PRESEDAN

Nikada Rusija nije svjedočila fenomenu koji se upravo odvija: ‘Povijesni politički zaokret!‘

Iza zatvorenih vrata već se neko vrijeme vode razgovori čije bi posljedice mogle biti dalekosežne

Moskva, Rusija

 Sergei Bobylev/tass/profimedia/
Iza zatvorenih vrata već se neko vrijeme vode razgovori čije bi posljedice mogle biti dalekosežne

Samo nekoliko sati nakon što je 24. veljače 2022. pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin okupio je najbogatije ljude Rusije u golemoj Jekaterininskoj dvorani Kremlja.

Više od trideset milijardera sjedilo je zbijeno uz jedan zid, s maskama na licima zbog pandemije koronavirusa. Jedan ruski novinar opisao ih je kao "blijede i neispavane". Kada je Putin ušao, smjestio se na suprotnom kraju dvorane, ostavivši između sebe i poslovnih ljudi golem prazan prostor. Kao i obično, nije nosio masku.

Svojim karakterističnim, neizravnim rječnikom dao im je do znanja da očekuje njihovu potporu ratu.

- Pozivam vas da pokažete razumijevanje za ono što se događa i da zajedno s vladom pronađete načine kojima ćemo poduprijeti proizvodnju, gospodarstvo i radna mjesta - poručio je.

Na snimci sastanka koju je objavio Kremlj nijedan od pozvanih milijardera nije izgovorio ni riječ.

Ta šutnja postala je zaštitni znak ruske poslovne elite. Tijekom desetljeća Putinove vladavine najbogatiji Rusi naučili su koliko ih skupo može stajati javno iznošenje vlastitog mišljenja.

Godine 2003. naftni magnat Mihail Hodorkovski, tada najbogatiji čovjek u Rusiji, koji je financirao nekoliko oporbenih skupina, optužio je Putina da tolerira raširenu korupciju. Sljedećih deset godina proveo je iza rešetaka, osuđen zbog utaje poreza, prijevare i pronevjere. Optužbe je odbacivao, ali njegova sudbina poslužila je kao upozorenje svima koji bi se usudili kritizirati Kremlj.

Čak i ako su se pojedini oligarsi protivili ratu, svoje su mišljenje uglavnom zadržavali za sebe.

No iza te šutnje posljednjih se mjeseci počinje nazirati nešto zanimljivo. Dio nekoć svemoćne ruske poslovne elite počeo je razmišljati o Rusiji nakon Putina.

Pitaju se bi li se zemlja nakon njegova odlaska ili smrti mogla vratiti u devedesete godine, kada su oligarsi uživali golem politički utjecaj. Neki čak razmatraju mogućnost uspostave zdravijeg političkog sustava.

Arkadij Ostrovski, novinar Economista i dugogodišnji poznavatelj prilika u Kremlju, koji je nedavno proveo sate razgovarajući s jednim od najbogatijih Rusa, smatra da se u razmišljanjima poslovne elite događa "povijesni politički zaokret".

Vrijeme kada su milijarderi vladali Rusijom

Raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine stvorio je novu i iznimno moćnu društvenu skupinu. Ljudi koji su iskoristili kraj komunizma preko noći su stekli golema bogatstva, a potom poželjeli upravljati političarima kako bi zaštitili vlastite interese.

Nazvani su oligarsima, prema starogrčkom izrazu za vladavinu malobrojnih. Imali su novac, a u tadašnjoj Rusiji novac je značio političku moć.

Bilo je to razdoblje takozvanih divljih devedesetih, kada su se pojavili "novi Rusi". Golema državna poduzeća završavala su na tržištu, a ljudi s odgovarajućim vezama gotovo su preko noći postajali milijunaši, pa i milijarderi. Korupcija je cvjetala, pogodovanje politički povezanim pojedincima bilo je sveprisutno, a naručena ubojstva česta.

No čim je Putin 2000. godine prvi put izabran za predsjednika, počeo je podčinjavati oligarhe.

Nije bio osobito zainteresiran za dijeljenje vlasti. Mogao si je priuštiti sukob s milijarderima jer se rusko gospodarstvo oporavljalo, a središnja država postajala sve snažnija.

