OTKRIVAMO Kako je zapravo došlo do sporazuma i izbjegavanja Grexita, što u sporazumu piše i što će se sada dalje događati

Oko 9 ujutro šefovi država članica Eurogrupe su postigli kompromis nakon više od 17 sati pregovora, kojima su prethodili i sastanci ministara financija s trajanjem od preko 15 sati.

Prema kompromisnom sporazumu iz dokumenta je izbačena rečenica o “time outu” Grčke iz eurozone, ali je Atena dobila teški domaći zadatak.

Ključne za sporazum su bile dvije točke: dogovor o fondu imovine Grčke (vrsta monetizacije) sa sredstvima iz kojih će se smanjivati grčki dug i zakoni koje po hitnom postupku grčki parlament mora usvojiti do srijede.

Fond od oko 50 milijardi eura grčke imovine će biti u Grčkoj, a ne u Luksemburgu, kako je prije predloženo. Iz tog fonda 50 posto će se koristiti za smanjivanje duga, a ostatak će ići za dokapitalizaciju banaka i dio za investicije od strane grčke vlade.

Ovime je Grčka dobila mogućnost povratiti povjerenje kreditora i investitora, a s druge strane imat će priliku razgovarati o reprogramiranju duga ranije nego što je bilo predviđeno.

Kako je pojasnio nakon postizanja sporazuma šef eurogrupe Jeroen Dijsselbloem slijedi ovakav redoslijed događaja kako bi se dogovor primijenio:

Najprije će grčki parlament do srijede usvojiti zakone kako bi postupci reforme počeli odmah, a morat će još jednom potvrditi cijeli ovaj sporazum.

Nakon toga će eurogrupa telekonferencijom, vjerojatno već u srijedu navečer, odobriti dogovor koji moraju odobriti i neki nacionalni parlamenti država EU, uključujući i njemački Bundestag. To bi se trebalo dovršiti do kraja tjedna. Nakon toga eurogrupa daje mandate institucijama početi pregovore s Grčkom o novom paketu pomoći, a ti pregovori će, procjenjuje se, trajati i tijekom kolovoza.

U međuvremenu, kako Grčkoj dospijevaju rate kredita od preko 7 milijardi eura ovo ljeto, a novac iz budućeg programa neće moći početi kapati do kraja kolovoza, raspravlja se o financijskom premošćivanju. Već danas Komisija predlaže način kako pomoći Grčkoj da premosti vrijeme do sporazuma, a to će biti kasnije poslijepodne na dnevnom redu sastanka ministara financija eurogrupe te vjerojatno i ministara financija EU sutra u Bruxellesu.

Dakle, sada grčka vlada mora progurati u svoj parlament znatno teže mjere nego što su bile one iz zadnje ponude institucija koje je narod odbio na referendumu prije tjedan dana. S druge strane njemačka kancelarka Angela Merkel mora kroz Bundestag progurati odluku o novom paketu pomoći Grčkoj. Ona je rekla u Bruxellesu da će to “iskreno preporučiti”, ali da je grčki Parlament prvi na redu.

Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker, upitan kako će to Tsipras uspjeti provesti kroz parlament, je rekao da on vjeruje da će grčka vlada to uspjeti.

“Ovo je tipični europski aranžman. Nema niti pobjednika niti poraženih. Rekao sam da će nakon referenduma za Grčku biti puno teže i tako je i bilo”, rekao je Juncker.

Njemačka je bila izložena kritikama da želi diktirati ostatku Europe, ponižavati Grčku i druge mediteranske države. Summit su uspoređivali i s “Konferencijom u Versaillesu”. Upitana o takvim usporedbama, umorna ali hladnokrvna Angela Merkel je i nakon 18 sati pregovora pokazala da ima smisla za humor: “Ne volim nikakve povijesne usporedbe, ako ja nisam dio njih!”, odgovorila je.