Nove satelitske snimke otkrivaju - Rusija gradi golemi vojni kompleks 110 km od Finske: ‘Ovo nije za slanje vojske u Ukrajinu!‘

Nove satelitske snimke koje je pribavio finski javni servis Yle otkrivaju da je Rusija tijekom zime započela intenzivne građevinske radove u zatvorenom vojnom naselju Lupče-Savino, nedaleko od finske granice u Laponiji. Radi se o značajnom proširenju vojne infrastrukture u gradu Kandalakša, gdje se grade nove zgrade i postavljaju temelji za smještaj dviju vojnih brigada.

Radi se o izgradnji novog vojnog kompleksa za artiljerijsku brigadu i njezino osoblje, a planira se i stacioniranje inženjerijske brigade. Ovo područje dosad je služilo isključivo kao skladišni prostor, no sada postaje važna točka stalnog vojnog prisustva blizu granice s Finskom.

Prema riječima umirovljenog bojnika Marka Eklunda, stručnjaka za ruske oružane snage, razmjer radova pokazuje da Rusija želi trajno ojačati vojnu prisutnost na tom području. "Da je cilj samo slanje vojnika u Ukrajinu, ne bi bilo potrebe za ovakvom infrastrukturom", istaknuo je.

Lupče-Savino nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Kandalakše, oko 110 kilometara od finske granice. To područje važno je jer predstavlja najuži kopneni pojas koji povezuje Kolsku poluotok i ostatak Rusije, uključujući bazu za nuklearne podmornice. Gubitak tog "uskog grla", smatra Eklund, bio bi veliki sigurnosni rizik za Moskvu. Na terenu je iskrčeno 1,4 kilometra šume, proveden je veliki iskop, a tijekom zime izgrađeno je nekoliko novih objekata. U planu je gradnja još desetak zgrada. Uz to, obnovljeno je sedam napuštenih stambenih zgrada iz sovjetskog doba te izgrađena infrastruktura poput škole i kulturnog centra.

Novo vojno zapovjedništvo i tisuće novih vojnika

Osim u Murmanskoj oblasti, Rusija jača i prisutnost u Kareliji, gdje se osniva novi 44. armijski korpus s oko 15.000 vojnika. Većina opreme za tu postrojbu dolazit će iz velikog skladišta u Petrozavodsku, gdje su posljednjih mjeseci obnovljeni stari tenkovi i artiljerija iz sovjetskog razdoblja.

Prema Eklundovim procjenama, broj tenkova uz granicu s Finskom mogao bi se utrostručiti, a broj vojnika u novoosnovanom Lenjingradskom vojnom okrugu porasti na čak 100.000, u usporedbi s 30.000 koliko ih je bilo prije invazije na Ukrajinu.

Iako jedan dio aktivnosti služi za obnovu opreme i obuku vojnika za rat u Ukrajini, sve veći broj stalnih baza, opreme i vojnika uz granicu s Finskom ukazuje na dugoročnu vojnu strategiju.

"Prijetnja Finskoj zasad je političke naravi, ali ako se vojna sila gomila na samoj granici, tada je prijetnja i fizički bliža", zaključuje Eklund.

Rusija, podsjetimo, kao razlog za ove poteze ističe ulazak Finske i Švedske u NATO, a aktualne promjene potvrđuju da Moskva sada ima kapacitet za istovremeno vođenje rata u Ukrajini i jačanje vojne sile na sjeverozapadnim granicama.