Petak 5. svibnja ujedno je 436. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Na bojištima istoka, jugoistoka i juga Ukrajine ovih je dana vrijeme pretežito sunčano, a po prvi put ove godine dnevne temperature su dostigle i 20 stupnjeva Celzijusa, s malo oblačnih razdoblja ili padalina. Dakle, iako vizualni materijali s bojišta i nadalje pokazuju prometne probleme uzrokovane dubokim blatom, taj je fenomen u povlačenju. Zato idućih tjedana treba očekivati i da otvoreni prostori Ukrajine postupno postanu prohodni za sve vrste vozila, omogućujući time i bitnija ofenzivna djelovanja kopnenih snaga. Naravno, pitanje pravaca ili točnijeg tempiranja ovakvih akcija itekako je tajno i predstavljat će iznenađenje kako za svjetsku javnost, tako (po mogućnosti) i za ruske agresore.
Treba napomenuti i da zadnje vrijeme valjda svi koji iole gledaju stanje na ukrajinskim ratištima imaju neku svoju teoriju kako će i kuda ta ukrajinska ofenziva krenuti – gdje uz klasične navode oblasti Zaporižje (te odsijecanja dijela južnih okupiranih krajeva i Krima), posebno treba istaknuti Jevgenija Prigožina koji je ovih dana kao svoju teoriju naveo baš područje oko Bahmuta, gdje najviše i djeluju snage njegovog privatnog vojnog poduzeća „Wagner“. Pri tome, naravno, prvo na pamet pada primjer dugotrajne opsade Staljingrada – u kojoj je taman pred kompletnu pobjedu agresora bila pokrenuta velika vojna operacija branitelja (nazvana „Uran“, u studenom 1942. godine), kojom se probilo oba krila opsadnih snaga i njihovu glavninu zatvorilo baš u gradu kojeg su nastojali osvojiti.
Prigožin tu svoju teoriju osnažuje navodima kako su ruska krila oko Bahmuta slaba, sastavljena od regularne vojske, dok se snagama „Wagnera“ u gradu uskratom streljiva i topničkih granata zapravo onemogućuje da dovrše posao i osvoje grad. Taj obnovljeni sukob Prigožina i Ministarstva obrane (Šojgu) te ruskog Glavnog stožera (Gerasimov) nanovo je eskalirao jučer objavom video snimke kojom traži granate i mnogo mrtvih boraca „Wagnera“ stavlja na duše Ministarstva te Stožera – da bi danas ujutro stvari bile dodatno zaoštrene objavom snimke u kojoj Prigožin objavljuje i namjeru da se 10. svibnja, dan nakon obilježavanja Dana pobjede, poduzeće „Wagner“ povuče iz Bahmuta u pozadinu. Za sada nije jasno koliko su ozbiljne te prijetnje i hoće li biti išta od njegovih najava.
Ispitivanje ruske obrane
Posljednjih dana, od 1. svibnja do danas, treba zamijetiti intenziviranje borbenih djelovanja u Ukrajini – gdje povećanje intenziteta borbi i gubitaka ipak ne prati i širenje zona u kojima se kopnene borbe koncentriraju. Dakle, i nadalje se tu prvenstveno spominje okolina okupiranog grada Kremina – gdje su agresori uspjeli nanovo zauzeti dio šumskih krajeva južno od grada, ali usprkos intenzivnim naporima nisu Ukrajince potisnuli od prigradskih sela Kuzmine i Dibrova. Slična je situacija i oko 110 km južnije, oko okupiranog grada Donjecka. Ondje se kopneni sukobi prvenstveno bilježe oko Avdiivke i Marinke, gdje su i zadnjih dana bjesnili ogorčeni sukobi, ali bez mnogo terenskih pomaka.
