Plenković: ‘Proširena Unija bila bi posve drugačija organizacija‘

Hrvatska podupire proširenje Europske unije, ali će njezina apsorpcijska moć biti ključna za dinamiku proširenja, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković na panelu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

"Vratio se zaboravljeni četvrti Kopenhaški kriterij iz 1993., takozvani apsorpcijski kapacitet EU-a: Koliki je proračunski trošak proširenja? Kakav će biti učinak novih članica na odnose između zemalja koje doprinose (proračunu) i zemalja korisnica? Kakvi će biti učinci na javne politike, koheziju, poljoprivredu?", kazao je Plenković na panelu "Proširenje radi prosperiteta: Hoće li Europa rasti?".

Kopenhaški kriteriji su zahtjevi koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, od onih političkih, poput vladavine prava, gospodarskih i pravnih, do usklađivanja s ciljevima Unije.

Međutim, Plenković je dodao da je taj zamršen proces veoma pozitivan što se tiče volje političkih lidera i naglasio da već duže vrijeme nije vidio "toliko pozitivan stav prema proširenju".

"Drago mi je da je politika proširenja EU-a ponovno u fokusu svih država članica. Hrvatska to pitanje godinama promiče. S obzirom na globalne izazove, važnije je nego ikada imati sigurnu i konkurentnu Europu", napisao je Plenković na društvenoj platformi X nakon panela.

Osim proračunskih implikacija, premijer je na panelu rekao da postoji i drugo očito pitanje kojim se potrebno pozabaviti, "a to je proces donošenja odluka u EU-u te (njegova) institucionalna arhitektura".

"Današnja Unija s 27 i (ona s) teoretski osam ili devet novih članica već je drukčija organizacija. Već je sada čudna onima koji su bili dio nje kada je bilo šest članica ..., no kada ih je 36, to je posve drukčija organizacija. Ta dva elementa će biti u podlozi dinamike proširenja", kazao je Plenković.

Povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos kazala je da s obzirom na apsorpcijski kapacitete Unije, Komisija prošle godine uoči proširenja započela reviziju različitih područja: vrijednosti, financija, javnih politika, uprave.

"Moramo biti spremni, inače Europska unija neće biti snažna ... Kada govorimo o proširenju, trebali bismo govoriti o trima putevima: pregovorima sa zemljama kandidatkinjama, pripremanje Unije na nove članice i rad sa zemljama članicama da prebrode svoje zabrinutosti", kazala je Kos.

Šef ukrajinske diplomacije Andrij Sibiha, čija je zemlja dobila status kandidata nakon ruske invazije 2022., kazao je da je važno da se zemlje kandidatkinje već sad "počinje tretirati kao članice Unije".

"Na primjer u proračunu za razdoblje 2028.-2034. Bit će odlično ako se ovi ambiciozni ciljevi proširenja budu odražavali u proračunu jer će ih bez toga biti zaista problematično ispuniti", poručio je Sibiha.

Milojko Spajić, premijer Crne Gora koja je zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u od 2010., rekao je da bi se Unija "trebala malo otvoriti" i misliti o široj slici te učincima koje će proširenje imati.