OBEĆANO-UČINJENO

Niti burzovni mešetar, niti dispečer leta. Dolaskom Trumpa u Bijelu kuću - ovo je postalo najstresnije zanimanje u SAD-u!

Oni koji nisu pristali dati otkaz mogu očekivati da će im životi uskoro postati puno teži

Elon Musk

 Photo Press Service/bestimage/profimedia/

Niti burzovni mešetar, niti dispečer leta - trenutačno najstresnije zaposlenje u Sjedinjenim Državama jest birokrat. Otkako se Donald Trump vratio u Ovalni ured, zaposlenici u javnom sektoru neprestano su na ivici živaca, ne znajući hoće li sljedeći radni dan "preživjeti" ili će dobiti otkaz. Kao što je i obećao, Trumpov car za efikasnost vlade Elon Musk prihvatio se posla i krenuo u smanjenje veličine vlade te uklanjanje onoga što smatra neučinkovitostima.

Restrukturiranje američke državne administracije podrazumijeva smanjenje broja zaposlenih za pet do deset posto, odnosno otpuštanje između 100.000 i 200.000 ljudi, čime bi se uštedjelo 100 milijardi dolara. Redukcija zaposlenika provodi se u nekoliko faza. Prvi korak bio je ponuda federalnim službenicima da daju otkaz do 6. veljače, uz punu plaću i beneficije do 30. rujna, dok su na tzv. "administrativnom dopustu". Prema američkim medijima, ovu ponudu je do 12 sati prije isteka roka prihvatilo između 20.000 i 40.000 radnika, što je znatno manje nego što je Bijela kuća očekivala.

No ako neće milom, onda će silom, smatraju u Trumpovoj administraciji. Oni koji su odlučili ostati mogu očekivati da će im životi uskoro postati puno teži. Naime, Trump je donio izvršnu naredbu kojom se od saveznih radnika traži da se vrate u ured na puno radno vrijeme, ukidajući rad na daljinu koji je bio popularan tijekom pandemije koronavirusa.

Osim toga, radnicima će biti otežano podnošenje pritužbi, a također će se pozicije reklasificirati iz karijernih u političke, čime će se zaposlenicima oduzeti zaštita koja ih je štitila od nepoštenih otkaza, što znači da bi njihovi poslovi postali podložni političkim promjenama i odlukama vlasti, a ne samo njihovoj stručnosti ili radnoj izvedbi.

PROČITAJTE VIŠE Tužbe blokirale proces: Sudac privremeno stopirao Trumpov plan radikalnog smanjenja saveznih zaposlenika

image
Drew Angerer/Afp

Stvaranje sumnje

U konačnici, cilj smanjenja osoblja i otežavanja rada zaposlenicima je iscrpiti agencije do točke u kojoj postanu neefikasne, što bi predsjedniku omogućilo lakše zatvaranje tih agencija uz odobrenje Kongresa. Na taj način Trump pokušava postići smanjenje veličine vlade bez potrebe za izravnim sukobom s Kongresom, premještajući fokus na usporavanje njihove učinkovitosti i stvaranje sumnji u njihovu nužnost.

Tri agencije posebno su na meti. Najviše se trenutačno priča o Agenciji za međunarodni razvoj (USAID) jer će se njezina redukcija osjetiti diljem svijeta - od Afrike, gdje su njezini programi cijepljenja ključni za borbu protiv malarije, HIV-a i tuberkuloze, preko Afganistana, gdje obrazovni programi pod talibanskom vlašću pomažu ženama i djevojčicama, pa sve do Europe, gdje su njezini projekti pomogli Ukrajini u vrijeme ruske energetske agresije. USAID zapošljava oko 10.000 ljudi, od kojih dvije trećine rade u inozemstvu.