Nakon više tjedana pomicanja bojišnice, prema dostupnim podacima izgleda da se ona zadnjih dana ustalila i u svojoj središnjoj zoni – oko grada Bahmuta i unutar tog urbanog središta koje Rusi već mjesecima žestoko nastoje osvojiti. Dakle, izgleda da pristupne ceste gradu – sa zapada od Časiv Jara (O-0506) te jugozapadno od Kostjantinivke (T-0504) – i dalje nisu prekinute, iako ih agresori drže pod paljbom tako da je prolaz tim pravcima moguć tek vrlo brzo i uz poprilični rizik. Jednako tako, izgleda da je posljednjih dana ostala stabilnom i bojišnica u samome gradu – gdje su nedavni ukrajinski protunapadi barem privremeno stabilizirali kontrolu vlade u Kijevu nad krajnjim zapadom i jugozapadom grada (navodno oko 2 kvadratna kilometra prostora).
Zadnjih dana treba napomenuti i učestala djelovanja ukrajinskih specijalnih snaga – njihovih diverzijsko-izviđačkih grupa – koje uzduž bojišnice ispituju rusku obranu. Jednako tako, posljednjih dana je bio zabilježen i niz ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama, kojima se ciljalo ruske zalihe goriva u pozadini čitave bojišnice, baš kao i pojedine željezničke pruge kojima se dostavljalo gorivo prema prvim linijama. Tako se ovoga tjedna bilježilo nekoliko miniranja pruga u Brijanskoj oblasti, gdje su trganja pruga dovodila i do iskliznuća vlakova, ali i napade na 4 rafinerijska postrojenja u Krasnodarskome kraju i na Donu.
Informacijsko ratovanje i rat protiv špijuna
Uz uništavanje sustava protuzračne obrane, radara i opreme za elektroničko ratovanje, i ovakav izbor ciljeva se općenito objašnjava ukrajinskim „oblikovanjem“ bojišta za predstojeća napadna djelovanja. Do tada, a posebice do 9. svibnja, Ukrajina će izgleda prvo i osnovno nastojati mobilnim urbanim ratovanjem zadržati kontrolu nad preostalim dijelovima Bahmuta – ne bi li agresorima uskratila zadovoljstvo da Dan pobjede dopune i aktualnom ratnom pobjedom. O stanju takvih dinamičkih operacija se na licu mjesta u Bahmutu 2. svibnja uvjerio i general Oleksandar Sirski, zapovjednik ukrajinskih Kopnenih snaga.
Za to vrijeme uzduž čitave državne granice Rusije i Ukrajine, kao i po dužini bojišnice, nastavljene su i razmjene topničke vatre – koje su posebno mnogo žrtava odnijele u Hersonu 3. svibnja. Osim toga, bilježe se i brojni pokreti trupa obje zaraćene strane – ruski oko Mariupolja i Berdjanska, ukrajinski u Zaporižju i kod Siverska na Siverskom Donjecu - za koje nije jasno jesu li stvarna prestrojavanja snaga ili tek ratne varke pred predstojeće ratovanje. Ujedno, nisu jasni ni pravi okviri brojnih vijesti koje se čuju s ruske strane o napadima Ukrajinaca na pojedinim dijelovima bojišta – posebno u Zaporižju, oko Vugledara i Donjecka – gdje zapravo nema ozbiljnih informacija o tijeku i opsegu takvih navodnih operacija, što mnogi također svrstavaju u informacijsko ratovanje pred očekivana veća napadna djelovanja.
Dok borbe i pripreme za buduću ofenzivu itekako traju, jednako tako traje i ukrajinski rat protiv ruskih špijuna koji neprijatelju dojavljuju položaje i kretanje obrambenih snaga. Od lanjske veljače je za takva djela pokrenuto 1.487 kaznenih postupaka – navodno protiv 666 osumnjičenika, dok se 1.375 osoba još aktivno provjerava. Jednako tako traje i zračni rat širom Ukrajine u kojem se periodično nastoji srušiti što je više moguće ruskih kamikaza-dronova i raketa, kojima agresori zadnje vrijeme opet učestalo napadaju energetsku, industrijsku i prometnu infrastrukturu države.