Bill Browder, financijaš koji je svojedobno bio najveći strani ulagač u Rusiji, a kojemu je 2005. zabranjen ulazak u zemlju nakon što je pokrenuo kampanju protiv korupcije, prisjeća se kako su se ruski tajkuni ponašali u Putinovoj prisutnosti.

Posebno su mu ostali u sjećanju susreti na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, u godinama prije rata, kada su ruski milijarderi ondje još bili dobrodošli.

- Sjećam se kako su oligarsi hodali uokolo kao da je sve njihovo. Bili su to najbahatiji i najsamouvjereniji ljudi koje možete zamisliti. A onda bi se pojavio Putin. Bilo je nevjerojatno promatrati kako se ti navodni alfa-mužjaci na steroidima pretvaraju u potpuno pokorne, gotovo očajne školarce - rekao je Browder za BBC.

Bogatiji nego ikad, ali bez stvarne moći

Od početka rata 2022. Kremlj ruske bogataše drži pod kontrolom nemilosrdnom kombinacijom nagrada i kazni.

Kritičarima rata oduzimana je imovina, dok su lojalni poslovni ljudi nagrađivani unosnim državnim ugovorima povezanima s ratnom proizvodnjom.

Rusija danas, prema Forbesu, ima više milijardera nego ikad prije: ukupno 155. Njihovo zajedničko bogatstvo dosegnulo je rekordnih gotovo 700 milijardi dolara.

No čini se da ni toliki novac nije dovoljan da bi bili zadovoljni.

Dio njih postaje sve nestrpljiviji.

Njihove milijarde više nemaju težinu kakvu su nekad imale. U Rusiji im ne mogu kupiti ozbiljniji politički utjecaj.

- Nemaju nikakve karte u rukama. Nisu ni igrači. Bogati su zato što imaju veze s Putinom, a ne obrnuto - objašnjava Dmitrij Nekrasov, političar i analitičar koji živi u egzilu.

Izvan Rusije, pak, suočavaju se s posljedicama zapadnih sankcija uvedenih nakon invazije na Ukrajinu.

- Prema njima se odnose kao prema sitnim kriminalcima. Ne mogu letjeti svojim privatnim zrakoplovima. Njihove jahte ne mogu pristajati u najboljim europskim lukama. To im mora biti strašno ponižavajuće - kaže Browder, otvoreni Putinov kritičar.

Zbog svega toga dio ruskih milijardera sve češće, premda još uvijek vrlo oprezno, razmišlja o onome što će se dogoditi kada Putin ode s političke scene.

Takve informacije BBC dobiva od dobro upućenih analitičara koji se kreću u krugovima ruske poslovne elite.

Što će se dogoditi kada Putin ode?

Za sada nema naznaka da bi Putin uskoro mogao napustiti vlast, kao ni razloga za pretpostavku da je lošeg zdravlja.

No ruski predsjednik prošlog je mjeseca navršio 74 godine, a Kremljem vlada već četvrt stoljeća. U Moskvi su svjesni da će njegov odlazak prije ili poslije postati politička stvarnost.

Kada ga je Reuters prošle godine upitao namjerava li ostati na vlasti do 2036., kada mu prema ustavnim odredbama završava mogući predsjednički mandat, Putin je odgovorio:

- Samo Bog zna hoće li nas zdravlje poslužiti.

Ako bi Putin podnio ostavku ili umro tijekom mandata, predsjedničke dužnosti privremeno bi preuzeo premijer Mihail Mišustin.

No Mišustin dosad nije pokazivao predsjedničke ambicije, što je vjerojatno jedan od ključnih razloga zbog kojih je uopće imenovan na tu funkciju.

Takav rasplet mogao bi otvoriti svojevrsni vakuum moći.

Analitičari s kojima je BBC razgovarao razmatraju tri moguća scenarija.

Prvi je demokratizacija Rusije. Dio ljudi na Zapadu, a nedvojbeno i unutar same zemlje, nada se da bi nakon Putina mogla nastati država u kojoj bi vlast proizlazila iz volje građana, umjesto da bude koncentrirana u rukama jednog autokrata ili nove skupine oligarha.

