu silaznu spiralu. „Europa će ostati ujedinjena, koordinirana i odlučna u zaštiti svog suvereniteta“, poručili su Costa i von der Leyen.
Slične su bile i reakcije čelnika država članica, koji ove prijetnje nazivaju „neprihvatljivima“ i „opasnima“ te pozivaju na jedinstven odgovor EU.
Trumpova najava uvođenja carina samo za neke zemlje EU tumači se i kao pokušaj unošenja podjela unutar Unije.
U tom svjetlu treba očekivati da će Coreper, odnosno stalni predstavnici država članica, pripremiti opcije koje bi EU imala na raspolaganju kao odgovor na eventualne tarife. Jedna od prvih protumjera mogla bi biti inicijativa Europskog parlamenta o stavljanju „na led“ sporazuma između EU i SAD-a kojim su, barem se tako vjerovalo, Trump i von der Leyen izbjegli trgovinski rat.
Prema ranijem iskustvu u odnosima s Trumpom, EU će u preostalih desetak dana do početka veljače, kada bi nove tarife trebale stupiti na snagu, pokušati pronaći rješenje dijalogom. Jedan od foruma na kojem bi europski lideri o tome mogli razgovarati s predstavnicima američke administracije je i Svjetski ekonomski forum, koji u ponedjeljak počinje u Davosu u Švicarskoj.
Među oko 400 političkih i poslovnih čelnika bit će i američki predsjednik Trump, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te gotovo svi čelnici država članica EU i NATO-a. Ovogodišnja tema Foruma u Davosu je „duh dijaloga“, pa će EU i ondje pokušati spriječiti trgovinski sukob diplomatskim putem.
U nedjelju će ambasadori EU nastojati „zbiti redove“ kako bi, u slučaju neuspjeha dijaloga, Unija bila spremna dogovoriti protumjere prema Washingtonu.
(Piše Augustin Palokaj)
Europski čelnici kritizirali Trumpovu prijetnju uvođenjem carina
Britanski premijer Keir Starmer kaže da je budućnost Grenlanda „stvar Grenlanđana i Danaca“ te da je „uvođenje carina saveznicima zbog nastojanja da se očuva kolektivna sigurnost NATO saveznika potpuno pogrešno“. Dodaje da će Ujedinjeno Kraljevstvo to pitanje „izravno postaviti američkoj administraciji“, piše Sky News.
Izjava američkog predsjednika „dolazi kao iznenađenje“ nakon „konstruktivnog sastanka“ održanog ovoga tjedna, kaže danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručuje da „nikakvo zastrašivanje ni prijetnje neće utjecati na nas“, te prijetnju carinama opisuje kao „neprihvatljivu“.
Švedski premijer Ulf Kristersson kaže da europski čelnici „neće dopustiti da budu ucijenjeni“ te Trumpovu prijetnju opisuje kao „pitanje EU-a“.
Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel kaže da je njegova zemlja „primila na znanje“ nove carine i da će razmotriti jedinstveni odgovor.
Finski predsjednik Alexander Stubb poručuje Trumpu: „Među saveznicima se pitanja najbolje rješavaju razgovorom, a ne pritiskom.“
Norveški premijer Jonas Gahr Støre kaže: „Prijetnjama nema mjesta među saveznicima.“
Bivši šef NATO-a napao Trumpov ‘gangsterski‘ rječnik
Bilo bi to „kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo“ kada bi Sjedinjene Američke Države silom zauzele Grenland, izjavio je bivši glavni tajnik NATO-a.
Anders Fogh Rasmussen, koji je ujedno i bivši danski premijer, rekao je za Financial Times da Trump koristi retoriku o Grenlandu sličnu onoj „gangstera“ u Rusiji i Kini, koje bi zapravo trebao pokušavati obuzdati.
„Za mene je to bio bolan proces. Od djetinjstva sam Sjedinjene Države smatrao prirodnim vođom slobodnog svijeta. Čak sam govorio o SAD-u kao svjetskom policajcu“, rekao je Rasmussen, koji je poslao danske vojnike da se bore uz SAD u Afganistanu.
„Sada vidimo da Sjedinjene Države koriste jezik koji je prilično blizak jeziku gangstera koje bi trebale kontrolirati u Moskvi, Pekingu i drugdje.“
„Podjele na Zapadu idu na ruku Rusiji. Siguran sam da se Moskva nada kako će Grenland postati santa leda koja će potopiti NATO. Dakle, ovo nadilazi Dansku i Grenland… Osvajanje Grenlanda značilo bi kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo“, rekao je Rasmussen.
Sanchez: Američka invazija na Grenland učinila bi Putina najsretnijim čovjekom
Španjolski premijer Pedro Sanchez rekao je u intervjuu objavljenom u nedjelju da bi američka invazija na Grenland "učinila Putina najsretnijim čovjekom na svijetu".
Sanchez je rekao da bi svaka vojna akcija SAD-a protiv danskog prostranog arktičkog otoka naštetila NATO-u i legitimizirala rusku invaziju na Ukrajinu.
