Papa Frane želi kapitalizam s ljudskim licem: ‘Trenutni svjetski sustav je neodrživ‘

„Ili ćete se umiješati, ili će vas povijest pregaziti“ – upozorio je poglavar Katoličke crkve papa Frane mlade ekonomiste, menedžere i poduzetnike, koje je okupio, ali virtualno, 19-21 studenoga u Assisiju, na konferenciji nazvanoj „The Economy of Francesco“: njih oko 2000 iz 120 svjetskih zemalja, povezanih videokonferencijskom mrežom. Poziv na taj skup uputio je još lani o prvosvibanjskom blagdanu sv. Josipa radnika, ekonomistima i poduzetnicima mlađima od 35 godina. Cilj: globalne promjene kako bi današnje i sutrašnje gospodarstvo bilo pravednije, bratskije, inkluzivnije i podnošljivije, ne zapuštajući ikoga.

Bilo bi pretjerano reći da je Katolička crkva tako u Assisiju sazvala svoj Davos, ili anti-Davos, ali je očito da je nakon duge ere crkvenih kritika svjetske ekonomije, započete još u sklopu socijalnog nauka pape Lava XIII, katolički crkveni magisterij nastoji otvoriti eru sugestija.

Sudionici su dva i pô dana raspravljali, iznosili ideje, a u subotu uvečer im se Papa obratio video porukom koja je iz Vatikana emitirana u Gornju baziliku sv. Frane u Assisiju. Naime, Frane iz naslova konferencije nije Papa, nego svetac čije je ime on prvi uzeo među svim dosadašnjim papama. A tema Papinih riječi izravno je vezana uz njegovu nedavnu drugu franovsku encikliku naslovljenu Fratelli tutti.

Novi društveni poredak

Papa izrijekom zagovara novi društveni poredak, Ako smo dobro razumjeli njegove riječi, Papa hoće kapitalizam s ljudskim licem. U zrele i stare kapitaliste se vjerojatno ne uzda, ni u njihove vršnjake ekonomiste. Stoga apelira na mlade, kojima – da se latimo biblijskog termina – srce još nije okorjelo, koji se još stignu zamisliti nad budućnošću i usmjeriti joj tok, promijenivši ništa manje nego „društveni poredak“ u korist onih drugih, marginaliziranih.

Frane zahtijeva da se dâ glas, a i dostojanstvo, siromašnima i odbačenima, prevladavajući logiku pukog asistencijalizma. Kaže: „Nije dovoljno usredotočiti se na potragu za palijativima u trećem sektoru ili u filantropskim modelima. Iako je njihov rad bitan, nisu uvijek kadri strukturno se sučeliti s postojećim neravnotežama koje pogađaju najodbačenije i, nesvjesno, ponavljaju nepravde protiv kojih se kane boriti. Uistinu, nije posrijedi samo ili isključivo taženje najprečih potreba naše braće. Potrebno je strukturno shvatiti da siromašni imaju dovoljno dostojanstva da sjede na našim sastancima, sudjeluju u našim raspravama i donose kruh svojim domovima. A to je mnogo više od asistencijalizma: govorimo o obraćenju i preobrazbi naših prioriteta i o mjestu drugoga u našoj politici i u društvenom poretku.“

U tu svrhu Frane predlaže mladima "pakt" za novi ekonomski model jer "ne možemo naprijed ovako". "Znate da je nužna drugačija ekonomska priča, da neodgodivo treba priznati činjenicu da je trenutni svjetski sustav neodrživ". "Pozvani ste da konkretno utječete u vašim gradovima i na vašim sveučilištima, na poslu i u sindikatima, u poduzećima i pokretima, u javnim i privatnim uredima", dodao je, "doba je, dragi mladi ekonomisti, poduzetnici, radnici i menadžeri, vrijeme je da se odvažimo na rizik poticanja onih modela razvitka, napretka i održivosti u kojima su protagonisti ljudi, a osobito oni isključeni.“

Upozorio ih je: „imate primarnu ulogu: posljedice naših postupaka i odluka utjecat će na vas osobno, stoga ne možete ostati izvan onih mjesta na kojima se generira vaša, ne kažem budućnost, nego sadašnjost ". Zato je „bitno razvijati se i podržati upravljačke skupine sposobne za razvoj kulture, pokretanje procesa, promjenu načina života, modele proizvodnje i potrošnje, konsolidirane strukture moći koje danas upravljaju društvima. Bez toga nećete učiniti ništa.“

Vincenzo Pinto

Opomena

Papa primjećuje kako je "teško napredovati prema zbiljskim rješenjima ako se sugovornika koji ne misli poput nas diskreditira, kleveće i dekontekstualizira!"

Ta se metodska opomena, očito, odnosi na sve strane u društvenim sučeljavanjima. Ima značenje koje nadilazi mlade i ekonomiju. Podsjeća, Bog će ga znati koliko uspješno, da je komunikacija otežana a dogovor kompromitiran ako se i neistomišljenika, a dakako i suparnika, tretira kao neprijatelja. Takav je stav, nemilosrdno analizira Papa, način da se „kukavički branim od odluka koje bih morao donijeti da bih riješio mnoge probleme“.

Napokon, kada prođe sadašnja zdravstvena kriza, proročki opominje Papa, „najgora bi reakcija bila da opet zapadnemo u grozničavo potrošaštvo i u nove oblike egoistične samozaštite“.

Manifestacija je započeta u četvrtak poslije ručka filmom „Poslušaj vapaj najsiromašnijih da bi preobrazio Zemlju“. Konferenciju je otvorio američki harvardski ekonomist Jeffrey Sachs. Govorili su – od starijih ali Katoličkoj crkvi ipak relevantnih – nobelovac Muhammad Yunus te, među inima, Kate Raworth, Vandana Shiva, Stefano Zamagni, Mauro Magatti, Juan Camilo Cárdenas, Jennifer Nedelsky, te č.s. Cécile Renouard.

U nedjelju je Papa na blagdan Krista Kralja u Vatikanskoj bazilici svetog Petra iskoristio ceremoniju predaje križa Svjetskog dana mladih između Paname i Manile da upozori mlade, dakle ne samo ekonomiste i kapitaliste, da sve što čine najmanjima – u ovome ekonomskom sklopu: marginaliziranima, potlačenima, obespravljenima – čine Isusu, kako je sam Krist rekao uoči svoje Muke. Na kraju života bit ćete suđeni po tome koliko ste pomogli potrebitima – opomenuo je Papa mlade. Ali u ozračju optimizma, a ne straha: „Dragi mladi, draga braćo i sestre, ne odričimo se velikih snova. Ne zadovoljavajmo se onim što smo dužni. Gospodin ne želi da suzimo obzore, ne želi da se parkiramo uz rub života, nego da jurimo put visokih ciljeva, radosno i smiono.“ Jer, kaže, „nismo stvoreni da sanjamo odmore i vikende, nego da ostvarimo Božje sne na ovome svijetu“.