NAČIN ŽIVOTA

OPASNA KINESKA LJUBAV PREMA MESU EGZOTIČNIH ŽIVOTINJA Zabrana konzumacije u suprotnosti je s njihovom tradicijom

Piše:

Objavljeno: 10. travanj 2020. 02:17

Antonio Pisacreta/Ropi / Zuma Press / Profimedia

Nakon povratka iz Njemačke, posjetitelj iz Kine s oduševljenjem izvještava koliko je velik "izbor psećeg i mačjeg mesa" u njemačkim supermarketima. Nažalost, nije primijetio da je završio u odjelu za hranu za kućne ljubimce. Ovaj vic se često prepričava u interkulturalnoj razmjeni između Kine i Njemačke, potvrđuje jednu od mnogih predrasuda koje Nijemci imaju o Kinezima.

Taj dojam nije potpuno pogrešan, ali pseće meso nije na jelovniku u cijeloj zemlji i nikako u svim restoranima. Psi se uglavnom uzgajaju posebno, nalaze se na jelovnicima mahom regionalnih kuhinja. Ali otkako su psi i mačke postali sve popularniji kao kućni ljubimci u kineskim obiteljima, kritika "konzumiranja najboljeg prijatelja" sve je glasnija. Na primjer u Yulinu, gradu na jugozapadu Kine - ondje se od 2009. svake godine održavao "Festival psećeg mesa", što je redovito izazivalo prosvjede boraca za prava životinja. Godine 2017. gradsko vijeće Yulina zabranilo je prodaju psećeg mesa. Međutim, udruženja za zaštitu životinja i dalje registriraju slučajeve trgovine i konzumiranja. To ukazuje na problem: zakoni su jedno, a njihova implementacija nešto posve drugo.

Zabrana trgovine divljim životinjama

Nakon izbijanja pandemije koronavirusa u kineskoj provinciji Hubei kineska je vlada krajem veljače po hitnom postupku zabranila lov, transport, trgovinu i konzumaciju divljih životinja. To se ne odnosi na "etablirane životinjske vrste", poput golubova i zečeva. Znanstvenici smatraju da su šišmiši glavni prijenosnici koronavirusa, piše portal Deutsche Welle.

Činjenica da se virusi s divljih životinja sve više prenose na ljude nije ništa novo, niti nešto što je specifično samo za Kineze. Još 2008. njemački virolog Christian Drosten otkrio je nakon epidemije SARS-a da koronavirus imaju i šišmiši u Njemačkoj.

Guangzhou, China -

Forbidden Fruit

'Turtle Meat can cure cancer!'- Such traditional wisdom is widespread in Guangzhou, whose markets stock exotic and endangered animals destined for restaurant menus, pharmacists and pet cages. However a movement of nascent NGOs such as the South China Nature Society, run by student conservationists, is challenging centuries of ancient wisdom by trying to change consumer appetites in South China.

Guangzhou is the richest and most powerful city in southern China, with a keen taste for exotic animals and plants, seen as extreme even in other regions of China.

The main reason for this is 2,000-year-old Traditional Chinese Medicine that lists curative qualities in thousands of rare and exotic animals, such as the Sumatran Tiger. It is often the case, that the more rare the animal the greater the affect.

The pursuit of these traditions is the driving force behind the billion USD illegal wildlife network; the worlds third largest elicit trade, surpassed only by arms and drugs. The network activity intensifies in South East Asia home to rich biodiversity, well developed transport infrastructures, high profit margins and lax law enforcement, a haven for wildlife smugglers.

February 2009 - Vietnamese authorities recently seized a record haul of smuggled wildlife including two tons of Tiger Bones, Bear Paws and Gall Bladders. The destination was China where Tiger bones can fetch up to ,000.

One may of thought that the rise of Guangzhou's economy and subsequent education would have reduced the consumption of endangered animals, but quite the opposite. Rising incomes have allowed more consumers to indulge in exotic foods once considered exclusive delicacies for the rich. The consumption of these endangered animals have now become a symbol of Guangzhou's new wealth.

A recent poll taken in Guangzhou found that half the population had eaten wildlife, Snake being named as the favorite of half of those surveyed. A popular saying here has it people in Guangzhou will eat anything with fours legs accept a chair, anything that flies accept a plane and anything in water except a boat

The greatest defense of animal rights to date was during the S.A.R.S outbreak in 2003, consumption dropped out of public fears about the risk of contracting SARS from wild animals. The demand for civet cats decreased so much that 141 farms released 4,000 of the animals into the wild. Bird Flu later added to this concerns. In recent years consumption has recovered.

In the latest line of defense stands, the South China Nature Society (S.C.N.S) a young band of four university graduate conservationists.

