Plinska drama na sjeveru Europe: ‘Sve upućuje na sabotažu; Moskva: ‘Ovo još nismo vidjeli...‘

Sabotaža nije isključena, objavila je Moskva u utorak, nakon što su vlasti Danske, a potom i Švedske objavile da su na plinovodima Sjeverni tok 1 I 2 otkrili da plin curi na tri mjesta. "Ne može se odbaciti nijedna opcija", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na pitanje o mogućnosti sabotaže. Ruske vlasti vrlo su zabrinute oko situacije koja zahtijeva hitru istragu jer to predstavlja problem za energetsku sigurnost cijelog kontinenta, upozorio je Peskov.

Iz Europske komisije su poručili da pomno prate razvoj događaja. Zasad ne vidimo nikakav utjecaj na sigurnost opskrbe Europe, rekao je glasnogovornik Komisije. Niti jedan od dva plinovoda ionako nije bio u funkciji.

‘Ovo je apsolutno neviđena situacija koju treba brzo razjasniti‘, rekao je Peskov. Njemačka novinska agencija dpa je iz sigurnosnih krugova doznala da postoje neke naznake sabotaže.

Danska energetska uprava objavila je da su otkrivena dva curenja na Sjevernom toku 1 sjeveroistočno od otoka Bornholma u Baltičkom moru, te treće na Sjevernom toku 2 jugoistočno od tog otoka. U slučaju Sjevernog toka 1, jedno curenje je u danskim, a drugo u švedskim vodama, dok je u slučaju Sjevernog toka 2 curenje u danskim vodama, prenosi njemački ARD.

Operater naftovoda Nordstream AG je izvijestio da je u jednom danu otkriveno nekoliko oštećenja.

‘To je bez presedana. Nije jasno kada će sustav ponovno proraditi‘, poručili su.

Curenje na plinovodima iznimno je rijetko, zbog čega postoje razlozi za podizanje razine pripravnosti u plinskom i elektroenergetskom sektoru na drugu najvišu razinu, ‘narančastu‘, poručili su iz danskog Energineta, odgovornog za rad kompletnog elektroenergetskog i plinskog sustava u Danskoj.

Plinovod Sjeverni tok 2 je dovršen, ali nikad nije pušten u rad jer je Njemačka odbila izdati dozvolu za rad. Tlak u plinovodu Sjeverni tok 2 naglo je pao u noći s nedjelje na ponedjeljak sa 105 na samo sedam bara, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik operatora.

U trenutku kada ga je njemački kancelar Olaf Scholz blokirao zbog ruske invazije na Ukrajinu, u plinovodu je isporuku čekalo 300 milijuna prostornih metara plina, navodi Reuters. Prvo je u ponedjeljak prijavljen oštar pad tlaka u Sjevernom toku 2, što su danske vlasti kasnije objasnile curenjem plina u blizini otoka Bornholma. Kasnije je zabilježen i nagli pad tlaka u Sjevernom toku 1, kojim se do početka rujna Europa opskrbljivala ruskim plinom. Ruska državna tvrtka Gazprom isporuku plina Europi potpuno je zaustavila 5. rujna zbog curenja nafte u kompresorskoj stanici Portovaya. Zapadne države ovo opravdanje smatraju lažnim.

Novinska agencija dpa je objavila, pozivajući se na sigurnosne krugove, da postoje neke naznake sabotaže. S obzirom na tehničku zahtjevnost, sabotaža nije mogla biti djelo pojedinca, u obzir bi dolazio samo državni akter. "Mašta nam više ne daje scenarij da se ne radi o ciljanom napadu", rekao je obavještajni izvor za berlinski "Tagesspiegel".

Poljska ne isključuje da iza curenja plina stoji ruska provokacija. Nalazimo se u situaciji visoke međunarodne napetosti, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Marcin Przydacz. "Nažalost, naš istočni susjed stalno vodi agresivnu politiku. Ako je sposoban za agresivnu vojnu politiku u Ukrajini, očito je da se ne mogu isključiti provokacije, čak ni na dijelovima koji su u zapadnoj Europi."

U ponedjeljak su danske vlasti pozvale brodove da se ne kreću u radijusu od pet nautičkih milja jugoistočno od Bornholma. Postoji povećana opasnost od eksplozije na površini mora, što je prije svega opasnost za sve brodove, upozorila je Nadja Ziebarth, voditeljica njemačkog ureda za zaštitu mora.

Novi Baltički plinovod, novi podmorski plinovod koji isporučuje norveški plin u Poljsku s kapacitetom od 10 milijardi kubičnih metara dnevno, trebao bi biti svečano otvoren u utorak.