Bespilotni rat Rusije i Ukrajine
U noći s utorka 2. na srijedu 3. svibnja, Ukrajinu je napao val od 26 jurišnih dronova Shaheed-136/131 lansiranih sa sjevera (Brijanska oblast u Rusiji), te s juga (istočna obala Azovskog mora) – od čega je njih 21 navodno bilo oboreno. Među pričinjenom štetom treba posebno naglasiti požar u ukrajinskom skladištu nafte kod Kirovograda u središnjoj Ukrajini. Dan kasnije, u rano jutro četvrtka 4. svibnja, Ukrajina je opet bila napadnuta valom od 24 kamikaza drona Shaheed-136/131, opet s istih polaznih zona – od čega je navodno bilo srušeno njih 18. Gotovo polovica tog vala bila je usmjerena prema Odesi, u kojoj su pričinjene i određene štete. Zadnjih se dana u više navrata čulo i o problemima u opskrbi strujom radi oštećenja pojedinih dijelova energetske mreže – posebno brinu i upozorenja kako bi ovoga ljeta Ukrajina mogla opet biti u teškoj opskrbnoj situaciji.
Naime, tamošnje nuklearne elektrane moraju na remonte koji su bili odlagani tijekom višemjesečnih ruskih napada, a kada se to bude odvijalo ovoga ljeta – pitanje je kako će biti nadoknađen manjak njihove struje u Ukrajini. Jedna mogućnost je uvoz iz EU, što je skupo, a druga je pokretanje plinskih elektrana – što bi moglo ugroziti formiranje zaliha za iduću zimu. No, dok takvi problemi tek predstoje, zapravo je glavnina ruskih napada ipak usmjerena na suštinski kratkoročne ciljeve – infrastrukturu koja bi mogla poslužiti bilo za prikupljanje zapadne vojne pomoći uoči predstojeće ofenzive, ili za neposredni prijenos takve opreme i potrepština prema bojištu.
Navodni napad na Kremlj i obaranje Kindžala
U ovom kontekstu treba ipak posebno naznačiti i prilično nejasno događanje u kasnim večernjim satima utorka 2. svibnja u centru Moskve. Ondje se iznad državnog kompleksa Kremlja odigrao napad te uništavanje s minimalnim posljedicama dvije nepoznate bespilotne letjelice – za koje su ruski izvori odmah optužili Ukrajinu (ali i njene zapadne saveznike, posebice Sjedinjene Američke Države). Dok je sama Ukrajina otklonila ikakvu vezu s tim događanjem, na Zapadu je ovoga tjedna bilo popularno mišljenje kako se tu radilo o nekakvoj igri s ruske strane, gdje se pred kamerama elegantno suzbilo vlastito priređeni napad – ne bi li se za njega optužilo ove ili one.
Iako zapravo nije jasno što je ondje stvarno bilo na stvari – ostaje činjenica kako je to događanje dodatno diglo napetosti pred najavljenu vojnu paradu na Crvenom trgu u utorak 9. svibnja, dok se ujedno u Moskvi te Sankt Peterburgu, kao i u dijelu drugih ruskih regija, preventivno zabranilo svako civilno dizanje bespilotnih letjelica bez posebne dozvole. S druge strane, jednako je nejasno i nesigurno ispalo i pitanje mogućeg obaranja ruskog hipersoničnog projektila Kh-47 Kindžal novim ukrajinskim sustavom Patriot, o kojem se u pojedinim medijima čulo jučer. Iako bi to zapravo mogla biti zanimljiva i bitna novina, treba uočiti da su takve navode predstavnici ukrajinskih Zračnih snaga opovrgli, ali su mnoge konkretne okolnosti te priče ostale sporne i nejasne.
Zelenski na turneji
Iako to nipošto nije tipično, ovoga se tjedna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otisnuo na europsku turneju – prvo je u srijedu osvanuo u Finskoj, na Nordijskom summitu gdje je odjednom razgovarao s čelnicima vlada Švedske, Danske, Islanda i Finske. Svi ti po redu snažni podržavatelji Ukrajine potvrdili su svoje čvrsto opredjeljenje za nastavak vojne i civilne pomoći Kijevu, kao i podršku EU/NATO ambicijama Ukrajine. Dan kasnije Zelenski je stigao i u svoj prvi službeni posjet Nizozemskoj, gdje je također sreo premijera, a onda imao i službeni prijem kod nizozemskog kralja Willema Alexandera.
