Norvežani postaju prvi na svijetu koji će se odvažiti na ovaj potez: ‘Potpuno sumanuto! Odbacujete sve savjete...‘

Norveška će vjerojatno postati prva zemlja u svijetu koja će krenuti s kontroverznom praksom komercijalnog dubokomorskog rudarenja. Plan, prije glasovanja u parlamentu u utorak, ubrzat će potragu za plemenitim metalima. Znanstvenici za zaštitu okoliša upozorili su da bi to moglo biti razorno za život u moru, piše BBC.

‘Otvaranje područja ne znači i vađenje minerala‘, objasnila je Marianne Sivertsen Næss

Norveška vlada istaknula je da je oprezna i da će početi izdavati dozvole tek nakon što se provedu daljnje studije o okolišu. U dubokom moru nalaze se stijene koje se nazivaju nodule i kore koje sadrže minerale kao što su litij, skandij i kobalt, ključne za čiste, zelene tehnologije, uključujući baterije.

Norveški prijedlog otvorit će 280.000 četvornih kilometara (108.000 četvornih milja) svojih nacionalnih voda za tvrtke da se prijave za iskopavanje tih izvora – područje veće od veličine Ujedinjenog Kraljevstva. Walter Sognnes, suosnivač norveške rudarske tvrtke Loke Minerals koja planira podnijeti zahtjev za licencu nakon što prijedlog bude usvojen, prepoznao je da je potrebno učiniti više kako bi se upoznao duboki ocean prije početka rudarenja. "Imat ćemo relativno dugo razdoblje istraživanja i mapiranja kako bismo zatvorili jaz u znanju o utjecaju na okoliš.", rekao je za BBC.

Marianne Sivertsen Næss, predsjednica Stalnog odbora za energiju i okoliš, koja je razmatrala izvorni plan, izjavila je da je norveška vlada poduzela ‘preventivni pristup mineralnim aktivnostima’. "Trenutno nemamo potrebno znanje za vađenje minerala iz morskog dna na traženi način. Vladin prijedlog da se otvori područje za aktivnosti omogućuje privatnim igračima da istražuju i stječu znanje i podatke iz dotičnih područja. Otvaranje područja nije isto što i odobravanje vađenja minerala s morskog dna", rekla je.

Dovodi zemlju u sukob s EU-om i UK-om, koji su tu praksu zabranili

Martin Webeler, aktivist za oceane i istraživač u Zakladi za okolišnu pravdu, rekao je da bi to bilo "katastrofalno" za morska staništa. "Norveška vlada uvijek je isticala da želi implementirati najviše ekološke standarde", rekao je. "To je licemjerno, odbacujete sve znanstvene savjete.", dodao je da bi se rudarske tvrtke trebale usredotočiti na sprječavanje štete za okoliš u sadašnjim operacijama, umjesto otvaranja potpuno nove industrije.

Prijedlog dovodi zemlju u sukob s EU-om i UK-om, koji su pozvali na privremenu zabranu te prakse zbog zabrinutosti za štetu okolišu. Tehnike sakupljanja minerala s morskog dna mogle bi generirati veliko onečišćenje, kao i štetu staništu organizama koji se oslanjaju na nodule, prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN). U studenom, u neobičnom potezu, 120 zastupnika EU napisalo je otvoreno pismo pozivajući norveški parlament da odbaci projekt zbog "rizika takve aktivnosti za morsku bioraznolikost i ubrzanje klimatskih promjena". U pismu se također navodi da procjena učinka koju je provela Norveška ima previše praznina u znanju.

Osim vanjskih kritika, norveška se vlada također suočila s protivljenjem vlastitih stručnjaka. Norveški institut za istraživanje mora (IMR) rekao je da je vlada napravila pretpostavke iz malog područja istraživanja i primijenila ih na cijelo područje planirano za bušenje. Procjenjuje se da je potrebno još pet do deset godina istraživanja utjecaja na vrste.

G. Sognnes iz Loke Mineralsa dodao je da će vladin plan donijeti prijeko potrebna ulaganja iz privatnog sektora za istraživanje dubokog morskog okoliša. "Razvijanje znanja o dubokom oceanu vrlo je skupo, morate upravljati robotima, a oni su vrlo skupi i nažalost sveučilišta imaju ograničen pristup ovakvim alatima", rekao je. Procijenio je da stvarno vađenje neće započeti prije ranih 2030-ih.

Pokretači kampanje tvrde da bi trebalo više ulaganja ići u recikliranje i ponovno korištenje postojećih minerala koje smo iskopali na kopnu. Zaklada Environmental Justice Foundation procjenjuje u izvješću da bi se 16 000 tona kobalta godišnje, oko 10% godišnje proizvodnje, moglo oporaviti poboljšanim prikupljanjem i recikliranjem mobilnih telefona.

Dok se prijedlog Norveške odnosi na njezine nacionalne vode, nastavljaju se pregovori o tome mogu li se izdati dozvole za međunarodna mora. Međunarodno tijelo za morsko dno (ISA) - tijelo povezano s UN-om - sastat će se ove godine kako bi pokušali finalizirati pravila, a konačno glasovanje očekuje se 2025. Više od 30 zemalja je za zabranu, ali zemlje poput Kine su oduševljene.