NATO i Rusija dokazali da mogu razgovarati, ali razlike su teško premostive

Nakon više od dvije godine u sjedištu NATO-a u Bruxellesu održan je sastanak Vijeća NATO-Rusija koji je, kako se izrazio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, "došao u ključnom trenutku za europsku sigurnost". Ali, sastanak je također pokazao da između NATO saveza i Rusije postoje značajne razlike koje se teško mogu premostiti.

Jens Stoltenberg je nakon sastanka novinarima prenio kako su imali ozbiljnu razmjenu mišljenja o situaciji "u i oko Ukrajine". Rekao je da je ruska strana iznijela prijedloge koje je objavila još u prosincu, kojima Moskva iznosi sve što ih brine. Potvrdio je da se to odnosi i na zahtjev da NATO prestane primati nove članice i da povuče trupe iz teritorija svojih istočnih članica koje graniče s Rusijom.

Politika otvorenih vrata

No, NATO je te zahtjeve odbio, jer su saveznici čvrsti u stavu da se treba zadržati "politika otvorenih vrata", kao i sposobnost NATO-a da u svakom trenutku brani bilo koju svoju članicu. Prema riječima glavnog tajnika Jensa Stoltenberga, saveznici su podržali ideju o učestalim sastancima s Rusijom u budućnosti, što je predloženo na ovom sastanku ruskoj strani. Međutim, Rusija nije bila u stanju odgovoriti odmah na taj prijedlog, jer im "treba vremena kako bi ga razmotrili".

- Nadamo se da će Rusija pristati na taj prijedlog, jer dijalog je ono što nam treba, u raznim formatima. Mi pozdravljamo bilateralne sastanke SAD-a i Rusije te sastanke u OESS-u, a sastanci u okviru Vijeća NATO-Rusija su dio ovih napora - rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

On je naglasio kako je NATO "najbolji format za razgovore u kojima će sudjelovati i europski i američki partneri". Na pitanje vjeruje li da slanje oružja Ukrajini pomaže u deeskalaciji situacije, Stoltenberg je odgovorio kako je Rusija ta koja prijeti, a da se Ukrajinu ne može optužiti za eskalaciju.

- Ukrajina je suverena zemlja i ona ima pravo da se brani. Rusija je jedna od najvećih nuklearnih sila na svijetu. Ona je koristila vojnu silu protiv Ukraine i prije, okupirala je i zauzela dio Ukrajine, Krim. Optužiti Ukrajinu za eskalaciju je okrenuti stvari naopako. Rusija je ta koja je koristila silu protiv Ukrajine i koja sada prijeti gomilanjem vojske na njenim granicama. Zato je važno da Rusija deeskalira situaciju. Neke države NATO-a zato i žele pomoći Ukrajini da ostvari svoje pravo na samoobranu - rekao je Jens Stoltenberg.

Dvotračni pristup

Najavio je, nadalje, da će, ako Rusija dalje eskalira situaciju, NATO ozbiljno razmotriti povećanje vojne nazočnosti u istočnim državama članicama NATO-a. Glavni tajnik je dodao kako se pravo na članstvo u NATO-u ne može uskratiti pozivanjem na neke sfere interesa. Kao primjer je spomenuo izjavu finskog predsjednika, dakle države koja nije članica NATO saveza, da se mora zadržati princip prava svake države da odluči želi li ili ne želi biti članica nekog saveza. Stoltenberg je rekao kako on "snažno vjeruje u dvotračni pristup u odnosima s Rusijom", što znači dati šansu dijalogu, ali i održati jedinstvo za strože djelovanje u slučaju neuspjeha i za zaštitu svih država članica.

Rekao je i da "postoji realna opasnost za vojni sukob u Europi" te je ovaj sastanak nazvao posebno važnim upravo zbog toga kako bi se to izbjeglo. NATO je i nakon ovog sastanka ponovio prijetnju da će Rusija "platiti visoku cijenu" ako ponovi agresiju na Ukrajinu. No Stoltenberg je pojasnio kako se radi o mogućnosti ekonomskih i političkih sankcija te pomoći Ukrajini da se brani, jer je partner.

- Ukrajina nije naša članica, dakle članak 5 o kolektivnoj obrani, prema kojem je napad na jednog člana napad na sve, odnosi se na sve članice NATO saveza, ali ne i na Ukrajinu. To je poruka koju smo danas ponovili Rusiji i ona se odnosi na sve naše članice, uključujući i istočne - rekao je on. Rusija je navodno tražila smanjenje vojne nazočnosti NATO-a u Poljskoj i baltičkim državama.