Uz to, on je održao i govor pred Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu o preko 6.000 ratnih zločina koje se samo u mjesecu travnju 2023. pripisuje djelovanju Ruske Federacije u Ukrajini. Tom prilikom se iz obližnje Belgije čulo kako stoji uz Ukrajinu, kojoj priprema i novi paket vojne pomoći. Za njegovo financiranje će navodno iskoristiti oko 200 milijuna vrijednu rusku imovinu blokiranu u Belgiji – dok se u suradnji s Europskom komisijom traži i rješenje za iskorištavanje preko 180 milijardi eura imovine središnje banke Rusije koliko je zamrznuto u Belgiji, a za vojnu potporu i obnovu Ukrajine.
Za to vrijeme sama Europska unija promišlja i daljnje mjere sankcioniranja Ruske Federacije, među ostalim i zabranom robnih tranzita preko teritorija te države – ne bi li se time otežalo zaobilaženje već usvojenih sankcijskih mjera. Uz to se promišlja i mjere primjenjive za brodove koji isključuju svoje transpondere – što je pojava također učestalo povezivana s prometom raznih roba vezanih uz Rusiju i njoj uvedene sankcije. Uz ta europska razmišljanja, daljnje sankcije navodno planira i skupina država G7 – što bi trebalo biti predstavljeno na njihovom skorom sastanku državnih čelnika, zakazanom za kraj ovog mjeseca u Japanu.
‘Žitna inicijativa‘
No dok mnogi smišljaju nove sankcije za Rusiju, ima država koje rade sasvim suprotno. Jedna od njih je Turska – koja uz organizaciju Ujedinjenih naroda nastoji ugovoriti produženje „Žitnog režima“ za pomorski izvoz prehrambenih roba sigurnim koridorima na Crnome moru. Dok su se danas u Istanbulu tehnički sastali predstavnici ministarstava obrane Ukrajine i Rusije, tek ostaje i stvarno ugovoriti produljenje ovog izvoznog režima koji inače završava 18. svibnja. Dok današnji skup nije doveo do dogovora, jednako kao ni do nastavka primjene još postojećeg sporazuma - razgovori se nastavljaju, a Turska je već i ovako profitirala.
Naime, u isto vrijeme dok posreduje na temu „žitne inicijative“ – ta država je sa službenom Moskvom dogovorila odgodu plaćanja isporučenog prirodnog plina u vrijednosti od oko 20 milijardi USD, najavljujući kako je to tek dio međudržavnih odnosa koji obuhvaćaju i nastavak suradnje po pitanju nuklearne energije. Koliko su to sve napeta pitanja – dobro pokazuje i jučerašnje zasjedanje PABSEC-a, Parlamentarne skupštine za ekonomsku suradnju na Crnome moru, gdje je u Ankari došlo do niza incidenata između delegacija Ruske Federacije i Ukrajine. Dok su prvo Ukrajinci razvijanjem zastava i skandiranjem omeli službeni govor ruske delegacije – kasnije je došlo i do fizičkog obračuna kada je ruski delegat pokušao oteti jednu od ukrajinskih zastava (u čemu su ga spriječili ukrajinski parlamentarci).
Pomoć iz Europe i Amerike
Treba napomenuti kako je posljednjih dana i Europska unija ipak uspjela napraviti korak po pitanju organiziranja vlastite proizvodnje topničkoga streljiva – kojom bi se ubuduće trebalo pomagati Ukrajini, ali i usuglašeno osigurati granate za vlastite potrebe. Oko 500 milijuna eura je u srijedu 3. svibnja osigurano za potporu industrije 17 EU država plus Norveška (među koje je navodno nekako „umigoljila“ i Hrvatska), ne bi li se u brzome ritmu, do sredine 2025. godine – brzo otklonilo uočene opskrbne probleme. Riječ je tu o provedbi treće grane sporazuma od 20. ožujka, kojim EU misli interventno ojačati vlastite proizvodne kapacitete prvenstveno topničkog streljiva kalibra 155mm, financiranjem proizvodnih kapaciteta, uklanjanjem uskih grla takve vojne logistike, te postavljanjem osnova i za bitniju buduću proizvodnju.
