New York Times: Upravo se događa golema čistka u kineskoj vojsci, ‘skinuto‘ je 20 generala. To je razlog za zabrinutost

Što stoji iza čistke u kineskoj vojsci i koliko to treba zabrinuti svijet tema je kojom se pozabavio New York Times u svjetlu nedavnih izjava koje ostavljaju dojam da je počela svjetska utrka u nuklearnom naoružavanju.

Američki predsjednik Donald Trump poručio je prije nekoliko dana da Sjedinjene Države trebaju početi s podzemnim pokusima kako bi osigurale da su nuklearni kapaciteti na razini jer "to već rade druge zemlje". Istodobno, kineski nuklearni kapaciteti nedvojbeno se šire. Međutim, analitičari američkog dnevnika poentiraju da čistka generala i vojnih šefova, koju je proveo Xi Jinping, više baca svjetlo na duboko ukorijenjenu korupciju i povlači pitanja o tome koliko je Kina sposobna upravljati svojim rastućim arsenalom.

20 generala otišlo

U američkom slučaju smijenjeno je ili otišlo najmanje 20 generala i admirala u posljednjih devet mjeseci. Neki, kako se smatra, zbog neslaganja s politikom Bijele kuće. To izaziva zabrinutost od moguće politizacije vojske.

Međutim, u Pekingu su promjene dalekosežnije i puno je jasnije što se događa, smatra dnevnik. Xi Jinping proveo je čistku Raketnih snaga, grane koja nadgleda kineske nuklearne snage. One su ključni dio Xijeve ambicije da do 2049. godine izgradi "vojsku svjetske klase". Najviši vojni zapovjednici su nestali. Neki su zatvoreni. A dio vojnih kontraktora je pod istragom.

Snimke iz Kine konačno potvrđuju slutnje Amerikanaca

Prema navodima NYT-ja, razlog je jednostavan. Xi zna da Komunistička partija može opstati samo ako postoji vojska koja sluša jednog čovjeka. "Xi je na početku svoje vladavine upozoravao da se Sovjetski Savez raspao jer je stranka izgubila kontrolu nad svojom vojskom i niti jedan pravi čovjek nije istupio", izjavio je za NYT Joseph Torigian, izvanredni profesor na Američkom sveučilištu, koji se bavio kineskom elitom. Njegove vojne čistke vjerojatno odražavaju njegovu opsesiju pripremama za najgore scenarije kod kuće i u inozemstvu, bilo da se radi o prosvjedima zbog ekonomskih problema ili političkog ugnjetavanja ili, pak, potrebi za borbom protiv Sjedinjenih Država u ratu zbog Tajvana.

"Dakle, koja je najveća prijetnja izgradnji vojske koja može poraziti konkurente unutar elite, ljude na ulicama i Amerikance u ratu? Korupcija je ključna karika. Xi smatra da su materijalizam i korupcija izravna prijetnja sposobnosti vojske da porazi neprijatelje. Prema Xijevu mišljenju, to čini pripadnike vojske ranjivima na zapadnu infiltraciju, bilo doslovno u smislu da postanu agenti, bilo zato što zapadne vrijednosti vode do želje za nacionalizacijom vojske i njezinim odvajanjem od stranačke uprave", kaže Torigian.

Što je funkcija vojske

Postoji, piše NYT, velika razlika između toga što je funkcija vojske u Kini, a što u SAD-u. U Kini je vojska izgrađena prvenstveno za obranu vladajuće stranke. U Sjedinjenim Državama namijenjena je obrani cijele nacije i odvajanju od politike.

Smjene u Kini otkrivaju ozbiljnu disfunkciju u vojsci i poljuljano povjerenje u njezinu ratnu spremnost ili, pak, mogućnost da je vojska jedna od rijetkih organizacija koje Xi nije uspio staviti pod svoju kontrolu, piše NYT.

