‘Opskrba vodom je ugrožena, rizik od velikih poplava visok, ovo su tri stvari koje moramo osigurati‘

Živimo u doba žestokog globalnog natjecanja. Natječemo se za pristup energiji, sirovinama, novim tehnologijama. U tom kontekstu moramo početi razmišljati drukčije i kad je riječ o pristupu vodi. Vodu više ne možemo uzimati zdravo za gotovo. Riječ je o strateškom resursu nužnom za našu sigurnost. Međutim, voda je pod golemim pritiskom. Sve je više poplava i suša. Kvaliteta vode pogoršava se zbog onečišćenja i klimatskih promjena. Od kopna do oceana, naš hidrološki ciklus je narušen. Istodobno, voda je u središtu zelene tranzicije i konkurentnosti Europe. Potrebe za vodom sve su veće. Ona je primarni resurs koji se upotrebljava za proizvodnju zelenog vodika. Proizvodnja baterija iziskuje veliku količinu vode. Podatkovnim centrima potrebni su milijuni litara vode kako bi se potaknulo naše digitalno gospodarstvo.

Zato, kao prva povjerenica zadužena za vodu, namjeravam uvrstiti vodu među glavne prioritete Europske komisije. Ove godine predstavit ću strategiju EU-a za vodu. Kao prvi korak analizirali smo stanje rijeka, poplave i morska područja u državama članicama kako bismo mogli utvrditi probleme i zajedno tražiti rješenja.

Nalazi iz izvješća su jasni. Naše su vode onečišćene, i slatke voda i mora. Opskrba vodom je ugrožena. Rizik od velikih poplava je visok. Manje od 40 % tijela površinskih voda u EU-u u dobrom je ekološkom stanju, odnosno pokazuje niske razine poremećaja uslijed ljudskih aktivnosti. A tek nešto više od 25 % njih dobrog je kemijskog stanja, odnosno s razinama opasnih tvari ispod relevantnih pragova. Živa i druge toksične onečišćujuće tvari glavni su izvor kontaminacije. PFAS-i, poznati kao "vječne kemikalije" koje je vrlo teško ukloniti iz okoliša, u vodama također izazivaju veliku zabrinutost javnosti u mnogim državama članicama.

Iako je u posljednjih nekoliko godina u Europi postignut određeni napredak, još je mnogo posla pred nama. Nema jedinstvenog pristupa upravljanju vodom koji bi odgovarao svim aspektima i okolnostima. Svaka se zemlja nalazi u različitoj situaciji. U Hrvatskoj se upravljanje vodama poboljšalo, ali su površinske vode i dalje znatno onečišćene i tek 33 % njih u dobrom je ekološkom stanju. Podzemne vode uglavnom su u dobrom stanju. Problemi u sredozemnim regijama različiti su od onih u Skandinaviji. Onečišćenje se razlikuje ovisno o lokalnom učinku različitih gospodarskih sektora. Međutim, sve države članice moraju činiti više kako bi zaštitile svoje vodne sustave, osigurale učinkovitost potrošnje vode, riješile problem onečišćenja, ublažile klimatske promjene i poboljšale upravljanje rizicima od poplava.

Na temelju izvješća objavljujemo javni poziv na očitovanje. Uvjerena sam da naši građani, poduzeća i javna tijela mogu dati brojne inovativne ideje koje možemo iskoristiti i uključiti u strategiju EU-a za vodu, koju ćemo pokrenuti kasnije ove godine. Naši su ciljevi jasni.

Kao prvo, obnoviti i zaštititi ciklus vode. Za to su nam potrebni uključivo upravljanje, najmodernija infrastruktura i prirodna rješenja uz više javnih i privatnih sredstava.

Drugo, poticati konkurentno i kružno vodno gospodarstvo EU-a. U Europi se nalaze mnoga inovativna poduzeća u području vodne tehnologije, a 40 % patenata za upravljanje vodama proizvodi se u EU-u. Moramo iskoristiti taj potencijal na domaćem tržištu i na globalnim tržištima.

Treće, osigurati čistu vodu za sve. Svima je potrebna čista voda: građanima, poduzećima, industriji, poljoprivrednicima... I svi se moraju potruditi kako bismo smanjili nestašicu vode, postigli sigurnost opskrbe vodom i učinili svoju vodnu industriju konkurentnijom.

U globalnoj utrci za resursima Europa mora preuzeti vodeću ulogu u prijelazu na društva koja pametno upravljaju vodom.