Administrativni dopust

Prema novoj direktivi, gotovo cijelo osoblje agencije diljem svijeta bit će stavljeno na administrativni dopust i vraćeno u SAD. Veći broj zaposlenika već je otpušten, a mnogi programi diljem svijeta zatvoreni nakon što je Trump zamrznuo stranu pomoć. Trump se protivi trošenju američkog novca na globalne programe, smatrajući ih nepotrebnima jer ne donose dovoljno koristi SAD-u.

Međutim, povlačenjem iz tih inicijativa SAD smanjuje svoj globalni utjecaj, čime otvara prostor Kini da preuzme vodeću ulogu. Kina već investira u mnoge regije kroz projekte poput "Jednog pojasa, jednog puta", čime jača svoj politički i ekonomski utjecaj, dok SAD gubi strateške pozicije.

PROČITAJTE VIŠE Muskova horda doselila se kraj Bijele kuće, postavljeni su i kreveti, sve je spremno za epski okršaj: ‘Oteo nam je blagajnu!‘

image

Donald Trump

Ting Shen/Afp

Visoko na listi Trumpovih meta nalazi se i Ministarstvo obrazovanja. Ministrica Linda McMahon dobila je zadatak smanjiti opseg funkcija ovog ministarstva, a Trump priprema izvršnu uredbu koja bi mogla dovesti do njegova ukidanja. Iako bi potpuno ukidanje zahtijevalo odobrenje Kongresa, predsjednik može smanjiti utjecaj ministarstva prebacujući odgovornost na druge agencije ili savezne države. To bi omogućilo veću slobodu u oblikovanju kurikuluma i financiranju obrazovnih programa, što bi moglo rezultirati širenjem tradicionalnih ideologija, a ukidanjem programa koji promoviraju raznolikost i inkluziju.

Odobrenje Kongresa

Ured za zaštitu financijskih interesa potrošača (CFPB) također doživljava drastične promjene. Trump je smijenio direktora i imenovao Scotta Bessenta, ministra financija, za privremenog direktora. Bessent je odmah obustavio većinu aktivnosti agencije, uključujući istrage, donošenje novih propisa i vođenje sudskih postupaka.

Potpuno ukidanje CFPB-a također zahtijeva odobrenje Kongresa, a kritičari upozoravaju da bi smanjenje aktivnosti ove agencije moglo oslabiti zaštitu potrošača od nepoštenih praksi financijskih institucija. S druge strane, pristaše administracije smatraju da bi to moglo potaknuti gospodarski rast smanjenjem regulatornog opterećenja.

CIA ponudila otpremnine svim svojim zaposlenicima

CIA je prva američka obavještajna agencija koja je ponudila otpremnine svim svojim zaposlenicima, u sklopu šire Trumpove strategije smanjenja savezne vlade. Ponuda zaposlenicima omogućuje da dobrovoljno napuste posao, uz otpremninu koja uključuje otprilike osam mjeseci plaće i beneficija. Iako je ponuda poslana svim zaposlenicima CIA-e, nije sigurno hoće li svima biti dopušteno da je prihvate, osobito oni koji su zaposleni na pozicijama koje su od posebne važnosti za sigurnost ili funkcioniranje agencije.

Direktor CIA-e John Ratcliffe smatra da je obavještajnim agencijama potrebno restrukturiranje, kako bi postale "agresivnije". Ratcliffe je obećao da će eliminirati političke pristranosti unutar agencije i usmjeriti njezine aktivnosti prema prijetnjama poput Kine, koju je označio kao "najveću prijetnju" za SAD. Ratcliffe također planira povećati fokus na zapadnu hemisferu, uključujući zemlje poput Meksika, koje tradicionalno nisu smatrane prijetnjama za SAD.

Primjerice, postoji mogućnost da će CIA špijunirati vladu Meksika kako bi pomogla Trumpu u pregovorima o carinama, migracijama i ostvarivanju drugih strateških ciljeva, u skladu s njegovom politikom protekcionizma i trgovinske prednosti. Otpremnine su ponuđene i drugim obavještajnim agencijama, poput Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) i Ureda direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), ali nije poznato koliko je ljudi prihvatilo tu ponudu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. veljača 2025 18:32