DANI ODLUKE

‘Oni žele da ih Kijev moli za milost! Dva su razloga zašto bi Rusi mogli odbiti primirje, a i Putin i Trump su sada pod pritiskom‘

Proteklih nekoliko tjedana i mjeseci Moskva je uvijek govorila da ne želi privremeno primirje

Ruska vojska posljednjih dana osobito napreduje u Kursku

 Sergey Bobylev/sputnik/profimedia

Hoće li Rusija prihvatiti prekid vatre? Teško je reći jer tijekom proteklih nekoliko tjedana i mjeseci Moskva je uvijek govorila da ne želi privremeno primirje, piše Ivor Bennett, dopisnik Sky Newsa iz Moskve.

Umjesto toga, poziva se na dugoročni mirovni sporazum koji bi se uhvatio u koštac s onim što vidi kao "korijenske uzroke" sukoba.

U razmišljanju Moskve, "korijenski uzroci" znače zapadnu agresiju i širenje NATO-a prema istoku. Čineći to dosljednim kriterijem za mir, Rusija je pokušavala osigurati smirivanje vlastitih sigurnosnih zabrinutosti u slučaju potpisivanja konačnog sporazuma.

Mislim da je to također način legitimiranja invazije punog opsega, za koju Rusija tvrdi da je učinjena kako bi zaštitila građane u istočnoj Ukrajini kao rezultat nepoštivanja sporazuma iz Minska, tvrdi dopisnik Sky Newsa.

PROČITAJTE VIŠE ‘Ovo je potencijalna točka preokreta u ratu! Rusi su sada pod velikim pritiskom, mogli bi nas sve iznevjeriti...‘

image

Donald Trump

Mandel Ngan/Afp

Sporazumi iz Minska bili su sporazumi o prekidu vatre potpisani između Kijeva i separatista koje podržava Rusija u Donbasu 2014. i 2015. Obrazloženje Moskve je da se Kijevu ne može vjerovati da će se pridržavati primirja. Ali, Rusija to uglavnom govori kako bi ojačala vlastiti narativ oko sukoba - da je ona žrtva koja vodi obrambeni rat.

Uvjerljiviji razlog zašto Rusija daje prednost trajnom dogovoru umjesto privremenom jest to što su ukrajinske snage u povlačenju. Pauza u borbama bi im dala vremena da se pregrupiraju, pa zašto bi Moskva pristala? Žele da Kijev moli za milost kada je riječ o pregovaračkom stolu, kako bi trajni dogovor bio u potpunosti u korist Rusije.

Međutim, problem za Vladimira Putina je taj što sada mora dokazati da je spreman provesti ono što govori. Kako bi pridobio naklonost Donalda Trumpa, Kremlj je bio dosljedan u pokušajima da sebe predstavi kao mirotvorca, a Ukrajinu kao ratnog huškača.

To je funkcioniralo sve do ove točke, dok je Amerika sve više stajala na stranu Rusije. Ali sada, odjednom, Kijev traži da Moskva dokaže da misli ozbiljno, piše Ivor Bennett za Sky News.

Nakon američko-ukrajinskog dogovora Rusija bi mogla biti pod pritiskom

"Loptica je sada na ruskoj strani", rečenica koju je prvi izgovorio američki državni tajnik Marco Rubio, a potom ponovila još nekolicina zapadnih državnika pokazuje da bi se Rusija nakon američko-ukrajinskog dogovora mogla naći pod pritiskom, piše BBC.

"Sjedinjene Države će poručiti Rusiji da je ruski reciprocitet ključ za postizanje mira", možda je i ključna rečenica iz zaključaka američko-ukrajinskih razgovora u Džedi.

Posljednjih tjedana mnogo se čulo o tome što Donald Trump očekuje od Ukrajine i kakve je instrumente Bijela kuća spremna upotrijebiti da Kijev ‘pokori‘ svojoj volji. Sada je, čini se, došlo vrijeme da se ispitaju i ruske namjere. I to javno.

Trumpovi odnosi s Vladimirom Putinom dosad su bili tajnoviti, bez očitih znakova pritiska kakvima je bio izložen Volodimir Zelenski.

Današnja zajednička američko-ukrajinska izjava ne implicira da je Trump iznenada promijenio stav prema Zelenskom, kaže BBC. Njihov je odnos trnovit, što je rezultat dugogodišnjeg međusobnog nepovjerenja.

No, nedavni sukob u Bijeloj kući sada je u drugom planu. S trenutnim nastavkom američke razmjene obavještajnih podataka i sigurnosne pomoći Ukrajini, Rusija je ta koja sada možda osjeća pritisak.

Doduše, pod pritiskom je donekle i Donald Trump. Sada i on mora dokazati da će ga Putin poslušati, kao što je više puta tvrdio. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. ožujak 2025 22:42