Politički čelnici Francuske i Njemačke navodno pokušavaju nagovoriti Ukrajinu da ipak počne provoditi sporazum iz Minska, što bi bio veliki ustupak Kremlju, piše britanski Telegraph.
U jeku ukrajinske krize sve se češće spominju sporazumi potpisani 2014. i 2015. godine, koji su u to vrijeme imali za cilj stabilizaciju situacije i prekid rata u ukrajinskoj regiji Donbas, kojom vladaju proruski separatisti, no nikada nisu u potpunosti implementirani.
Sporazumom koji je postignut uz posredovanje Pariza i Berlina, okončan je brutalni rat između Ukrajine i proruskih separatista na istoku zemlje.
U njemu se od Ukrajine tražilo da provede ustavnu reformu koja bi osigurala široku autonomiju oblastima Lugansk i Donjeck. Od Rusije se tražilo da u potpunosti povuče svoje vojnike iz tih regija.
Kijev je tvrdio da se ne može provesti sporazum jer Rusija nije ispunila svoj dio nagodbe. Ukrajinske vlasti smatraju da bi se prokremaljskim snagama omogućio utjecaj na vanjsku i unutarnju politiku Kijeva ako bi sporazum opet zaživio.
Raniji pokušaji implementacije sporazuma izazvali su masovne prosvjede u Ukrajini, a čitavo vrijeme se u pozadini spominje da bi, pokuša li Kijev danas provesti sporazume, u Ukrajini došlo do građanskog rata.
U srijedu je portal Kyiv Independent prenio izjave nekolicine ukrajinskih i diplomatskih izvora koji tvrde da su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz nagovarali Kijev da pokaže napredak u poštivanju sporazuma iz Minska, i to dok su obojica ovih dana putovali na relaciji između Moskve i ukrajinske prijestolnice.
Od strane Rusije nije bilo nikakvih naznaka da bi mogla povući svoje vojnike iz Donjecka i Luganska. Umjesto toga, Moskva je ponudila državljanstvo za više od 700.000 ljudi u tim dvjema regijama, a to uključuje i separatističke pobunjenike.
Otkako je započela kriza, Velika Britanija jedva je spominjala sporazum iz Minska, pri čemu je Boris Johnson naglašavao kako svjetske sile ne mogu naređivati Ukrajini kakve će poteze vući.
Naznaku da bi ukrajinska vlada mogla pod pritiskom kapitulirati i početi provoditi sporazum bez povlačenja ruskih snaga, dala je naslutiti visoka dužnosnica u srijedu rekavši da bi Kijev mogao na referendumu potražiti odgovor o provedbi sporazuma.
- Što preostaje našem predsjedniku? Na koga se može osloniti? Na ukrajinski narod, rekla je Irina Vereščuk, zamjenica ukrajinskog premijera na TV kanalu 1+1.
Na pitanje je li doista moguće raspisivanje referenduma, Vereščuk je rekla da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao dopustiti tu mogućnost ako mu ponestane drugih opcija.
U utorak je Vladimir Putin na zajedničkoj press konferenciji s Olafom Scholzom istaknuo da će mir u Ukrajini biti moguć tek kada Kijev počne provoditi odredbe sporazuma iz Minska.
Dimitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, žalio se u srijedu da ukrajinski dužnosnici šalju nejasne signale o svojoj privrženosti sporazumima iz Minska nakon posjeta Macrona i Scholza.
- S jedne strane, Kijev ističe predanost sporazumima iz Minska. S druge strane, čuju se mišljenja da bi poštivanje sporazuma iz Minska značio kolaps Ukrajine, rekao je Peskov.
Ruski parlament u utorak je usvojio zakon kojim se Putina poziva da prizna separatističke republike u istočnoj Ukrajini, ali je ruski predsjednik dao naslutiti da neće to odmah učiniti.
Peskov je u srijedu priznao da bi priznavanje Donjecka i Luganska kao neovisnih država uništilo sporazum.
- Stav je predsjednika da je provedba dogovora iz Minska najvažnija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....