Obama i Medvedev: Smanjujemo broj nuklearnih glava dalekog dometa za trećinu

PRAG - Rusija i Sjedinjene Države potpisali su danas novi Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (START), prema kojem bi dvije svjetske sile smanjile broj nuklearnih glava dalekog dometa za trećinu.

Sporazum na više od 150 stranica u praškim su Hračanima potpisala dvojica predsjednika, Dmitrij Medvedev i Barack Obama .

Američki predsjednik rekao je da je potpisivanje sporazuma zaustavilo daljnje pogoršanje rusko-američkih odnosa, koji su najnižu točku nakon Hladnog rata dosegli prije godinu i pol, tijekom ruskog rata s Gruzijom.

- Zajedno, spriječili smo taj pad - rekao je Obama te istaknuo da dvije zemlje sada zajedno rade na tome da uvedu stroge sankcije Iranu .

“Novi START” predviđa smanjenje nuklearnog arsenala za trećinu.

, a do 2012. ni jedna ih ne bi smjela imati više od 1550. Uvode se i jasniji mehanizmi verifikacije smanjenja arsenala u odnosu na START I, koji je prestao vrijediti u prosincu, a koji su George H.W. Bush i Mihail Gorbačov potpisali 1991. , kada su dvije strane zajedno imale raspoređeno više od 19.000 strateških nuklearnih glava.

Novi sporazum ograničava i broj lansirnih rampi koje dvije zemlje smiju imati na po 800, a neće ih smjeti biti raspoređeno više od po 700. Sjedinjene Države ih sada imaju 798, a za smanjenje imaju sedam godina. Rusija pak njihov broj uopće ne mora smanjivati jer ih već sada ima manje od 600.

No, i nakon toga dvije će zemlje imati dovoljno oružja za međusobno uništenje, pa dio američke javnosti već tvrdi da je Obama izdao svoj ideal o svijetu u kojem nuklearnog oružja nema.

“Predsjednik Obama došao je u ovaj srednjovjekovni grad prošlog proljeća kako bi predstavio smjelu viziju ‘svijeta bez nuklearnog oružja’. Godinu dana kasnije vratio se ovdje u četvrtak kako bi potpisao sporazum s Rusijom koji zamišlja svijet s tisućama nuklearnih oružja”, piše New York Times.

Sporazum se, naime, odnosi samo na strateško nuklearno oružje dalekog dometa, a ni tu računica nije jednostavna. Nuklearne glave koje nose bombarderi ne računaju se, odnosno svaki se bombarder računa kao jedna nuklearna glava bez obzira na to koliko ih može nositi. Sporazumom nije obuhvaćeno niti 6700 nuklearnih glava koje Amerika čuva kao rezervu, a procjenjuje se da isti broj u toj kategoriji ima i Rusija. Nisu uključene ni nuklearne glave kratkog dometa, kojih SAD ima oko 500, od čega je 200 u Europi, a Rusija oko 2000, sve kod kuće.

No, i ovakvo smanjenje arsenala Obami će biti teško progurati kroz Senat, jer mu treba 67 glasova, dakle i glasovi republikanaca, koji već tvrde da je izdao sigurnost zemlje. Američki predsjednik danas je rekao kako je uvjeren da će Kongres sporazum ipak ratificirati, dok Medvedev takvih problema sa svojim parlamentom - nema.

Glavni američki pregovarač za START I, Linton Brooks, za AP je stoga rekao da će smanjenje nuklearnog arsenala novim sporazumom biti “skromno, ali ne posve trivijalno”. Jer, procjenjuje se da je stvarna važnost sporazuma u tome što su dvije zemlje uspostavile suradnju koja bi mogla rezultirati značajnijim smanjenjem naoružanja u budućnosti. U takvim, budućim pregovorima, Sjedinjene Države će pokušati postići i smanjenje nuklearnog oružja kratkog dometa, no to će biti teško jer Moskva takvo oružje smatra svojim osiguračem pred NATO-vim konvencionalnim snagama u Europi.

Ono što Rusiju brine jest i američki antiraketni štit u Europi, a njegov je status u novom sporazumu ostao nedorečen. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ovaj je tjedan upozorio da će se Moskva povući iz sporazuma ako procijeni da bi američki planovi za štit mogli biti prijetnja Rusiji.