No analitičari smatraju da je upravo taj scenarij najmanje vjerojatan.

Tijekom Putinove vladavine ključne demokratske institucije ozbiljno su oslabljene ili potpuno uništene.

- Rusija je toliko naviknuta na nasilje da se odviknula od uobičajenih demokratskih procedura - objašnjava Aleksandra Prokopenko, ruska novinarka i analitičarka koja živi u egzilu.

Druga mogućnost jest nastavak autokracije. Putina bi mogao zamijeniti novi čelnik koji bi nastavio njegovu politiku represije.

Ipak, Prokopenko smatra da se, barem ne odmah, ne bi pojavila nova snažna osobna diktatura. Za izgradnju takvog sustava potrebno je vrijeme, a Putinov nasljednik u početku bi bio slabiji i raspolagao manjim resursima.

Treća mogućnost posebno je zanimljiva ruskim milijarderima: povratak sustava nalik oligarhijskoj Rusiji devedesetih.

Nekrasov, nekadašnji savjetnik Kremlja i oporbeni političar, smatra da bi u tom slučaju zemljom upravljalo nekoliko moćnih elitnih klanova povezanih s velikim poslovnim interesima.

Upravo je to scenarij kojemu se mnogi oligarsi nadaju.

- Željeli bi se vratiti u vrijeme kada ih se slušalo, kada im se nije oduzimala imovina i kada su razumjeli pravila igre - kaže Prokopenko, koja je mnogo vremena provela razgovarajući s najbogatijim Rusima.

Pripreme za život nakon Putina

Premda je njihov politički utjecaj od devedesetih drastično smanjen, oligarhe ne treba otpisivati.

S obzirom na golemo bogatstvo kojim raspolažu, izgledno je da će prije ili poslije pokušati ponovno steći političku moć.

Neki od njih već nastoje uspostaviti bliske odnose s odgovarajućim ljudima u sigurnosnom aparatu i ministarstvima, tvrdi Nekrasov.

No upozorava da bi bilo kakvi konkretniji koraci zasad bili preopasni.

Prema njegovim riječima, ponašanje oligarha u godinama koje dolaze uvelike će ovisiti o njihovoj financijskoj situaciji.

Oni koji raspolažu velikim količinama likvidnog kapitala osjećat će se sigurnije pri ulasku u političke igre i nadmetanju za pozicije u budućoj Rusiji.

S druge strane, milijarderi čije bogatstvo ovisi o državnim ugovorima ili naklonosti vlasti bit će znatno oprezniji. Za njih bi politički pogrešan potez mogao značiti gubitak svega.

Prokopenko primjećuje da se već promijenio i način na koji poslovni ljudi govore o Putinu.

Nekada su ga nazivali "Načalnik", odnosno šef, zatim "Pervij", što znači prvi, ili jednostavno inicijalima "VV".

Svi ti nadimci podrazumijevali su određenu dozu poštovanja.

Danas ga, međutim, sve češće nazivaju "Ded" - djed.

Prema Prokopenko, u tom se nadimku može osjetiti i određena doza prezira.

Dio bogatih Rusa priželjkuje, kako kaže, "povratak politike u živote ljudi", uz manje represije, veću slobodu govora i zdravije natjecanje među političkim strankama i njihovim čelnicima.

No atmosfera straha u Rusiji zasad ih sprječava da poduzmu bilo što konkretno.

Prokopenko se prisjeća razgovora s jednim tajkunom koji je tijekom cijelog intervjua doslovno sjedio na vlastitom mobitelu, uvjeren da će tako otežati digitalno prisluškivanje tajne policije.

- Pomislila sam da je to potpuno staljinistički oblik straha. Posve iracionalan - kaže.

Intervju koji je uznemirio rusku elitu

Zanimljiv nagovještaj onoga što bi ruski milijarderi mogli željeti nakon Putinova odlaska pojavio se u istupu Andreja Meljničenka, poznatog kao svjetski kralj umjetnih gnojiva i trenutačno osmog najbogatijeg čovjeka u Rusiji.

Početkom ove godine iznenadio je javnost intervjuom za The Economist.

