Neovisni odbor: Covid-19 bi za WHO mogao biti ono što je Černobil bio za IAEA-u

Pandemija covida-19 mogla bi biti pokretač nužnih reformi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kao što je nuklearna katastrofa u Černobilu 1986. potaknula hitne promjene u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), objavio je neovisni odbor koji istražuje svjetski odgovor na koronavirus.

Odbor je osnovan da istraži globalni odgovor na koronavirus, a zaključio je da WHO ima nedovoljne ovlasti i sredstava i da treba temeljitu reformu kako bi djelotvorno odgovarao na smrtonosne zaraze.

„Nismo ovdje da optužujemo, nego da damo konkretne preporuke kako bi svijetu pomogli da u budućnosti djeluje brže i bolje“, rekla je jedna od čelnica odbora, bivša predsjednica Liberije Ellen Johnson Sirleaf.

Odbor je u ponedjeljak zaključio da su kineski dužnosnici trebali u siječnju primijeniti oštrije javnozdravstvene mjere kako bi suzbili širenje epidemije i kritizirao je WHO zbog toga što nije proglasio globalnu izvanrednu situaciju do 30. siječnja.

„Iako države članice od WHO-a očekuju vodstvo, daju mu premalo ovlasti i financija da obavlja posao koji se očekuje“ od te organizacije, kazala je Johnson Sirleaf, dodavši kako vjeruje da se WHO može reformirati.

Glavni tajnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus je izvršnom odboru organizacije na početku rasprave o izvještaju odbora rekao da je predan priznavanju odgovornosti i reformama.

Na to su pozivale i svjetske vlade u SAD-u, Australiji i Europskoj uniji, kritizirajući WHO zbog prvotnog odgovora na izbijanje epidemije.

Ta agencija Ujedinjenih naroda prošle je godine pogođena odlukom SAD-a da joj ukine financiranje, a optužena je da je u prvim danima pandemije bila sklona Kini. WHO odbacuje tu optužbu.

Johnson Sirleaf i bivša premijerka Novog Zelanda Helen Clark, druga predsjedateljica odbora, više su puta ponovile kako je WHO ograničen u svom djelovanju što se tiče provođenja svojih preporuka ili ulaska u države kako bi istražio epidemije.

Čelnice odbora su istaknule da je pandemija pokazala kako 194 članice WHO-a moraju brzo djelovati kako bi se ta organizacija sa sjedištem u Ženevi reformirala, dobila više sredstava i ovlasti da provodi međunarodne zdravstvene regulacije.

„Je li ovo trenutak sličan Černobilu za WHO i globalni sustav zdravstva?“, pitala je Clark, dodavši kako će se članice WHO-a morati suočiti s tim pitanjem.

Opisujući financiranje WHO-a „bijednim“, Clark je naglasila kako WHO nije dovoljno moćan da se nosi s izazovima i da se sve postiže „na temelju suradnje“.

„Je li to dovoljno za ova vremena, kad se patogen može tako brzo proširiti?“, pitala je bivša novozelandska premijerka.