Dakle, prvenstveno se te financijske injekcije planira za već postojeće proizvođače topničkog streljiva, ali i za njihovo prekogranično povezivanje te jačanje kapaciteta za remont starog te nestandardnog streljiva. Među sve to je Hrvatska navodno htjela progurati i svoju neveliku privatnu proizvodnju minobacačkih granata, što baš i nije naišlo na veliko odobravanje nadležnih – dok nije bilo naznaka da se i o već spomenutom remontu postojećeg streljiva uopće razgovaralo tijekom nedavnog posjeta povjerenika Europske komisije Thierrya Bretona Zagrebu.
Za to vrijeme, ponešto konkretnija pomoć Ukrajini se te srijede 3. svibnja opet bilježila iz Sjedinjenih Američkih Država, koje su objavile svoj 37. paket vojne pomoći iz zaliha tamošnjih državnih tijela (Presidential Drawdown Authority – PDA). Paket vrijedan oko 300 milijuna USD obuhvatio je dodatne rakete za sustav HIMARS, dodatne haubice kalibra 155mm i pripadajuće im granate, minobacačke mine raznih kalibara, dodatne rakete protuoklopnog sustava TOW, protuoklopne lansere sustava AT-4 i Carl Gustaf, rakete Hydra-70, razno pješačko streljivo i inženjerijske eksplozive za uklanjanje prepreka, te rezervne dijelove i opremu. Uz to je ovih dana objavljen i sporazum Poljske te američkog koncerna Lockheed Martin kojim se dogovorilo u toj državi uspostaviti tzv „HIMARS centar“ za proizvodnju i održavanje ovog oružnog sustava, dok Poljska s vojnom industrijom SAD pregovara i o domaćoj proizvodnji protuoklopnih lansera tipa Javelin – još jednog oružja koje se zadnje vrijeme iskazalo u Ukrajini.
Privatne akcije i prikupljanje novca za pomoć Ukrajini
No dok su jučer Danska i Njemačka objavile kako će do kraja ovoga mjeseca u Ukrajinu uspjeti otpremiti i barem 80 komada starijih tenkova Leopard 1A5 – za koje se već odvija i obuka ukrajinskih posada – ipak je za kraj zanimljivo istaknuti dvije privatne akcije pomoći Ukrajini. S jedne strane, u Slovačkoj traje prikupljanje novaca za kupovinu tenka T-72M1 s pripadajućim streljivom, kojeg bi se u organizaciji poznate obitelji modnih dizajnera iz Bratislave za 1,2 milijun eura moderniziralo i poslalo u Ukrajinu. S druge strane je poznati Luke Skywalker iz Ratova zvijezda, odnosno glumac Mark Hamill – koji je sam prikupio 1,52 milijuna USD za bespilotne letjelice. Tim novcem on je kupio 10 primjeraka danskih izviđačkih letjelica RQ-35 Heidrun, koje su navodno otporne i na očekivane mjere elektroničkog ratovanja ruske strane u Ukrajini – i ta bi se pošiljka također uskoro trebala naći na ratištu, u rukama branitelja.
Sve je to poprilično inspirativno na dan kada je izgleda iz Zagreba put te iste Ukrajine odletjelo barem 13 helikoptera Mi-8. Nažalost, to je vijest koju se čulo neslužbeno, iako se te helikoptere jutros vidjelo u odlasku – dok Ministarstvo obrane RH i nadalje ustrajava u šutnji na te bitne obrambene teme jer su „sve odluke o donacijama tehničke opreme Ukrajini klasificirane“, baš kao i „o transportima opreme koja se donira“ – dok se spomenuti helikopteri navodno nalaze „na planiranim aktivnostima, te nema nikakvog razloga za uznemirenost i zabrinutost građana“. Toliko iz MORH-a, dok neke druge detalje, kao i u par navrata do sada, ne saznamo od ukrajinske strane.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....