EUROPSKI LIDERI

Petsto milijardi eura u fondu za spas eurozone

ZAGREB - Iz svog Europskog fonda za financijsku stabilnost EU će od 2013. moći dati zajmova u vrijednosti 440 milijardi eura, a ukupni fond kojim će u te svrhe raspolagati bit će 500 milijardi eura. Grčka će svoje zajmove vraćati s kamatnim stopama umanjenim za 1 posto, a zahtjev Irske za povlaštene kamatne stope nije prihvaćen jer nije pristala smanjiti stopu korporativnog poreza.

Dužnički problemi

To su rezultati dogovora lidera država članica eurozone sa summita u Bruxellesu, završenog rano ujutro u subotu, dogovora koji će, kako su europski vođe procijenili, spasiti zajedničku valutu, pomoći državama u krizi da se počnu gospodarski oporavljati i stvoriti stalne mehanizme EU za brzu reakciju u slučaju da se neka druga država zatekne u situaciji u kakvoj su danas Grčka i Irska.

Dogovor postignut posljednjeg vikenda na izvanrednom summitu eurozone otvorio je put da se odluka službeno prihvati na redovnom summitu EU sljedeći tjedan u Bruxellesu. Iako su ovi rezultati još jednom protumačeni kao velika pobjeda njemačke kancelarke Angele Merkel, dogovor je ipak razvodnjena verzija njemačko-francuskog prijedloga.

Merkel je bila predložila stvaranje tih stalnih mehanizama upravo zato da se stvore i uspostave stalni mehanizmi s pomoću kojih bi države eurozone postupno stavile pod kontrolu svoje dužničke probleme bez potrebe za pomoć sa strane. Stupanjem na snagu ovog dogovora 2013. će se ukinuti sadašnji fond za spašavanje, koji je ionako trebao biti samo privremen.

Irski strahovi

Cilj njemačke kancelarke da EU ima svoj Pakt za euro je ostvaren, a državama koje će koristiti pomoć europskih fondova ujedno se jasno naznačilo da će morati poštovati stroga pravila financijskog nadzora. Grčkoj, koja je na to pristala, kamatna je stopa smanjena sa 5,2 na 4,2 posto, a rok za vraćanje duga produljen je s tri na sedam i pol godina.

Nova irska vlada zatražila je smanjenje kamatne stope za zajam od 67,5 milijardi eura, ali nije bilo popusta. Budući da Irska nije pristala povećati poreze na dobit poduzeća, nije uspjela dobiti potporu za smanjenje kamatnih stopa na svoje zajmove. Irska je procijenila da bi povećanje poreza iz nje otjeralo mnoge strane kompanije, a posljedica toga bila bi, umjesto oporavka iz krize, povećanje nezaposlenosti.

Jedna od najdalekosežnijih od dogovorenih mjera je i mogućnost da fond na tržištu kupi obveznice država članica koje su u problemima. Ali i za to postoji uvjet: te će države morati provoditi program ozdravljenja svojih financija.

Usklađenost poreza

Cilj dogovorenog Pakta je jačanje konkuretnosti europskoga gospodarstva, održivost javnih financija, veća usklađenost poreznih politika članica EU i stvaranje novih radnih mjesta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 05:26