„Ako se usredotočimo na Grenland, moram reći da bi američka invazija na taj teritorij učinila Vladimira Putina najsretnijim čovjekom na svijetu. Zašto? Zato što bi legitimizirala njegov pokušaj invazije na Ukrajinu“, rekao je u intervjuu za novine La Vanguardia.
„Ako bi Sjedinjene Države upotrijebile silu, to bi bila smrtna presuda za NATO. Putin bi bio dvostruko sretan.“
Predsjednik Donald Trump u subotu je, čini se, promijenio stav prema Grenlandu obećavši da će povećati carine europskim saveznicima dok se Sjedinjenim Državama ne dopusti kupnja Grenlanda.
U objavi na Truth Socialu, Trump je rekao da će dodatne uvozne carine od 10% stupiti na snagu 1. veljače na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Finske i Velike Britanije - a sve već imaju carine koje je uveo Trump.
Te bi se carine povećale na 25% 1. lipnja i nastavile bi se primjenjivati sve dok se ne postigne dogovor o američkoj kupnji Grenlanda, napisao je Trump.
On je više puta inzistirao da se neće zadovoljiti ničim manjim od vlasništva nad Grenlandom, autonomnim teritorijem Danske.
Čelnici Danske i Grenlanda odgovorili su da otok nije na prodaju i da ne želi biti dio Sjedinjenih Država.
Bernie Sanders: ‘Ovo je ludost! Kongres mora reći ne!‘
Oštre kritike najnovijeg Trumpovog poteza uputio je i demokratski senator Bernie Sanders koji je sve opisao kao ‘ludost‘.
‘Trump povećava carine za 8 NATO saveznika jer s pravom podržavaju suverenitet Danske nad Grenlandom.
Uništavati naša najbliža savezništva kako bismo preuzeli Grenland — koji nam Danska već sada dopušta slobodno koristiti — je ludost. Kongres mora reći NE‘, napisao je Sanders na društvenim mrežama.
Bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost: ‘Ovo je Trumpova najopasnija i najrazornija izjava do sada!‘
Nakon najnovijih Trumpovih prijetnji oglasio se bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost iz Trumpovopg prvog mandata, John Bolton i rekao kako je ‘prijetnja carinama Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim državama zbog njihovih izjava ili poteza vezanih uz Grenland bez sumnje je njegova najopasnija i najrazornija izjava u pet godina predsjedništva.‘
‘Ovo je bez presedana i zapravo podcjenjuje koliko je nepromišljena i suprotna temeljnim američkim interesima.‘
Više pročitajte OVDJE.
Analitičarka objasnila koji je pravi cilj Trumpove prijetnje carinama Europljanima: ‘A ni tajming nije slučajan...‘
Američki predsjednik Donald Trump koristi svoju prijetnju carinama protiv osam europskih saveznica NATO-a kako bi podijelio Europu, prema riječima više istraživačice Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP).
"Trump to čini jer može i jer je Grenland za njega važan ‘trofej‘", rekla je Laura von Daniels za dpa.
Ciljajući pojedine europske zemlje carinama, Trump nastoji "primijeniti maksimalan pritisak i podijeliti Europljane, koji su do sada bili čvrsto ujedinjeni u krizi na Grenlandu", rekla je.
Više pročitajte OVDJE.
EP neće ratificirati transatlantski trgovinski sporazum
Povijesni transatlantski trgovinski sporazum neće dobiti zeleno svjetlo Europskog parlamenta nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo nove carine europskim državama, u sklopu pritiska na Dansku oko preuzimanja Grenlanda, javlja Politico.
Potvrda da Parlament neće krenuti u ratifikaciju sporazuma, koji su prošlog srpnja potpisali Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, dovodi u pitanje primirje u trgovinskom ratu. Sporazum je predviđao američke carine od 15 posto na uvoz iz EU-a, uz nulte carine EU-a na američku robu.
Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber poručio je da zbog eskalacije napetosti između SAD-a i Europe Parlament neće podržati sporazum. Naglasio je da se povlašteni carinski režim za američke proizvode mora staviti na čekanje dok Trump prijeti Grenlandu.
Iako su socijaldemokrati, liberali i Zeleni već tjednima zagovarali pauzu u provedbi sporazuma, EPP je do sada bio suzdržan. Sada se očekuje da će zastupnici iduće srijede službeno zamrznuti cijeli proces.
Zastupnica Renew Europe Karin Karlsbro ocijenila je da sporazum nema dovoljnu potporu te poručila da se EU mora pripremiti na odgovor, uključujući odmazdne carine ili aktiviranje tzv. trgovinske „bazuke” – Instrumenta protiv prisile. Taj mehanizam omogućuje sankcije poput ograničenja ulaganja, javne nabave i zaštite intelektualnog vlasništva.
Iako bi odluku o aktiviranju instrumenta donijela Europska komisija, za to bi bila potrebna kvalificirana većina država članica, što neće biti lako zbog podjela unutar EU-a.
