POTRES MEĐU SAVEZNICIMA

‘Nijemci su se preplašili Putina i znamo što će sada učiniti Berlin... Zelenski je bijesan!‘

Ukrajinski predsjednik zaprijetio je da će preskočiti okupljanje ukoliko nakon sastanka ne uspije svojim ljudima prenijeti dobre vijesti

Vladimir Putin

 Kommersant Photo Agency/Ddp Usa/Profimedia/Kommersant Photo Agency/ddp Usa/profimedia

Njemačka će inzistirati na odgodi pristupanja Ukrajine NATO-u zbog straha da bi taj potez mogao odvesti savez u rat s Rusijom.

Izvor iz saveza rekao je da će Berlin iskoristiti godišnji samit NATO-a u Vilniusu u Litvi ovaj tjedan da potakne druge da se usredotoče na sigurnosna jamstva, umjesto na prijedloge članstva.

“Berlin je suzdržan u pogledu mogućnosti da ponudi trenutačno članstvo”, rekao je izvor za britanski The Telegraph. "Želi proces i vrijeme za razvoj jamstava koja će u biti blokirati članstvo."

“Berlin ne želi vidjeti kako Vladimir Putin potencijalno testira članak 5”, tvrdi.

Prema članku 5. klauzule NATO saveza, svaka država članica napadnuta od strane vanjskog agresora ima pravo zatražiti vojnu intervenciju od ostalih saveznika.

Kao da ponavlja mantru njemačke zabrinutosti i Joe Biden je rekao da želi izbjeći situaciju u kojoj je ”savez u ratu s Rusijom."

Biden je dodao da Ukrajina "nije spremna" za članstvo u NATO-u i da će to "potrajati".

Njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je: “Ne želimo započeti Treći svjetski rat. Ukrajina se neće pridružiti NATO-u nakon ovog samita.”

Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, postupno je jačao svoju kampanju za pridruživanje Ukrajine NATO-u nakon ruske invazije prošle godine.

Ratni čelnik pozvao je 31 državu članicu NATO-a da poduzmu konkretne korake prema ukrajinskom članstvu kako bi se njegova zemlja brzo pridružila transatlantskom savezu.

Njemačka i Sjedinjene Države privatno su upozorile da bi ovaj potez mogao eskalirati u aktivni rat između NATO-a i Rusije.

Podsjećamo, Putin je često tvrdio da je širenje NATO-a prema ruskim granicama tijekom posljednja dva desetljeća bio ključni čimbenik u njegovoj odluci da napadne Ukrajinu.

Ruski predsjednik je od tada zaprijetio uporabom nuklearnog oružja, što je izazvalo strah od eskalacije u zapadnim zemljama.

SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i države EU-a trenutno sastavljaju niz bilateralnih sigurnosnih ponuda za koje se nadaju da će pomoći u obrani Kijeva u nedostatku pristupanja NATO-u.

Ali istočni čelnici, poput estonske premijerke Kaje Kallas, tvrde da bi Ukrajini trebalo ponuditi plan puta za pristupanje na summitu u utorak i srijedu.

Biden je rekao: “Mislim da u NATO-u nema jednoglasnosti oko toga treba li ili ne uvesti Ukrajinu u NATO obitelj sada, u ovom trenutku, usred rata.

Kazao je da treba postaviti "racionalni put" kako bi Ukrajina ispunila uvjete za članstvo, uključujući "demokratizaciju i čitav niz drugih pitanja".

Biden je rekao da je sa Zelenskim "dugo razgovarao o tome" i da će SAD, u međuvremenu, biti spreman pružiti "sigurnost poput one koja se pruža Izraelu".

SAD plaća između dvije do četiri milijarde dolara godišnje za razvoj svoje vojske.

NATO saveznici još uvijek pregovaraju o tome što će se točno ponuditi Ukrajini na summitu.

U pokušaju da zaoštri situaciju, Zelenski je bijesno zaprijetio da će preskočiti okupljanje ukoliko nakon sastanka ne uspije svojim ljudima prenijeti dobre vijesti.

Rekao je da izjava koju je NATO potpisao u Bukureštu 2008. godine u kojoj se kaže da su "Kijevu vrata otvorena" nije dovoljna.

“Potreban nam je nekakav signal, jasan”, rekao je Zelenski novinarima tijekom putovanja u Češku.

Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, već je odbacio službeni poziv Kijevu na summit, budući da proširenje saveza zahtijeva jednoglasni pristanak 31 članice.

Diplomati i dužnosnici opisali su svoju najvjerojatniju ponudu Kijevu kao "Bukurešt-plus", u znaku da će se ona temeljiti na njihovom prethodnom obećanju da će primiti Ukrajinu u savez, ali neće služiti kao izravno jamstvo.

Sigurnosna jamstva na stolu ipak će to nadoknaditi, dodaju.

Čini se da SAD, Njemačka i Francuska rade na nizu bilateralnih ponuda kako bi svoju potporu Kijevu konkretizirale u pravno obvezujuće sporazume.

To bi zacementiralo pomoć Zapada, paket obuke i buduće vojne razvoje, poput donacije borbenih zrakoplova F-16.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 23:44