KORONA-TURIZAM

Omiljena party destinacija se pretvorila u otok duhova: Ne želimo pijane turiste, ali ni ovakav mir

Većina hotela na otoku Mallorci je zatvorena, plaže su prazne. Na Kanarskim otocima je drugačije. No sve ima prednosti i nedostatke
Ilustracija
 Jaime Reina/AFP

Čuvar plaže na poznatom Ballermannu trenutno nema puno posla. Spasilac na legendarnoj Balneario 6 mora samo na oku imati troje djece koja na jesenskom suncu uživaju u valovima. Vjetar po pustoj plaži nosi pojas za neplivače koji je netko zaboravio. To je tužno stanje izazvano koronom na otoku duhova Mallorci, piše Deutsche Welle.

Zapravo bi ovaj Nijemcima najdraži otok morao u listopadu biti pun turista, jer u drugoj polovici mjeseca većina njemačkih saveznih pokrajina ima jesenske školske praznike i mnogi ih obično koriste da bi još jednom uživali u suncu i moru. „Nisam vidjela gotovo nikoga“, kaže Beatrice Ciccardini, šefica obližnjeg bara „Zur Krone“. Trenutno je „lošije nego u normalnim godinama zimi“.

Hotelijeri i gastronomi na Mallorci su prošlog vikenda sa zavišću gledali na Kanarske otoke. Tamo su uspjeli donekle držati širenje koronavirusa pod kontrolom pa ih je Njemačka skinula s popisa rizičnih područja. Gotovo istovremeno je i Velika Britanija dala zeleno svjetlo za Kanarske otoke. A i izvanredno stanje sa zabranom izlaska noću koje je u nedjelju proglasila španjolska vlada vrijedi za sve, samo ne za Kanarske otoke. Nakon višemjesečne stanke tamo su u subotu i nedjelju ponovo slijetali zrakoplovi puni turista. Novine „El Mundo“ govore o „navali“, osobito Britanaca. „Veseli me vidjeti ovakav promet ovdje“, izjavio je jedan zaposlenik zračne luke Las Palmas na Gran Canariji za novine „La Provincia“. Vesele se naravno i turisti. Španjolska televizija je razgovarala s jednom majkom iz Velike Britanije. „Stigli smo sinoć. Zrakoplov je bio pun i svi jako veseli. I svi naravno s maskama.“

Daleko do otvorene trgovine

Na Mallorci je potpuno drukčije, pripovijeda gospođa Ciccardini, Švicarka sa španjolskim državljanstvom, koja ovdje živi od 1976. „Kad sam ja došla na ovaj otok ni cesta uz plažu nije bila asfaltirana, ali je bilo više života nego sada." Njezina gostionica je jedna od malobrojnih koje su još otvorene. Kaže da je promet oko 20 posto onoga što je imala prije pandemije.

Inače sezona na Mallorci traje do početka studenoga. Sredinom listopada obično zatvaraju prvi hoteli, restorani i barovi. Ove godine je sve drukčije. „Moramo ići jako daleko da bismo uopće našli neku otvorenu trgovinu“, kaže Christian Guirsch. Ovaj Luksemburžanin je došao s tri prijatelja. Oni su među malobrojnim turistima ovdje. „Naša vlada nije izdala upozorenje da se ne putuje u Španjolsku“, kaže Guirsch. „Ima i nekoliko Nijemaca koji su na Mallorcu doputovali zaobilazno, preko Luksemburga."

Od sredine listopada barovi i restorani na Mallorci smiju ponovo otvoriti, ali diskoteke ne smiju. Na jednom uglu stoji nekoliko uličnih trgovaca koji željno čekaju turiste. „Pijemo kavu, razgovaramo i onda opet idemo kući. Tako činimo svakoga dana. Ništa drugo nam ne preostaje", kaže jedan od muškaraca.

Prilika za promjenu na bolje

Mario Gross šeta niz ulicu ispred zatvorene kultne diskoteke „Bierkönig“. „Ovdje se ništa ne događa“, kaže on. Već šest godina ovaj Nijemac iz Mannheima živi na Mallorci. „Radio sam na PR-području, dijelio letke. Uvijek je bilo posla i dobre zarade.“ Danas on živi od naknade za nezaposlene i socijalne pomoći. Pa ipak, povratak u domovinu za njega ne dolazi u obzir. „Čekam na poboljšanje stanja.“

Juan Ferrer bi mogao profitirati od pandemije. Pet godina se borio protiv pijanih turista. Ovaj vlasnik šest restorana pokrenuo je Inicijativu Palma Beach koja se zauzima za bolju kvalitetu ponude na Playi de Palma. „To je turbo-efekt za promjenu. Svi se moraju nanovo orijentirati." Ipak dodaje: „Takav mir kao sada ne želimo nikada.“ Oni žele ostati područje na kojem se turisti zabavljaju. Turisti bi se trebali zabavljati, „ali ne tako da se sunarodnjaci moraju sramiti za njih.“

Ferrer naglašava da je Playa de Palma sigurno područje. „Ovdje nikad nije bilo neko žarište zaraze. Bilo je pogrešno cijelu Mallorcu označiti kao rizično područje. Razlog za to je i loša komunikacija između zemalja. Ali, Ferrer ipak priznaje da Kanarski otoci mogu biti uzor u borbi protiv koronavirusa.

I priroda se oporavlja od masovnog turizma

Beatrice Ciccardini ne želi čuti za zavist. „Mi ne znamo za zavist. Veselimo se za svakoga tko uspijeva preživjeti“, kaže ona. I navodi pozitivan efekt izostanka turista - noćni mir. „Po prvi put mogu prospavati cijelu noć.“

U idili na Balearima ne uživaju samo ljudi. I ptice su profitirale od lockdowna u prvoj polovici godine, kaže Jaume Vinyas, glasnogovornik španjolskog ministarstva za zaštitu okoliša. Na otočiću Na Guardis vor Colònia de Sant Jordi gnijezde se po njegovim navodima 184 para sredozemnih galebova. Prije toga je posljednje gnijezdo zabilježeno 2016. godine.

Ali, ako se masovni turizam vrati već sljedeće godine brzo će nestati užitka za životinje. „Tri mjeseca lockdowna je za ljude jako dugo, ali za trajnu promjenu stanja okoliša to je prekratko vrijeme", kaže Vinyas, piše Deutsche Welle.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 00:30