NOVA RAZINA PRIJETNJE

NUKLEARNA UZBUNA NA DALEKOM ISTOKU: REPORTERKA JUTARNJEG U TOKIJU Na pomolu drastična promjena japanske politike nakon provokacija Sj. Koreje

Sjeverna Koreja ispalila je četiri balistička projektila čiji se domet procjenjuje na 1000 kilometara, a vrlo je vjerojatno riječ o raketama koje mogu nositi i nuklearnu glavu
 REUTERS

Sjeverna Koreja se ne smiruje. Već treći put ove godine - mjesečno jednom - ispalila je projektile prema Japanu.

Lansiranje balističkih projektila predstavlja novu prijetnju od Sjeverne Koreje, istaknuo je premijer Shinzo Abe nakon što se Japanom prolomila vijest da je Pjongjang opet lansirao balističke rakete. Projektili su lansirani, pojasnio je japanski ministar vanjskih poslova Fumio Kishida, sa zapadne obale Sjeverne Koreje i prošli su oko 1000 kilometara prije nego što su tri, od njih četiri, pala u isključivu ekonomsku zonu u Japanskome moru. I on je ponovio da je riječ o novoj razini prijetnje.

Provokacija

- To su postupci koji predstavljaju jasnu provokaciju sigurnosti regionalnih i međunarodne zajednice, uključujući Japan, i potpuno su neprihvatljivi. Činjenicu da su pali u japansku isključivu ekonomsku zonu shvaćamo kao direktnu i ozbiljnu prijetnju japanskoj sigurnosti - rekao je.

Zbog ustavnih ograničenja Japan se oko svoje sigurnosne politike prvenstveno oslanja na svog saveznika, Sjedinjene Američke Države, u sklopu njihova sigurnosnog sporazuma. No, sve ozbiljniji sigurnosni izazovi s kojima se Japan suočava u svom okruženju zahtijevat će neku vrstu značajnijeg angažmana, navode izvori s kojima je Jutarnji razgovarao. - Stav japanskog naroda se mijenja. Shvaćaju da se ne može samo čekati i vidjeti što će se dogoditi - rekao je jedan od dužnosnika japanskoga Ministarstva vanjskih poslova s kojim je Jutarnji imao prilike jučer razgovarati u glavnom gradu Japana.

Sjeverna Koreja, dakle, ne posustaje, nastojeći, očito, napraviti interkontinentalne rakete s nuklearnim glavama, sposobne ne samo pogoditi ciljeve u susjednoj Južnoj Koreji, nego i u Japanu te u nekim područjima Sjedinjenih Država u Tihom oceanu. Doduše, južnokorejski eksperti smatraju da je Sjeverna Koreja blizu ispunjenja tih “obećanja” te da bi već do 2020. godine mogla napraviti raketu sposobnu pogoditi cilj na kopnenom području SAD-a. Pretpostavlja se da bi Sjeverna Koreja mogla imati nuklearnih punjenja za čak 20 raketa kratkog i srednjeg dometa. Premda im je UN-ovo Vijeće sigurnosti svojom rezolucijom zabranilo nuklearne pokuse, Pjongjang se na te zabrane ne obazire.

Peking

Iako je Kina osudila ispaljivanje raketa te se protivi sjevernokorejskom nuklearnom programu (zbog toga je do kraja 2017. godine prekinula uvoz ugljena, njihove najvažnije izvozne sirovine), ipak je ispaljivanje “opravdala” napetostima na liniji Pjongjang - Seul - Tokio - Washington, prebacujući dio krivnje i na te zemlje. Ispaljivanje je očit prosvjed protiv vojnih vježbi Južne Koreje i SAD-a, objavila je i južnokorejska novinska agencija Yonhap.

No, to se može objasniti i napetim odnosima koje Kina trenutačno “njeguje” s novom američkom administracijom, pogotovo s predsjednikom Donaldom Trumpom, ali i činjenicom da Kina i dalje smatra da je u njezinu interesu opstanak režima u Sjevernoj Koreji, bez obzira na njegovo sad već u velikoj mjeri iracionalno ponašanje, nego njegov krah. U tom bi slučaju, boje se u Pekingu, na granicama dobili milijune izbjeglica, a u konačnici vrlo vjerojatno vojsku Južne - ujedinjene - Koreje.

Osudila EU

Rusija, koja također ima dobre odnose sa Sjevernom Korejom, ali ih je bitno ohladila u odnosu na razdoblje hladnog rata, osuđuje raketne “eksperimente”, smatrajući da režim u Pjongjangu sam sebi odmaže te ne čini ništa da se ukinu sankcije koje su zbog nuklearnog programa i uvedene. Oglasila se u konačnici i Europska unija, premda je to prostor na kojem strateški uopće nije aktivna. Šefica za vanjsku politiku Europske unije, Federica Mogherini, izrazila je “solidarnost” s dvjema državama. Dosta mlako i bez sadržaja.

Cilj je destabilizirati susjedstvo te postati globalna prijetnja

Obamin govor

1. Sjeverna Koreja ispalila je raketu u smjeru Japana 5. travnja 2009. godine, neposredno nakon govora tadašnjega američkog predsjednika Baracka Obame u Pragu koji je najavio i smanjenje američkog nuklearnog programa. Sjeverna Koreja je lansirala projektil za koji je tvrdila da je zapravo satelit, ali su američki stručnjaci utvrdili da je riječ o raketi dalekog dometa.

Trump i Abe

2. Sjeverna Koreja ispalila je projektile prema Japanu i 17. veljače ove godine, baš u trenutku kad su se američki predsjednik Donald Trump i japanski premijer Shinzo Abe opuštali nakon golfa i razgovora kojima su potvrdili da će SAD spremno pomoći Japanu u slučaju napada te ga dodatno naoružati. Trump je tim povodom rekao da će zaštititi Japan od mogućih sjevernokorejskih napada.

Thaad

3. Jučerašnje ispaljivanje raketa, smatraju analitičari, može se povezati s pokušajem hakerskog napada na sjevernokorejski nuklearni program. Pogotovo sada kad će se u Južnoj Koreji instalirati američki proturaketni štit THAAD (Terminal High Altitude Area Defense). Osim toga, Sjeverna Koreja se posljednjih tjedana našla u središtu bizarnog, ali opasnog skandala kada je nervnim bojnim otrovom VX u Maleziji ubijen Kim Jong-nam, brat Kim Jong-una. Malezija, jedna od rijetkih zemalja koja ima diplomatske odnose s režimom u Sjevernoj Koreji, zbog tog je slučaja protjerala sjevernokorejskog ambasadora, na što je Pjongjang odgovorio istom mjerom. Kim Jong-un objavio je da je Sjeverna Koreja blizu izrade balističkih raketa sposobnih dosegnuti teritorij SAD-a. Na svom Twitteru odmah je reagirao američki predsjednik Trump: “To se neće dogoditi!” (V. Vurušić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 16:05