OTKRIVAMO KAKO JE PROPAO PLAN PRIVATIZACIJE Grci su, kao i Hrvati, mislili da ne država ne smije prodavati važne tvrtke

Ruski Gazprom odustao je od kupovine grčke državne kompanije za opskrbu plinom DEPA. Grčka vlada ostala je tako bez ijednog kupca za tu tvrtku i našla se u velikom problemu jer je računala da će joj privatizacija DEPA-e osigurati u proračunu 900 milijuna eura. Taj iznos je Gazprom ranije bio ponudio u svojoj neobvezujućoj ponudi.

Značajan rizik

Gazprom je svoje povlačenje objasnio “značajnim rizicima”, što uključuje i izglednu mogućnost da se ionako loše financijsko stanje DEPA-e još pogorša . A još prije nekoliko mjeseci izgledalo je kao da će privatizacija te monopolističke plinske kompanije biti sjajan posao.

Kada je lani počeo proces privatizacije, interes za kupnju grčke plinske kompanije pokazalo je čak 17 inozemnih ulagača. Kao najzanimljiviji potencijalni kupci odmah su izdvojeni ruski Gazprom i turska državna plinska tvrtka Botas. Ohrabrena tada velikim zanimanjen potencijalnih kupaca, grčka vlada je za svoj vlasnički udio - a država je vlasnik 65 posto dionica DEPA-e - zatražila dvije milijarde eura.

No, kako je proces privatizacije odmicao, smanjivao se broj zainteresiranih ulagača, ali i cijena koju su spremni platiti. Kada je prije nekoliko mjeseci napokon dao neobvezujuću ponudu, Gazprom je u njoj ponudio 900 milijuna eura za 65 posto udjela. A od silnih zainteresiranih kupaca, uz Gazprom, ostala su još samo dva-tri manja ulagača. Na koncu ni oni, kao ni Gazprom, uopće nisu dali obvezujuće ponude. Grčka vlada je sve nade polagala u ruskog kupca jer je prodajom svog udjela planirala prikupiti dio novca za vraćanje državnog duga.

Plan grčke vlade je bio da do kraja ove godine prodajom državne imovine osigura ukupno 2,6 milijardi eura. Osim privatizacije DEPA-e, u planu je bila i prodaja tvrtke za distribuciju plina DESFA te prodaja državne naftne rafinerije Hellenic Petroleum.

Velika očekivanja

Sada su, međutim, upitne i te privatizacije. Iako je za kupnju DESFA-e zainteresirana tvrtka iz Azerbajdžana SOCAR, upitno je može li se ona privatizirati ako DEPA ostane u državnom vlasništvu. Vlasnički je DEPA povezana i s Hellenic Petroleumom.

Velika očekivanja grčka je vlada ove godine imala i od privatizacije državne lutrije (OPAP). Usprkos prvotnom velikom interesu, ponudu za kupnju 33 posto udjela u OPAP-u dao je samo jedan investitor, fond Emma Delta. Udio u lutriji prodan je za 652 milijuna eura. Propast privatizacije grčkog plinskog monopolista upozorava da kupca na tržištu može naći samo tvrtka koja nešto vrijedi i ima budućnost.

DEPA je monopolist na grčkom tržištu, ali ima velikih problema s likvidnošću i nagomilana potraživanja. Ruski je ponuđač u više navrata dolazio u Atenu kako bi dobio jamstva da će moći naplatiti 380 milijuna eura potraživanja od grčkih tvrtki koje su dužne DEPA-i.

Ispostavilo se da niti ustupci koje je učinila vlada nisu bili dovoljni da se Gazprom odluči na kupnju rizične kompanije. U Grčkoj su se pojavile i tvrdnje da je za odustajanje Rusa kriva zapravo Europska Unija koja iz političkih i strateških razloga nije željela da ruski div postane vlasnik plinske monopolističke kompanije u Grčkoj. Navodno ni Amerikanci nisu bili zadovoljni planom grčke vlade da DEPA-u proda Rusima. Ali, niti jedna zapadna kompanija nije pokazala ozbiljan interes za kupnju grčke plinske tvrtke.

Otpor privatizaciji

Kada je zbog krize i silnih dugova grčka vlada odlučila krenuti u prodaju državne imovine, javili su se otpori tom planu i optužbe da se rasprodaje obiteljsko srebro. Jednako kao što se već godinama u Hrvatskoj pruža otpor svakoj prodaji državne imovine.

Najava privatizacije Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke stigla je na samom početku mandata ove Vlade, dakle prije godinu i pol dana. Natječaj za izbor konzultanta za privatizaciju raspisan je sredinom prošle godine.

Vladin je cilj prodati 50 posto dionica Croatia osiguranja uz naknadnu dokapitalizaciju tvrtke, a da pri tome država ostane vlasnik 25 posto plus jedne dionice.

U slučaju HPB-a, Vlada želi prodati 51,4 posto državnih dionica, također uz dokapitalizaciju banke. Od prodaje udjela u tim dvjema državnim tvrtkama, proračun bi prema Vladinim planovima trebao zaraditi oko dvije milijarde kuna.

Iako se lani dosta govorilo o interesu Europske banke za obnovu i razvoj da kupi HPB, već nekoliko mjeseci to se više ne spominje kao opcija. Potom su glavni kandidati za kupnju HPB-a bili domaći mirovinski fondovi, ali ni priča s njima nije daleko odmaknula. Zapravo, ozbiljnog ponuđača za HPB još nema. Situacija oko Croatia osiguranja je bolja jer se uz slovenski Triglav i poljski PZU kao potencijalni kupac sada spominje i rovinjska Adris Grupa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 05:10