SUSRET U TOKIJU

Nova era diplomatskih odnosa Južne Koreje i Japana: održan prvi bilateralni sastanak od 2011.

Susret je dogovoren na inicijativu južnokorejskog predsjednika Yoon Suk-Yeola

Yoon Suk Yeol i Fumio Kishida

 Kiyoshi Ota/Afp

Južna Koreja i Japan ovaj su četvrtak u Tokiju održali prvi bilateralni sastanak od 2011., čime su i službeno obilježili novu eru diplomatskih odnosa svojih zemalja čija je suradnja proteklih desetljeća bila opterećena ostavštinom japanskog kolonijalizma s početka 20. stoljeća.

Susret je dogovoren na inicijativu južnokorejskog predsjednika Yoon Suk-Yeola koji je jačanje suradnje s Japanom svojim sunarodnjacima predstavio kao svojevrsnu geostratešku nuždu u jeku prijetećih izazova iz Pjongjanga i Pekinga. SAD je posebno oduševljen ovim summitom zato što unapređenjem odnosa svojih ključnih saveznika na Pacifiku okrupnjuje kapital za odgovor na širenje kineske zone interesa u jugoistočnoj Aziji.

Štoviše, američki predsjednik Joe Biden je susret Južne Koreje i Japana ocijenio kao "hrabar i vizionarski korak prema boljoj budućnosti njihovih nacija", a Yoon Suk-Yeolu je, kao inicijatoru summita, najavio i službeni posjet Bijeloj kući čime se još jednom potvrdilo da Seul intenzivno radi na jačanju svoje uloge na globalnoj pozornici.

Velik je to diplomatski uspjeh novog predsjednika Južne Koreje, bivšeg odvjetnika, kojem su kritičari na početku mandata najviše zamjerali upravo nedostatak vanjskopolitičkog iskustva. Najveća prepreka kvalitetnijoj suradnji Južne Koreje i Japana dosad je bila kompleksna povijesna ostavština. Japan je, naime, 1910. godine kolonizirao Korejski poluotok te je njime vladao do završetka Drugoga svjetskog rata, a u tom su razdoblju Japanci stotine tisuća Korejaca prisilili na rad u tvornicama i rudnicima dok su žene bile prodavane u bijelo roblje.

Unatoč tome što ožiljci te bolne prošlosti nisu više toliko svježi, Korejci ih nisu spremni oprostiti. Upravo zato je prošlotjedni prijedlog predsjednika Yoon Suk-Yeola, da kompenzaciju odštete žrtvama prisilnog rada u razdoblju japanskog kolonijalizma financiraju južnokorejske tvrtke, umjesto japanskih, naišao na široku osudu njegovih sugrađana.

Čelnik opozicije je dogovor s Japanom nazvao "najvećom veleizdajom u povijesti zemlje", a s njegovom se ocjenom, prema podacima posljednje ankete Gallup, slaže čak 60 posto Korejaca. Očekivano, s druge strane Japanskog mora sentiment je dijametralno suprotan. Dogovor koji su čelnici Japana i Južne Koreje prošli tjedan postigli oko kolonijalističke odštete podržava 57 posto ispitanika u Japanu.

Međutim, japanski konzervativci i desna struja Liberalno-demokratske stranke premijera Fumija Kishide bilo kakvu raspravu o plaćanju reparacija Južnoj Koreji smatraju "negiranjem povijesnih činjenica", pozivajući se pritom na Ugovor iz 1965. kojim je Seulu putem zajmova i beskamatnih kredita donirano stotine milijuna dolara za odštetu, zbog čega pitanje smatraju riješenim.

Iako tako, s obzirom na to da je Južna Koreja tijekom prošlotjednih pregovora uistinu i napravila više ustupaka od Japana, diplomatski dužnosnici dobro upoznati sa situacijom na terenu tvrde da se krajem tjedna od japanskih kompanija mogu očekivati simbolične geste dodatne suradnje, poput raznovrsnih stipendija i razmjene studenata. No, japanska poslovna zajednica još se uvijek nije službeno oglasila o tim navodima.

I dok zapadni diplomatski krugovi likuju oko unapređenja odnosa Japana i Južne Koreje, Peking i Pjongjang "zakopavanje ratne sjekire" svojih susjeda nisu dočekali jednako oduševljeno. Naime, netrpeljivost koja je dosad vladala na relaciji Seul - Tokio bila je ključni aspekt kineske strategije "zavadi, pa zavladaj Pacifikom". S druge strane, Sjeverna Koreja je susret dvojice čelnika "pozdravila" ispalivši još jednu balističku raketu u Korejsko more.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 23:47