Hrvatski profesor u Kini: ‘Moji studenti prije bi nakon fakulteta bez problema našli posao, sada više ne‘

"Korupcija je bila vrlo stvaran problem za Kinesku narodnooslobodilačku armiju i zapravo je pogubna za vojsku, zbog čega Xi ozbiljno razmišlja o njezinu iskorjenjivanju", smatra Jonathan Czin, istraživač u Brookingsu specijaliziran za kinesku politiku.

Kada je Xi došao na vlast 2012. godine, kineska vojska bila je na glasu kao žarište korupcije. Visoki časnici raskošno su živjeli, uzdržavajući ljubavnice, a vojne registarske pločice prodavale su se civilima jer su s njima bili potpuno nekažnjivi na kineskim ulicama.

Xi je obećao profesionalizirati vojsku, piše NYT. Brzo je uklonio suparničke frakcije koje su vodili zapovjednici lojalni bivšim vođama. Desetljeće poslije čišćenje se samo intenziviralo, uvlačeći u zamku čak i visoke čelnike koje je osobno odabrao Xi, poput generala He Weidonga. Među ostalim izbačenim generalima bio je admiral Miao Hua koji je nadgledao političku disciplinu u vojsci i prošle je godine stavljen pod istragu. Drugi je bio general Lin Xiangyang koji je bio zadužen za Istočnu zonu, ključnu za svaki rat zbog Tajvana.

Raketne snage

Xiju su možda i najvažnije Raketne snage koje kontroliraju gotovo sve kineske nuklearne kapacitete. Od 2023. godine tu je granu vojske potresao niz čistki. Otišli su, zbog korupcije, visoki zapovjednici, što je dovelo do pitanja o njezinoj učinkovitosti. Izvješće Pentagona iz prošle godine navodi da su prijevare u Raketnim snagama dovele do problema s gradnjom podzemnih raketnih silosa.

Analitičari kažu da je ta grana pogodna za korupciju jer ima jedan od najvećih proračuna u kineskoj vojsci. Osim toga, za razliku od ratnih aviona i tenkova, projektili se rijetko testiraju, što olakšava pronevjere.

Neki smatraju da bi to mogle biti i dobre vijesti. Loše stanje kineskih nuklearnih kapaciteta znači da Kina neće ući u rat. Inače bi se manje stavljalo u džep, a više trošilo namjenski.

Ipak, očigledno se ubrzao tempo modernizacije vojske, što je bilo vidljivo u defileu dronova, dronskih podmornica, hipersoničnih projektila i međukontinentalnih balističkih raketa.

Kao odgovor Americi Kina bi se mogla odlučiti na vojnu akciju

Iako i kineska i američka vojska prolaze kroz velike kadrovske promjene, obje još uvijek imaju duboke klupe viših časnika s kojih mogu crpiti, rekao je Czin iz Brookingsa.

Ključne su misije, podsjeća NYT, u slučaju Kine želja da preuzme Tajvan, a u slučaju SAD-a da to spriječi. Američki obavještajni dužnosnici rekli su da je Xi naredio da kineska vojska bude sposobna zauzeti otok do 2027. godine kada će biti 100. obljetnica osnivanja kineske vojske. Raketne snage igraju istaknutu ulogu u tim planovima. Kina je razvila protubrodske projektile, poznate kao "ubojice nosača zrakoplova", usmjerene na blokiranje američkih skupina nosača zrakoplova iz zone bojišta u potencijalnom sukobu zbog Tajvana. Ima i hipersonične projektile dizajnirane za napad na američke baze diljem Pacifika, uključujući Guam, Filipine, Južnu Koreju i Japan.

Tko, na kraju, pobjeđuje? Prema lanjskom izvješću nestranačke skupine američkih kongresnika, Kina nadmašuje Sjedinjene Države u vojnoj prednosti na zapadnom Pacifiku zbog dva desetljeća usmjerenih ulaganja. "Bez značajnih promjena kad je riječ o Sjedinjenim Državama, ravnoteža snaga nastavit će se mijenjati u korist Kine", objavila je Komisija za nacionalnu obrambenu strategiju. S time se slaže i Czin. "Za Kinu je suprotstavljanje američkoj vojsci prvi, drugi i treći prioritet", zaključio je Czin.