Već je sama činjenica da je jedan od najbogatijih Rusa pristao razgovarati sa zapadnim medijem bila neuobičajena, osobito zato što dolazi iz zemlje koju Kremlj smatra neprijateljskom.

The Economist je objavio i esej koji je Meljničenko osobno napisao.

U dijelu intervjua ponavljao je poznate stavove Kremlja. Tvrdio je da je Ukrajina bojište na kojem se sukobljavaju Rusija i Zapad te da je Zapad ignorirao ruske sigurnosne interese i ugrozio njezin suverenitet.

No potom je iznio znatno zanimljivije stavove.

Meljničenko nije pozvao Putina da ode s vlasti, ali se založio za promjene koje bi značile kraj vladavine jednog čovjeka u Rusiji.

Poručio je i da se Rusija mora snažnije povezati s ostatkom svijeta.

Prokopenko smatra da je milijarder time pokušao potaknuti javnu raspravu.

- Bio je to poziv drugim bogatim ljudima poput njega da počnu govoriti - objašnjava.

Novinar Arkadij Ostrovski, koji je vodio intervju, kaže da su njihovi razgovori bili napeti i žustri.

- Razgovarali smo u hotelima i kafićima, uglavnom uz kavu, mnogo kave, a ponekad i cigarete - prisjeća se.

Prema njegovim riječima, Meljničenko je djelovao kao čovjek koji doista promišlja o odgovorima, umjesto da izgovara unaprijed pripremljene političke poruke.

Je li Kremlj dopustio kritiku?

U Rusiji, međutim, ništa nije jednostavno.

Većina promatrača smatra da je Meljničenkov intervju vjerojatno održan uz neku vrstu odobrenja Kremlja, bilo izričitog ili prešutnog.

Zašto bi vlasti dopustile tako neuobičajen poziv na promjene, nije poznato.

Jedna je mogućnost da su željele pokazati kako u Rusiji još uvijek postoji određena razina političkog pluralizma.

Nijedan drugi oligarh nije javno podržao Meljničenka.

Ipak, Ostrovski smatra da milijarder nije govorio isključivo u svoje ime, nego da je artikulirao i razmišljanja dijela svojih kolega iz poslovnog svijeta.

Neki od njih nadaju se da bi Rusija nakon Putinova odlaska mogla postati ono što Ostrovski naziva "oligarhijskom republikom", sustavom nalik onome iz devedesetih, u kojem bi poslovna elita ponovno imala odlučujući politički utjecaj.

Na temelju dugogodišnjeg izvještavanja iz Rusije, Ostrovski zaključuje da među mnogim najbogatijim Rusima danas prevladava osjećaj potpunog bezizlaza.

Rat je, kaže, zemlju doveo u stanje u kojem se više ne nazire nikakva budućnost.

Strah od čovjeka koji im je dao milijarde

No premda ruski tajkuni sve više razmišljaju o budućnosti, malo je vjerojatno da će u skorije vrijeme poduzeti nešto konkretno.

Browder smatra da mnogi od njih jesu nezadovoljni, ali da neće pokušati organizirati zavjeru protiv Putina dok je živ.

- Razumiju da bi ih Putin ubio kada bi učinili bilo što što bi predstavljalo izazov njegovoj vlasti. A Putin je vrlo paranoičan čovjek - tvrdi.

S njim se slaže Mike Calvey, američki financijaš koji je svojedobno bio jedan od važnijih ulagača u Rusiji.

- Što uopće mogu učiniti, osim završiti ravno u zatvoru i izgubiti imovinu? Lako je ljudima koji sjede u Londonu govoriti: "Zašto jednostavno svi ne ustanete i ne odete ravno u zatvor?" Jer upravo bi im se to dogodilo - kaže Calvey.

Najbogatiji Rusi nekada su mogli povlačiti konce na najvišim razinama državne vlasti.

Putin im je tu mogućnost oduzeo, ali im je istodobno omogućio da, pod uvjetom potpune političke poslušnosti, postanu bogatiji nego ikad prije.

Kada Putin jednom ode, gotovo je sigurno da će pokušati vratiti barem dio nekadašnjeg utjecaja.

Pitanje je samo hoće li im to dopustiti ljudi koji će naslijediti njegov režim, zaključuje BBC.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2026 07:15