JOŠ JEDAN OBRAT

Ništa od brzog kraja rata u Ukrajini, Trump ima novi plan, želi zaraditi oko 500 milijardi i Europi dati najvažniji zadatak

Obećanje da će rat zaustaviti prvog dana u uredu davno je propalo, a sad Trump u priču želi uključiti i EU, a ako je moguće i zaraditi
 Roman Pilipey/Afp

Bijela kuća ‘usporila je razradu mirovnog prijedloga‘ za okončanje rata u Ukrajini, kako bi se, ipak prvo, razgovaralo s partnerima u NATO-u i EU o detaljima, pogotovo zbog toga što je Donald Trump zaželio da se i Bruxellesu nađe mjesto za pregovaračkim stolom, piše londonski The Telegraph pozivajući se na svoje visoke izvore u Washingtonu.

Zbog toga će specijalni Trumpov izaslanik za mirovni proces, umirovljeni general Keith Kellogg, put Europe te će, 20. veljače, i u Kijev, a kako piše moskovski Komersant - u Moskvu zasad ne namjerava.

image

Keith Kellogg

Drew Angerer/getty Images/profimedia/Drew Angerer/getty Images/profimedia

Kellogg će posjetiti niz europskih premijera i predsjednika. Još se ne precizira kamo sve ide i s kim će se susresti, osim da namjerava razgovarati ‘sa što više njih‘ da bi doznao kako Europa diše i kakve ona ime prijedloge i planove. Koliko se zna, Kellogg će se s mnogim Europljanima naći i na münchenskoj sigurnosnoj konferenciji ovog vikenda (14.-16. veljače).

PROČITAJTE VIŠE Samo jedan čovjek može svrgnuti Zelenskog

Od njega se očekivalo da će na konferenciji u Münchenu iznijeti, barem okvirno, svoj mirovni plan, ali Bloomberg tvrdi da se to neće dogoditi te da će sam Trump obznaniti plan, ali ‘tek za koji tjedan‘. Nije jasno kada bi se to moglo dogoditi, neki procjenjuju - tek oko Uskrsa, krajem travnja.

U München dolazi i američki potpredsjednik J. D. Vance, koji će se susresti s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te dogovoriti i njegov sastanak s Trumpom. Kako piše Bloomberg, Trump u Kijev ne namjerava, ali će primiti Zelenskog na domaćem terenu.

Trebat će mu puno više nego je obećao

Izgleda da je Trump shvatio da okončati rat u Ukrajini nije baš tako jednostavno i da će mu trebati mnogo, mnogo više od obećana 24 sata, a i došlo mu je do mozga da bi dio tog procesa ipak trebala biti i Europska unija. Prema Bloombergovim informacijama, Kellogg bi s europskim čelnicima trebao ‘uglaviti‘ ulogu Europe, a čini se da bi njegov prijedlog bio i taj da Bruxelles preuzme na sebe najveća jamstva sigurnosti za Ukrajinu.

image

Donald Trump

Andrew Caballero-reynolds/Afp

To pogotovo zato što Rusi ne žele ni pristupiti pregovorima ako se na stolu nađe prijedlog članstva Ukrajine u NATO-u, a novoj je američkoj administraciji jasno, ako ne želi da se pregovori pretvore u ono što Putin želi - u pokoravanje Kijeva Moskvi, da mora uključiti Europu i ponuditi jasne sigurnosne garancije Ukrajini i jamčiti Kijevu da se pregovori neće pretvoriti u kapitulaciju, odnosno u stvaranje još jedne Bjelorusije.

A kako piše Telegraph, Kellogg će europske saveznike uvjeriti da Washington želi ojačati pregovaračku poziciju Kijeva. The New York Post pak navodi Kelloggove riječi da je Trump spreman pojačati sankcije i pritisak na Moskvu kako bi okončao rat, pogotovo na njihov energetski sektor. No, s druge strane, opet izaziva zbunjenost. U intervjuu za Fox News rekao je ‘da bi Ukrajina mogla postati dio Rusije‘.

Trump je, prenosi ruski neovisni portal Meduza, rekao da je Ukrajina ‘u biti pristala‘ dati SAD-u 500 milijardi dolara u rijetkim metalima kao kompenzaciju za vojnu pomoć.

