PRVI PUTA IKAD

Norveški stabilizacijski fond prodao udjele u tvrtkama koje ima problematičnu poreznu politiku

Fond, inače najveći na svijetu, diktira trendove na području zaštite okoliša, društveno odgovornog i korporativnog upravljanja
Norveško selo Hamnov
 Gerault Gregory/Hemis.fr/Hemis.fr/Hemis Via Afp

Norveški stabilizacijski fond prvi je puta u svojoj povijesti prodao udjele u kompanijama koje prakticiraju problematičnu poreznu politiku, rekao je u ponedjeljak čelnik uprave, naznačivši da bi u budućnosti mogli nastaviti s tom praksom.

Norveški je fond najveći u svijetu i upravlja imovinom vrijednosti 1.300 milijardi dolara. Ima udjele u oko 9.200 svjetskih tvrtki i vlasnik je 1,5 posto svih dionica izlistanih na burzama.

Diktira trendove u čitavom nizu pitanja na području zaštite okoliša, društveno odgovornog i korporativnog upravljanja (ESG), dodaje Reuters.

Predsjednik uprave Nicolai Tangen ističe da su u 2020. godini prodali vlasničke udjele u sedam kompanija zbog "agresivnog poreznog planiranja i u slučajevima kada tvrtke ne objavljuju gdje i kako plaćaju porez".

Posrijedi su male tvrtke, rekao je, ne htijući navesti imena ni sektore u kojima posluju kako se ne bi stekao dojam da fond ima crnu listu tvrtki formiranu na temelju prakse povezane s ESG-om.

"Možete očekivati ​​više aktivnosti na tom području", dodao je.

U 2016. godini norveški zakonodavci propisali su fondu pojačani angažman u globalnoj borbi protiv poreznih oaza.

U 2017. fond je izdao prvi dokument u kojem precizira očekivanja vezano za poreznu transparentnost. Poslao ga je odborima svih kompanija u koje je uložio, navodeći što točno od njih očekuje na konkretnom području, u najnovijem slučaju porezne transparentnosti.

Fond će revidirati dokument i objaviti ažuriranu verziju na proljeće, najavio je Tangen, ne rekavši na kojim će temama biti naglasak.

Načeno gledano, rekao je, tvrtke bi trebale plaćati porez tamo gdje stvaraju vrijednost. "(Važno je) kako izvješćuju o porezima i kakva im je razina transparentnosti", objasnio je.

Globalne tehnološke tvrtke posebno su izložene kritici u Europi zbog usmjeravanja dobiti u zemlje s niskim porezima i plaćanja malih iznosa poreza u pojedinim državama u kojima ostvaruju vrlo velike prihode.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 03:11