Established in February 2008 by Feng Minghe under the guidance of NGO - Green Eyes China. S.C.N.S face the mammoth task of challenging centuries of Chinese wisdom in an international hub of exotic wildlife trade.

Alex Thomas/Exclusivepix media / Exclusivepix / Profimedia

Problem je što je kontakt između divljih životinja i ljudi sve veći zbog konzumiranja njihova mesa ili uništavanja staništa na kojima žive. Elizabeth Maruma Mrema, glavna tajnica Konvencije UN-a za biološku raznolikost, za engleski list The Guardian kaže da međunarodna zajednica treba inzistirati na tome da se tržnice na kojima se prodaju divlje životinje zatvore u cilju "sprečavanja budućih pandemija". Kina nije jedini primjer. Ebola u zapadnoj Africi ili virus NiV u Maleziji također su s divljih životinja prešli na ljude.

Protiv tradicije

Ali takve mjere su u suprotnosti s kineskom tradicijom. Da su divlje životinje popularne u kineskoj kuhinji znamo još iz vremena filozofa Mengzija. Ugledni nasljednik Konfucija živio je u trećem stoljeću prije Krista. U svojim filozofskim spisima razmišljao je o tome kako se teško opredijeliti: "Ja volim ribu, a volim i medvjeđe šape. Ako moram birati, radije ću ostaviti ribu i uzeti medvjeđe šape".

Medvjeđe šape po kineskoj tradiciji spadaju u specijalitet "Osam blaga". Životinje i biljke koje se koriste u spravljanju "Osam blaga", ali i mnoge druge, su tisućama godina smatrane ljekovitima u tradicionalnoj kineskoj medicini (TKM). Konvencionalna medicina je samo nekima od tih "lijekova" mogla dokazati učinkovitost.

-->

Oni koji upražnjavaju TKM daju tim supstancama obećavajuća imena u reklamne svrhe. Na primjer, izmet šišmiša se zove "Ye Ming Sha", otprilike "pijesak s blagom koji svijetli noću". Tradicionalni iscjelitelji nisu mogli znati da životno opasni virusi vrebaju u izmetu. Općenito vrijedi pravilo: što je teže doći do takvog “blaga”, to je njegova popularnost veća. To pokazuje, na primjer, nelegalna trgovina rogom nosoroga.

Lovci i glad

To što je konzumacija divljih životinja u Kini postala društveno prihvatljiva, Kina duguje posljednjoj carskoj dinastiji Qing (1644.-1919.). Ona je iz svoje domovine Mandžurije donijela raznu divljač u kinesku kuhinju, kaže kineski etnolog Wei Shuihua, koji je napisao knjigu o konzumiranju proizvoda od divljači. On je u knjizi objavio citate iz romana "San Crvene sobe" iz 18. stoljeća u kojem piše da je na jednom svečanom objedu povodom dolaska proljeća konzumirano 30 jelena, 50 moškavaca, 50 srna, 20 divljih svinja, 20 divljih koza, 20 pari medvjeđih šapa, 50 kilograma morskog krastavca, 50 srnećih jezika, 10 kilograma jelenjih tetiva i još puno toga.

Yulin, CHINA - June 17 2015: (EDITORIAL USE ONLY. CHINA OUT) A man is selling dogs at Dongkou Market. The controversial annual dog meat-eating festival will be held on the summer solstice (June 21) in Yulin, Guangxi Zhuang autonomous region, when a mass of dogs are likely to be slaughtered and served as hotpots with litchis and strong liquor./SIPAASIA_120102/Credit:SIPA ASIA/SIPA/1506181205, Image: 250251900, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: SIPA ASIA / Sipa Press / Profimedia

SIPA ASIA / Sipa Press / Profimedia

Nakon osnivanja Narodne Republike Kine 1949. ovu zemlju je pogodila trogodišnja suša. Potom su uslijedile fatalne političke odluke pod vladavinom Mao Ce-tunga, zbog kojih je 45 milijuna ljudi umrlo od gladi, piše Deutsche Welle.

Kraj siromaštva

Siromaštvo u Kini je počelo nestajati tek posljednjih 30 godina, kao rezultat brzog gospodarskog rasta. Ali s povećanjem blagostanja sve se više konzumiraju i divlje životinje. To je statusni simbol. Postoje jake tvrtke na tržištima koje trguju egzotičnim životinjama.

Kad je posebna zona Šenžen najavila zabranu konzumiranja mačjeg i psećeg mesa od 1. svibnja ove godine, na društvenim mrežama su učestale kritike, prije svega od proizvođača psećeg mesa. Jedan od njihovih argumenata: grad Šenžen se time odriče suštinskog dijela kineske gastronomske kulture.

Vezane vijesti