- Oni imaju izuzetno vrijedne metale i rude, naftu i plin i mnoge druge stvari. Želim da naš novac bude zaštićen jer trošimo stotine milijardi dolara na Ukrajinu, rekao je američki predsjednik.

image

Volodimir Zelenski

Tetiana Dzhafarova/Afp

A i dodao je da bi SAD morao imati pristup ukrajinskim prirodnim resursima bez obzira na to može li se uspješno sklopiti mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine.

Podsjetimo da je Jutarnji list nedavno pisao o tom Trumpovu ‘prijedlogu‘ - oružje i pomoć za rudna bogatstva i rijetke metale. Na ovaj najnoviji Trumpov ispad reagirao je i Kremlj, pa je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov kratko komentirao da je ‘sve uvijek s vjerojatnošću 50 - 50 posto‘ - ili da ili ne.

image

Dmitri Peskov

Alexander Nemenov/Afp

- Ali značajan dio Ukrajine želi postati Rusija, i dio je već Rusija. To je činjenica koja se dogodila - imamo četiri nove ruske regije (Peskov tu misli na ukrajinske regije Herson, Doneck, Luhansk i Zaporižje, koje je u rujnu 2023. anektirala Rusija, premda ih ne kontrolira u cijelosti, a Putinov bliski suradnik Dmitrij Medvedev najavio je nove aneksije ukrajinskog teritorija).

PROČITAJTE VIŠE Vojna pomoć u zamjenu za bogatstvo vrijedno 15 bilijuna dolara!

- Ljudi su, unatoč mnogim opasnostima, stajali u redovima i na referendumu glasali za ulazak u Rusku Federaciju. (podsjetimo, organiziran je referendum u ratnim okolnostima, koji nitko ne priznaje, op. a.) Ovo je u skladu s riječima predsjednika Trumpa, rekao je Peskov.

Podsjetimo i na podatak da se više od 65 posto tih vrijednih ruda i metala nalazi upravo na područjima koje je Rusija anektirala ili su na liniji fronte. No, kako bilo, pregovarački proces se oteže, a Trump svojim istupima zbunjuje i svoje suradnike kojima je dao zadatak da provedu mirovne pregovore.

RUSIJA od pregovora očekuje

- zapravo želi kapitulaciju Ukrajine

- želi da sva anektirana područja, ona koja to već jesu i ona za koja "predviđa" da će biti pripojena, budu međunarodno priznata kao neotuđivi dio Rusije

- Ukrajina ne može ni pod kojim uvjetima biti članica ni NATO-a ni EU

- Ukrajina mora imati ograničene vojne snage, pogotovo "ofenzivnog" karaktera i nikako ne smije posjedovati nuklearno oružje

- predsjednik Volodimir Zelenski mora napustiti zemlju

- Rusija čak pristaje da jedan dio Ukrajine bude neovisan (zapadna Ukrajina, ali ni ona ne smije u NATO), ali da većina države bude pod ruskom kontrolom, pogotovo traže Kijev i Odesu, odnosno Kijev kao "prapočetak ruske državnosti", i kontrolu nad cijelom sjevernom crnomorskom obalom

- ruski jezik kao službeni jezik u Ukrajini

- da Ukrajina bude neprijeporni dio ruske sfere utjecaja i sigurnosna, odnosno tampon-zona prema Europi

UKRAJINA​ od pregovora očekuje

- da se njezine otete pokrajine, odnosno one koje je anektirala Rusija nikada ne priznaju kao dio ruskog teritorija, čak i ako se privremeno odrekne nekih svojih dijelova

- da dobije sigurnosna jamstva od EU i SAD-a. Kijev želi čvrsta jamstva da će ući, kad-tad, u NATO, a da se u prvo vrijeme (dok traje rat) primjenjuje članak 5, a ako ne, da joj se omogući posjedovanje nuklearnog oružja

- da se nastave pregovori o članstvu u EU te da do najkasnije 2030. bude dio EU

- Kijev želi potvrdu da neće upasti u rusku, Putinovu sferu

- Ukrajina je spremna za to "žrtvovati" u korist EU i SAD-a svoja rudna i poljoprivredna bogatstva

- nastavak vojne i druge pomoći protiv ruske agresije

- Ukrajina pristaje na europske mirovne snage koje bi bile raspoređene na liniji razgraničenja između Rusije i Ukrajine

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. veljača 2025 23:47