Dionice europskih proizvođača čelika, koji čine oko 15% američkog uvoza, pale su u ponedjeljak ujutro u rasponu od 0,6 do 2,5 posto. "Glavni strukturni izazovi koji već postoje u njemačkom sektoru čelika mogli bi biti pogoršani carinama", Reuters prenosi analitičare njemačke DZ banke. Raspon pada vrijednosti bio je veći kod tvrtki u Republici Koreji, od 2,9 do 3,6 posto.
Dolar je porastao. Bloomberg upozorava kako rast američke valute, posljedica nametanja carina, šteti američkim proizvođačima što je u suprotnosti s Trumpovim programom. Prošli tjedan nije bila izložena očekivana koordinirana strategija koja bi vodila ostvarenju projekta slabijeg dolara.
Dodaju se postojećim carinama
Sve navedeno posljedica je najave Donalda Trumpa u nedjelju navečer da će u ponedjeljak objaviti nove carine, 25 posto na sav uvoz čelika i aluminija u SAD. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da će nove carine doći povrh postojećih carina na čelik i aluminij. Poslovni mediji upozoravaju na izostanak detaljnih informacija, primjerice kad bi carine stupile na snagu te hoće li uvoz iz Kine biti podvrgnut dvostrukom carinjenju budući da je sav uvoz iz te zemlje ocarinjen 10 posto od 1. veljače. Još jedan od slučajeva u kojima se Trump ponaša kao svemoćni vladar globalne trgovine. Bez ikakve odgovornosti.
Čelik u SAD dolazi iz Kanade, Meksika, Brazila, Kine, Republike Kine na Tajvanu, Republike Koreje i Njemačke. Kanada je glavni dobavljač aluminija, a slijede UAE, Meksiko i Republika Koreja. Većinom je riječ o američkim partnerima i saveznicima. Treba dodati da ekonomija SAD-a ostvaruje bolje rezultate nego EU u cjelini, o Njemačkoj i Francuskoj naosob da ne pričamo.
“Kanadski čelik i aluminij podržavaju ključne industrije u SAD-u od obrane i brodogradnje do automobila", objavio je kanadski ministar inovacija Francois-Philippe Champagne na platformi X. Dodajući: “Nastavit ćemo se zalagati za Kanadu, naše radnike i naše industrije."
Australija također poručuje da njezin čelik i aluminij osiguravaju radna mjesta u Sjedinjenim Državama.
"Sljedeći tjedan najavit ću recipročnu trgovinu kako bismo imali ravnopravan tretman s drugim zemljama", rekao je Trump u petak. Riječ je o prijetnji koja nije povezana s nedjeljnom za čelik i aluminij. "Ne želimo ni više, ni manje”, dodao je. Tim bi se potezom ispunilo Trumpovo predizborno obećanje o uvođenju carina na uvozne proizvode po jednakim stopama koje trgovački partneri nameću američkim izvoznim proizvodima. U nedjelju navečer pojasnio je da bi te carine mogao nametnuti u utorak ili srijedu. I u tom slučaju nije poznato kad i kolike bi se carine nametnule kome, ali je rekao da će stupiti na snagu “gotovo trenutačno”.
Američka trgovinski ponderirana prosječna carinska stopa iznosi oko 2,2%, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, u usporedbi s 12% za Indiju, 6,7% za Brazil, 5,1% za Vijetnam i 2,7% za zemlje Europske unije. Ovi podatci pokazuju postojeću razliku u carinskim stopama, ali otvorenije ekonomije potiču trgovinsku razmjenu (vidi slučaj Kanade i EU) i trebale bi voditi nižim cijenama. Razlika Sjedinjenih Država i EU je relativno mala, 0,5 posto, ali to Trumpa ne smeta da upravo u našoj Uniji vidi jednog od glavnih trgovinskih neprijatelja.
PROČITAJTE VIŠE Datum 3. veljače 2025. mogao bi se dugo pamtiti
Reuters piše da su financijska tržišta oprezna jer su u ponedjeljak stupile na snagu carine kojima je Kina odgovorila na Trumpov 10-postotni tarifni udar s početka veljače. Nakon razmjene priopćenja bilo je najavljeno da će Trump razgovarati s kineskim Predsjednikom Xi Jinpingom, ali službene obavijesti nije bilo. Otvorena su tako vrata trgovinskom ratu dvije najveće globalne ekonomske sile, a stanje trgovinskih odnosa EU i SAD-a također smjera put carinskog sukoba. Pariz i Berlin tvrde da je EU pripravan odgovoriti, Komisija navodi da još nije dobila službenu obavijest o dodatnim carinama. “Reagirat ćemo kako bismo zaštitili interese europske poslovne zajednice, radnika i potrošača od neopravdanih mjera”, poručuje Bruxelles.
Kanada i EU govore istim jezikom
Gotovo identičan rječnik reakcije Ottawe i Bruxellesa signalizira nastojanje dviju strana da formiraju što jedinstveniji stav prema američkom carinskom udaru. Kanadska ministrica trgovine Mary Ng bila je u subotu u Bruxellesu gdje je poručila kako je Sporazum o slobodnoj trgovini iz 2017. godine bio na korist objema stranama - bilateralna trgovina povećala 65 posto, a 2021. godine uspostavili su partnerstvo za sirovine. Cilj je ojačati ekonomske i trgovinske veze jer Kanada, zbog Trumpovog pritiska, nastoji diversificirati izvoz kako bi ove godine ostvario da polovica ne ide u SAD. Ng kaže da su na dobrom putu.
Tijekom prvog Trumpovog mandata, kad su oko njega postojali ljudi koji su ograničavali njegovo prečesto stihijsko odlučivanje, SAD je nametnuo carine na uvoz čelika (25 posto) i aluminija (10 posto) iz EU navodeći “zabrinutosti za nacionalnu sigurnost”. U doba administracije Joea Bidena carine nisu ukinute nego privremeno suspendirane.
PROČITAJTE VIŠE Esej Željka Trkanjeca: Kako je moguće da svijet Elona Muska vidi kao spasitelja?
“Uvođenje carina može biti strateško oružje u Trumpovim pregovorima ili početak duljeg trgovinskog rata. Gotovo polovicu uvoza u SAD čine sirovine i poluproizvodi namijenjeni američkim proizvođačima pa će te kompanije ili prebaciti povećane troškove na potrošače ili smanjiti marže ili potpuno prilagoditi nabavne lance”, objašnjava Stephen Dover, direktor u institutu Franklin Templeton.
Reuters zaključuje da Trump iznenadnim odlukama povećava kolebljivost tržišta i nesigurnost ulagača s malim izgledima za predah u danima koji dolaze i mnogo potencijala za iznenađenje od trgovine do geopolitike. Dodajem da tako izgleda Trumpovo zlatno doba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....