Od trideset okruga s najmanjim brojem fakultetski obrazovanih 27 ih je glasalo za Brexit...

Velika je Britanija odmjesečarila u Brexit. Razgovor kojeg je konzervativna stranka vodila sama sa sobom od ostavke Geoffreya Howea 1990. uspio se proširiti na ostatak zemlje i izvesti je iz Unije. Olako obećanje dano iz taktičkih razloga 2013. kako bi se vratila stranačka stega u uvjetima koalicijske vlade, spojeno s procjenom o vrlo niskoj mogućnosti većinske konzervativne vlade nakon izbora 2015., neupitno je krajnji uzrok britanskog izlaska.

Cameronu je razmjerno kasno postalo jasno da se o tom pitanju ipak mora principijelno postaviti, iako je došao na čelo Torijevaca 2005. s idejom da od Europe ne čini izbornu platformu, koja na tri dotadašnja uzastopna opća izbora nije bila top tema za glasače nego jedino za sve veći broj konzervativnih zastupnika.

Dakle, ako je konačni uzrok bilo višegodišnje Cameronovo taktiziranje tim pitanjem kako bi popravio stranački menadžment, neposredni uzrok Brexita je definitivno Jeremy Corbyn i njegovo mlako, nejasno i slabo vođenje laburističke stranke u kampanji o referendumu. Pogled na mapu Velike Britanije jasno pokazuje otkud je došla potpora Leave taboru.

Funta je nakon naglog porasta u četvrtak prvi udarac dobila u trenutku kada je tradicionalno laburistički Sunderland glasao za izlazak. Od trideset okruga s najmanjim brojem fakultetski obrazovanih 27 ih je glasalo za Brexit. Znakova za takav ishod bilo je napretek. U 2015. UKIP bilježi upravo najveći porast ne na uštrb konzervativnih glasača nego upravo laburističkih i to na sjeveru.

Corbyn ne može reći da toga nije bio svjestan. Jasno je koje je pitanje natjeralo dio laburističkih glasača da se prebace UKIP-u 2015. - imigracija. Dakle, laburiste nije smjelo iznenaditi da se porast potpore za Leave počeo javljati tek kada su Brexiteri nakon dva mjeseca za njih bezuspješnih rasprava o ekonomiji početkom kampanje nametnuli temu imigracije i straha od poplave stranaca (80 miljuna Turaka je u jednom trenutku bilo spremno ući u UK po Borisu Johnsonu).

I ako u tom trenutku, početkom svibnja, dvije trećine laburističkih glasača u Velikoj Britaniji još uvijek nije znalo koji je stav njihove stranke o Brexitu, je li za ili protiv, onda je čelništvo te stranke jasno odgovorno i stoga bi Corbyn morao dati ostavku. On je izgubio kredibilitet ne samo u od Brexitera prezrenoj urbanoj eliti, nego i u tradicionalnom rezervoaru laburista, nekadašnjim industrijskim dijelovima sjevera Engleske.

Autor teksta je Tin Radovani, jedan od stratega BBC-ja koji tamo radi već 22 godine.