Nakon što sam izabran za predsjednika Europskog vijeća, odlučio sam da ću svake godine posjetiti svaku od država članica i bilateralno se sastati sa svim europskim čelnicima i čelnicama. Te su razmjene prvenstveno prilika da saslušam članove i članice Europskog vijeća i da bolje shvatim što zabrinjava njih i građane i građanke koje predstavljaju te da doznam koji su njihovi prioriteti i očekivanja. Ujedno sam u mogućnosti iznijeti svoje stajalište o budućim izazovima i prilikama za našu Uniju. Navedeni se posjeti odvijaju na početku političke sezone, pružaju jedinstven sveobuhvatan pregled stanja naše Unije i pomažu osigurati da se rad Europskog vijeća i dalje temelji na stvarnosti, prioritetima i težnjama na razini Europe.
Jedna je od glavnih značajki europske integracije ta da su njezine najopipljivije koristi često neprimjetne upravo zato što su postale dio naše svakodnevice. Lako prelazimo granice. Koristimo jedinstvenu valutu od Lisabona do Helsinkija i od Dublina do Atene. Imamo zajedničke standarde kojima štitimo naš okoliš, zdravlje i kvalitetu života. Podupiremo jedni druge u odgovoru na prirodne katastrofe, kao što smo to činili tijekom razornih šumskih požara ovog ljeta, ali i u odgovoru na izvanredna stanja u području javnog zdravlja i druge zajedničke izazove. Kad putujemo Europom, ostajemo povezani s obitelji i prijateljima ne razmišljajući pritom o naknadama za mobilni roaming. Ono što je u našem svakodnevnom životu postalo uobičajeno zapravo je rezultat desetljeća zajedničkog europskog pothvata.
To je čvrst temelj za nastavak izgradnje Europe. U današnjoj geopolitičkoj stvarnosti snažnija, otpornija i autonomnija Europa važnija je no ikad prije.
Zato gradimo Europu obrane: radi jačanja naše sposobnosti odvraćanja prijetnji, zaštite naših građana i građanki i, u konačnici, ponovne uspostave mira na našem kontinentu koji je narušen aktualnom ruskom agresijom na Ukrajinu. EU je postavio cilj da do 2030. odlučno osnaži obrambenu pripravnost Europe jačanjem europske obrambene industrije, smanjenjem strateških ovisnosti i zajedničkim razvojem prioritetnih vojnih sposobnosti. Presudno je da se nužno ponovno naoružavanje Europe provodi zajednički, da se pritom izbjegne udvostručavanje i rasipanje te da se tim nezapamćenim nastojanjima ponajprije jačaju kolektivna sigurnost i obrana Europe u cjelini.
Za izgradnju strateške autonomije Europe potrebno je i konkurentnije gospodarstvo. Stoga Europska unija olakšava poslovanje tako što smanjuje birokraciju, mobilizira privatna ulaganja kako bi se poduzećima pomoglo da rastu i inoviraju, radi na dovršetku jedinstvenog tržišta, jača lance opskrbe i diversifikaciju trgovinskih odnosa te istodobno osigurava pristup kritičnim sirovinama i priuštivim, čistim i domaćim izvorima energije. Programom „Jedna Europa, jedno tržište” koji je dogovorilo Europsko vijeće utvrđuju se konkretni ciljevi koje u tim područjima treba ostvariti do kraja 2027. Riječ je o geopolitičkom imperativu, a u konačnici i o omogućivanju priuštivijeg života građanima, stvaranju uvjeta za više visokokvalitetnih radnih mjesta i poboljšanju otpornosti europskoga socijalnog tržišnog gospodarstva.
Obrana i konkurentnost, zajedno s proširenjem EU-a i našom aktualnom potporom Ukrajini, bit će visoko na dnevnom redu dok se tijekom ovogodišnjeg obilaska glavnih gradova sastajem s europskim čelnicima i čelnicama.
Među važnim odlukama koje ove godine moramo donijeti, jedna ima prioritet: do kraja godine moramo postići dogovor o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru EU-a – našem dugoročnom proračunu za razdoblje 2028. – 2034.
Zašto se taj dogovor mora postići do kraja 2026.? Zato što će nam potom trebati oko godinu dana da u Bruxellesu i državama članicama uspostavimo potreban zakonodavni i administrativni okvir kako bismo osigurali neprekinuto izvršenje sljedećeg proračuna EU-a. Riječ je o dobrom planiranju. U protivnom postoji rizik od prekida u financiranju poljoprivrednika, poduzeća, studenata, istraživača i inovatora.
Sredstvima iz proračuna EU-a već se desetljećima podupire održiv i uključiv rast na cijelom našem kontinentu putem ulaganja u poljoprivredu, naše regije, istraživanja te zelenu i digitalnu tranziciju. To će se nastaviti. Osim toga, u proračunu se moraju uzeti u obzir prioriteti Europe koji se mijenjaju, a uključuju obranu, sigurnost i konkurentnost.
Kao i nacionalni proračuni, i proračun EU-a mora ostvariti svoje prioritete na temelju ograničenih sredstava. Većina proračuna financira se nacionalnim doprinosima država članica, koje moramo zadržati u razumnim granicama. Stoga će uravnotežen i ambiciozan paket novih zajedničkih resursa biti ključan dio općeg dogovora.
Ohrabren sam konstruktivnim dosadašnjim raspravama među čelnicima i čelnicama o višegodišnjem proračunu. Uvjeren sam da ćemo na kraju pronaći pravu ravnotežu za našu Uniju, naše građane i našu budućnost jer je to naša zajednička odgovornost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....