Čelnica Renew Europe Valérie Hayer Trumpove poteze nazvala je neprihvatljivima i poručila da je vrijeme za odvraćanje, a ne popuštanje. Sličan stav zauzeli su i socijaldemokrati, ističući da se trgovinska politika koristi kao političko sredstvo prisile.
Trump je u subotu najavio dodatne carine od 10 posto za europske zemlje koje su poslale vojnike u nedavnu misiju na Grenland, uz najavu povećanja na 25 posto od 1. lipnja, dok se ne postigne dogovor o „potpunoj kupnji Grenlanda”.
Europski čelnici reagirali su oštro, ističući da je raspoređivanje snaga odgovor na Trumpove tvrdnje o ruskim i kineskim prijetnjama. Predsjednik Europskog vijeća António Costa upozorio je da će EU na nove carine odgovoriti zajednički.
Vođa demokrata u Senatu želi blokirati Trumpove carine za europske saveznike
Chuck Schumer, vođa demokrata u američkom Senatu, kazao je kasno u subotu da će blokirati uvođenje carina kojima je predsjednik Donald Trump zaprijetio europskim saveznicima zbog spora o Grenlandu.
"Nepromišljene carine Donalda Trumpa su već povisile cijene i naškodile našem gospodarstvu, a sada samo pogoršava stvari", kazao je Schumer u priopćenju objavljenom u subotu.
"Nevjerojatno je da želi povećati glupost uvođenjem carinama našim najbližim saveznicima zbog svoje donkihotovske misije da preuzme Grenland", rekao je.
"Demokrati u Senatu će predstaviti zakon kojim će se blokirati te carine prije nego što nanesu dodatnu štetu američkom gospodarstvu i našim saveznicima u Europi".
Trump je ranije najavio da će Sjedinjene Američke Države uvesti 10-postotne carine na uvoz iz osam europskih zemalja od 1. veljače zbog spora o Grenlandu.
Trump je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social rekao da će se carine odnositi na svu robu uvezenu u SAD iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske. Kazao je da će ih povisiti na 25 posto od 1. lipnja ako se ne postigne dogovor kojim će SAD kupiti Grenland.
Trumpova prijetnja carinama je naišla na protivljenje i drugdje u američkom Kongresu.
Dvoje supredsjedatelja senatske Promatračke skupine za NATO, demokratkinja Jeanne Shaheen i republikanac Thom Tillis, upozorili su da bi od takve retorike koristi mogli imati protivnici poput ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga "koji žele vidjeti podijeljen NATO".
"U vrijeme kada su mnogi Amerikanci već zabrinuti zbog troškova života, ove carine bi povećale cijene i za obitelji i za poduzeća", kazali su u zajedničkom priopćenju, pozivajući administraciju da "isključi prijetnje i uključi diplomaciju".
Američki predsjednik je u više navrata rekao da Washington želi preuzeti kontrolu nad Grenlandom, čemu se europski partneri u NATO-u strogo protive.
Grenland je uglavnom autonoman te je dio teritorija Danske, članice NATO-a.
Krizni sastanak predstavnika EU-a usred Trumpovih prijetnji carinama
Predstavnici zemalja članica Europske unije će se sastati u nedjelju na posebnoj sjednici nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio sankcijama zbog Grenlanda, javlja njemačka agencija dpa.
Cipar, koji je na čelu rotirajućeg predsjedništva Vijeća EU-a, kasno u subotu je objavio da je kao odgovor na najnovije najave Sjedinjenih Američkih Država sazvan izvanredan sastanak na razini veleposlanika u nedjelju poslijepodne.
Trump je rekao da će SAD uvesti dodatne 10-postotne carine na uvoz iz osam europskih zemalja od 1. veljače zbog spora o Grenlandu.
U više navrata je rekao da želi posjedovati Grenland kako bi mogao zajamčiti sigurnost u Arktiku s obzirom na prijetnju koju prema njemu predstavljaju Kina i Rusija.
Trump je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social rekao da će se carine odnositi na sav američki uvoz iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske te će narasti na 25 posto od lipnja ako se ne postigne sporazum kojim bi SAD kupio Grenland.
Uglavnom autonoman Grenland je dio teritorija Danske, članice NATO-a.
Grenland je rekao da ne želi postati dijelom SAD-a, a članice NATO-a da SAD-u ne treba kontrola nad otokom kako bi štitio Arktik.
Nije poznato hoće li se na sastanku u nedjelju raspravljati o mogućim protumjerama.
EU ima instrument kojim se može braniti od trgovinskog pritiska, odnosno u situacijama kada treća zemlja pokuša koristiti trgovinske mjere kako bi blok ili neku njegovu članicu prisilila da donese određenu odluku.
Instrument dozvoljava uvođenje protucarina i mnogih drugih mjera, no predviđen je za situacije u kojima su iscrpljene sve druge mogućnosti.
Zemlje kojima je Trump zaprijetio carinama su ovog tjedna najavile raspoređivanje vojnog osoblja za izviđačku misiju na Grenlandu u sklopu danske vježbe "Arctic Endurance", organizirane sa saveznicima NATO-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....