Nakon 37 sati sastančenja Europa je odlučila: ‘Ovo su stvari za koje se ne smije koristiti umjetna inteligencija!‘

Punih 37 sati stotinjak europskih birokrata zatvorenih u jednoj prostoriji neumorno su „peglali” tehničke detalje najambicioznijeg zakonskog okvira u regulaciji umjetne inteligencije do sada. Ovoga petka iz Bruxellesa je konačno pušten „bijeli dim”.

Svjesni opasnosti koju umjetna inteligencija predstavlja, kako ljudskim pravima, tako i samoj demokraciji, sukreatori dotičnog zakonskog paketa usuglasili su stav oko zabrane njenog korištenja u najosjetljivijim i najkontroverznijim slučajevima, vodeći pritom računa da ostave dovoljno prostora za razvoj tehnologije i suvremenog poduzetništva, napominju u službenom priopćenju.

Umjetna inteligencija neće se, tako, smjeti koristiti pri kategorizaciji biometrijskih sustava koji koriste osjetljive podatke (poput političkih i vjerskih uvjerenja, seksualne orijentacije i rase), brani se nekontrolirano korištenje fotografija, bilo s interneta ili nadzornih kamera, u svrhu stvaranja baze za raspoznavanje lica, neće se moći koristiti detekcija emocija na radnome mjestu ili u obrazovnim institucijama, a brani se i uspostava društvenog bodovanja temeljem osobnih karakteristika i ponašanja građana. Također, strogo se zabranjuju i sustavi umjetne inteligencije koji manipuliraju ljudsko ponašanje ili zaobilaze slobodnu volju čovjeka.

The Guardian također piše da se tijekom trijaloga, pregovora između Europskog parlamenta i predstavnika država članica, najviše koplja lomilo oko pitanja samog nadzora umjetne inteligencije, tj. okolnosti koje bi policiji, poslodavcima ili općenito javnim službenicima dozvolile da snimaju građane i u datome trenutku očitavaju njihovu razinu emocionalnog stresa.

Parlament je, naime, inzistirao na zabrani takve zloupotrebe, a u konačnici su dogovorene tri strogo definirane iznimke koje bi policiji i obavještajnoj službi dozvolile korištenje toliko agresivnih metoda samo i isključivo u slučaju terorističkog napada ili prijetnje nacionalnoj sigurnosti.

- Naš je cilj bio donijeti zakonski okvir kojim bi se osiguralo da se umjetna inteligencija u EU nastavi razvijati u skladu s ljudskim pravima te da ona bude vođena humanim vrijednostima. Bez toga nećemo moći razviti povjerenje prema njoj, što će nam onemogućiti da od nje dobijemo ono što nam može ponuditi - objasnio je novinarima talijanski europarlamentarac, Brando Benifei (PS, S&D), koji je s rumunjskim kolegom Dragoşem Tudoracheom vodio pregovarački tim parlamenta.

Njihov je glavni cilj oduvijek bio, tvrde, naučiti iz vlastitih propusta koji su divovima Silicijske doline omogućili da postanu suviše tržišno veliki da ih se može efikasno regulirati. Ovoga puta žele reagirati na vrijeme i definirati pravila igre u samome startu.

Akt bi na snagu trebao stupiti tek 2025. godine, a točan hodogram tek se utvrđuje.

No, već je sad poznato da će tvrtke koje se neće pridržavati dogovorene regulacije, kad ona uistinu i stupi na snagu, biti kažnjene globom koja će odgovarati iznosu od sedam posto njihovih godišnjih prihoda, što bi moglo doseći i 40 milijuna eura.

Okosnica dogovorenog sporazuma je sustav nekoliko razina, pri kojem će se ona najviša regulacija primjenjivati samo i isključivo na modele koji predstavljaju najviši rizik za zdravlje, sigurnost i ljudska prava. Trenutačno taj kriterij zadovoljava jedino GPT4.

- Akt EU o umjetnoj inteligenciji mnogo je više od samog seta regulacija; on će ujedno poslužiti i kao smjernica europskim startupima i tehnološkim kompanijama u budućoj globalnoj utrci. Ono najbolje tek dolazi - stoji u objavi na X-u, bivšem Twitteru, povjerenika Komisije Thierryja Bretona, u čijem se portfelju nalazi umjetna inteligencija.

Breton je sporazum nazvao „povijesnim” jer je EU njime, de facto, preuzela globalnu inicijativu u regulaciji domene koju sve veći broj stručnjaka uspoređuje s ulogom koju je nuklearno oružje imalo na početku Hladnoga rata, želeći pritom naglasiti važnost koju umjetna inteligencija ima u globalnoj utrci današnjice.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola dogovoreni je akt nazvala „uravnoteženim pristupom vođenim potrebama čovjeka” te je uvjerena da će upravo on poslužiti kao predložak i drugim zemljama koje će narednih godina, silom prilike, biti primorane raditi na regulaciji umjetne inteligencije.

S tom se procjenom slaže i profesorica prava na Sveučilištu Columbia Ana Bradford, koja je za The Guardian napomenula kako druge zemlje možda neće kopirati baš svaku odredbu ovog akta, ali je vrlo izvjesno da će oponašati njezine brojne aspekte.

- Također, tvrtke koje će se morati pridržavati ovih regulacija vjerojatno će i same lobirati da se iste odredbe prošire i na druga tržišta jer će njima biti nespretno svoje proizvode i modele prilagođavati svakom tržištu posebno - napominje Bradford.