NEIZVJESNA BUDUĆNOST UKRAJINE: SAD, Rusija i Njemačka slažu se da se Ukrajina ne smije raspasti

ZAGREB, 23. veljače 2014. (Hina) - Sjedinjene Države poručile su u nedjelju da se Ukrajina ne smije raspasti, a s time su se složile i Rusija i Njemačka, prenose agencije.

Savjetnica za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Baracka Obame Susan Rice kazala je u razgovoru za NBC da bi Rusija učinila "veliku pogrešku" kada bi poslala vojne snage u Ukrajinu i poručila da raspad Ukrajine nije ni u čijem interesu.

"To bi bila velika pogreška. Podjela zemlje nije u interesu ni Ukrajine niti Rusije, Europe ni Sjedinjenih Država. Povratak nasilja i eskalacija situacije nije u ničijem interesu", kazala je Rice u emisiji "Meet the Press", odgovarajući na pitanje je li moguće da Rusija pošalje snage u Ukrajinu kako bi postavila sebi naklonjeniju vladu.

"Ne postoji proturječje ... između Ukrajine koja ima duge povijesne i kulturne veze s Rusijom i moderne Ukrajine koja se želi čvršće integrirati s Europom. To ne mora biti uzajamno isključivo", kazala je, kako prenosi Reuters.

S time se slažu i Rusija i Njemačka.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin suglasili su se u nedjeljnom telefonskom razgovoru da "teritorijalna cjelovitost" Ukrajine mora biti sačuvana i da zemlja hitno treba funkcionalnu vladu.

"Istaknuli su da im je stabilna Ukrajina u zajedničkom interesu - i u gospodarskom i u političkom smislu", rekao je Merkelin glasnogovornik Steffen Seibert, dodajući da su dogovorili da će ostati u uskom kontaktu.

Kremlj je potvrdio taj razgovor navodeći da se održao na inicijativu Berlina.

Oglasio se i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, koji je u nedjelju pozdravio odluku ukrajinske vojske da se "ni na koji način" ne miješa u krizu koja potresa zemlju i ponovio spremnost Sjevernoatlantskog saveza da surađuje s Ukrajinom kao "bliskim partnerom".

"Ukrajinski narod mora odrediti svoju budućnost u miru i demokraciji", poručio je.

Proruski pokreti organizirali su u nedjelju u Sevastopolju na Krimskom poluotoku, gdje se nalazi ruska crnomorska flota, prosvjed protiv "fašista na vlasti u Kijevu" na kojem se okupilo oko 2000 ljudi.

Neki analitičari strahuju da bi se Ukrajina mogla raspasti na proeuropski zapadni dio i proruski istok, kao i da bi Rusija mogla anektirati Krimski poluotok.

Ukrajinski parlament opozvao je u subotu predsjednika Viktora Janukoviča, koji je ocijenio da je riječ o državnom udaru i pobjegao iz Kijeva na istok zemlje. Još nije poznato gdje se nalazi.

Prijevremeni predsjednički izbori trebali bi se održati 25. svibnja. Predsjednik parlamenta Oleksander Turčinov do tada će obnašati dužnosti šefa države. Nova vlada nacionalog jedinstva trebala bi biti formirana do utorka.

Janukovičev opoziv i bijeg kulminacija su tromjesečne krize koja je izbila kada je odbio potpisati sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini s Europskom unijom. Nakon toga su izbili veliki protuvladini prosvjedi koji su završili krvavim obračunom u kojemu je zadnjih dana poginulo najmanje 88 ljudi.