BEBE BEZ RODITELJA

OVO SU NAJMLAĐE ŽRTVE PANDEMIJE KORONE 'Srce mi se slama. Prvi tjedni su toliko važni za stvaranje veze između djeteta i majke, a mi smo tu zatočeni'

 
 Profimedia

Koronakriza otvorila je dodatnu krizu u Ukrajini - onu s djecom rođenom od surogat-majki, koja ne mogu napustiti zemlju zbog situacije s virusom. Snimka nekoliko desetaka beba, koje su za strane parove devet mjeseci nosile ukrajinske surogat-majke, pokazuje novorođenčad zaglavljenu u jednoj kijevskoj bolnici zbog epidemiološke situacije. No, ustvari je riječ o mnogo većoj brojci, većoj i od stotinu, koja se svakim danom povećava.

Sve veći broj roditelja ne može doći do svojih beba te su prisiljeni čekati rasplet situacije s koronavirusom i otvaranje granica između zemalja.

“Srce mi se slama. Prvi tjedni su toliko važni za stvaranje veze između djeteta i majke”, izjavila je za Deutsche Welle jedna Njemica. “Tako smo sretni što smo napokon dobili dijete. Potpuno smo zaljubljeni u nju”, ispričala je žena koju DW predstavlja imenom Julia.

Julia i njezin suprug Peter godinama su sanjali o roditeljstvu i pokušavali dobiti dijete. Sreća im se osmjehnula tek kada su čuli za legalnu praksu surogatstva u Ukrajini. Trenutačno žive u neuglednoj zgradi na rubu Kijeva gdje čekaju da kući odvedu svoju bebu rođenu u privatnoj klinici BioTexCom, specijaliziranoj za lukrativni biznis surogatstva. Za njihovu kćer rođenu početkom svibnja brine se medicinsko osoblje bolnice, no par se očajnički želi vratiti u Njemačku i početi toliko željeni obiteljski život sa svojom bebom.

Da nije bilo pandemije, to bi bila relativno jednostavna stvar. Ovako su Peter i Julia već dva mjeseca zarobljeni u Ukrajini u koju su stigli čim se vidjelo da pandemija uzima maha. Tek prije dva tjedna Ukrajina je počela popuštati mjere karantene, iako je malo znakova da širenje zaraze u toj zemlji dolazi svom kraju. U toj je siromašnoj postsovjetskoj zemlji zaraženo oko 20.000 osoba, a umrlo ih je više od 600.

Slike

Upravo je iz klinike u kojoj je trenutačno njihova kći u svijet poslan dramatični videosnimak čak 46 beba koje čekaju da napuste Ukrajini, a to ne mogu zbog zatvorenih granica. U dvorištu zgrade u kojoj su smješteni Peter i Julia podignute su zastave zemalja iz kojih dolaze roditelji: među ostalim Kine, Španjolske, Švedske, Italije i Njemačke.

Julia i Peter uspjeli su se dočepati Ukrajine malo prije zatvaranja granica. “Odmah smo kupili karte i doletjeli u Kijev. Dva mjeseca živjeli smo ovdje čekajući da se beba rodi i sada čekamo dok s kćeri ne budemo mogli napustiti zemlju”, ispričala je Julia. Zna da je zbog toga sretnica jer drugi roditelji svoju dugoiščekivanu djecu mogu zasad vidjeti samo na slikama.

Roditelji beba u problemu su jer im za ulazak u zemlju zbog karantene treba posebna dozvola ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova. To zna trajati i nekoliko tjedana. Za povratak kući potrebna je pomoć matičnog veleposlanstva. Iako su diplomatske ispostave spremne pomoći, problem su razlike u zakonodavstvu. U Njemačkoj je, primjerice, surogatstvo protuzakonito zbog etičkih razloga. Majčinstvo i pravo upisa majčinstva stječu se rođenjem djeteta.

“Ukrajinska surogat-majka je majka djeteta prema njemačkom zakonu, dok je donatorica jajne stanice majka u Ukrajini”, objašnjava Marko Oldenburger iz hamburškog odvjetničkog ureda Rose & partneri. “No, s očinstvom je drugačije. Ako je upotrijebljena očeva sperma za umjetnu oplodnju, muškarac ima prava i u tom slučaju dijete dobiva njemačko državljanstvo i može napustiti Ukrajinu. Majka u Njemačkoj potom mora posvojiti dijete”, objašnjava Oldenburger.

Polemike

Objava snimke beba u Ukrajini u toj je zemlji izazvala velike polemike, pa čak i pozive da se praksa zabrani zbog brojnih otprije poznatih problema. No, mnogi visokopozicionirani dužnosnici više se s takvim pozivima ne slažu. Naime, oni danas traže samo bolju zakonsku regulativu prakse. “Potražnja za surogat-majkama iz inozemstva je jako velika. Zabrana stoga ne bi ništa pomogla, samo bi stvorila crno neregulirano tržište za dolazak do djeteta”, smatra povjerenica Ljudmila Denisova.

Supreme Rada human rights ombudsman Liudmila Denisova, Image: 519257017, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Facebook / East2West News / Profimedia
Facebook / East2West News / Profimedia
Ljudmila Denisova

Prema podacima ukrajinskog Ministarstva pravosuđa, prošle je godine uz pomoć surogat-majki u Ukrajini rođeno oko 1500 beba. Od toga broja, 140 beba bilo je iz Njemačke. I ostale su većinom bile od roditelja iz zapadnih država. Godinu prije, 2018., brojka je bila nešto niža: surogat-majke rodile su oko 1100 djece. No, sigurnih statistika zapravo nema. Ono što je poznato jest da ukrajinske žene, tjerane lošom financijskom situacijom, često pristaju dati svoje tijelo kako bi se iznijelo devet mjeseci trudnoće i porod.

Nakon trudnoće dobivaju oko 15.000 eura, što je privlačan iznos u zemlji u kojoj je prosječna mjesečna plaća 350 eura. Zbog koronavirusa nezaposlenost bi se mogla povećati, što znači da će ovakvi alternativni izvori prihoda biti još privlačniji. O tome koliko u procesu zarade agencije manje se govori. Jedna ukrajinska surogat-majka objasnila je zašto sama želi da se praksa nastavi: “Na ovo sam se odlučila zbog vlastite djece. Željela sam da imaju pristojan život”.

Svakim danom ovo je sve lukrativniji biznis

U Ukrajini je surogat-majčinstvo legalno i zato se oko njega razvio lukrativni biznis model. Mnogo je agencija, a prema informacijama upućenih, trenutačno oko stotinu beba čeka otvaranje granica. “Ta se brojka svakim danom povećava”, kaže za DW povjerenica za ljudska prava Ljudmila Denisova iz ukrajinskog parlamenta.

Problem je što je situacija nejasna kada je riječ o klinikama koje nisu velike i poznate bolnic. Roditelji ne znaju mnogo o tome gdje su i tko se brine za njihove bebe. Prema nekim indicijama, neke žive u unajmljenim stanovima i za njih se ne brine medicinsko osoblje. “Sve ovisi o agenciji”, objasnio je za DW Sergej Antonov, šef privatne kompanije koja se bavi surogatstvom. “Ima agencija koje rade na crno, ne plaćaju poreze i nitko ih ne nadzire”, ističe Antonov.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 21:27